Katauraoi Bwaintangira ibukin Am Utu n Taai aika a na roko
Man te Taeka n taromauri, “Gifts of Love,” are e karaoaki i Brigham Young University n Ritembwa 16, 1980. Ibukin bwaninin taekana n te taetae n Imatang, nakon speeches.byu.edu.
Te ririki aio, e moanna ni karaoi tabeua bwaintangira—bwaintangira aika korakora—ibukin am utu n taai aika a na roko.
I aki toki ni mii n te ngaina n riki bwa te tia anga te bwaintangira ae korakora. I iangoia aomata bwa a kauki au bwaintangira ao ni kaotia ma te rannimata ni kimwareirei ao te moangare bwa te angaanga, tiaki tii te bwaintangira, e a tia n riinga nanoia. Ko kona naba ni karekea te mii n te ngaina anne naba. A bati mai iroumi ae a kona n tia ni mwatai n riki bwa taan anga nako bwaintangira.
Iai te bwai teuana ae ko kona ni karaoia n te ririki aio ni moanna n riki bwa te tia anga bwaintangira ae tamaroa riki. Ni koaua, ngkai ataein te reirei ngkami, iai ami tai tabeua aika onoti. Ko kona ni moanna ni katikui tabeua bwaintangira—bwaintangira aika korakora—i aon te babaire ibukin am utu nakon taai aika a na roko. N na tuangkami arona.
Korean Beeba ibukin Reirei
Ko kona ni moanna inanon am ru n te bong aei. Iai te beeba n reirei ae tuai ni bane kamanenaakina ibuakon te titaeki ni beeba? (I kantaningaia bwa iai titaeki ikekei; I taku bwa I ata am ru.) Tao e taibinaki ao e a taraa n ae e a tauraoi n nikiraki. Bukin tera ti na tabeakinna? I reiakinna bukin tera n tain te kiraati n taekan te aro are I anga reirei iai ngkoa i Ricks College (ngkai ai Brigham Young University–Idaho). I bon anga reirei man tiekitin 25 man te Doctrine ao Covenants. Inanon te tiekitin anne Emma Smith e bon tuangaki bwa e riai n anga ana tai nakon “te koroboki, ao ni kamatebwaia ae bati” (te kibu 8). Tao teniua te rinan n rikaaki e tekateka te ataeinaine ae meamea irana are kamwanua toanramana ngke I kaumaka te kiraati bwa a na kabotumwaakaia ni karikirakea rabakauia n te koroboki. E katea baina ao n taku, “Anne e aki ira nanon te waaki nakoiu. Ni kabane ake I a tia ni koroi bon reta nakoia natiu.” Anne are e a bon uota te ngare nakoia ni kabane kaain te kiraati. N tii taraakina I kona n iangoia ataei aika bati ni katobibia, ao I kona naba n noori reta ake e na koroi. Tao korean reta aika a rangi ni mwaaka a aki kakawaki nakoina.
Ngkanne te kairake n ataeinimwaane e teirake n uakaan ma buuki. E a tia n aki rangi ni bwabwarantiko n tain te teem; I aki rangi ni koaua ngkana e a tia n taetae mai imwaaina. E bon ikawai riki nakoia ataein te reirei ake tabeman, ao e bon maama. E titiraki ngkana e kona n taetae. E taekinna n te bwana ae maraara are e a tia n riki bwa te tautia i Vietnam. Teuana te bong, inanon are e iangoia bwa e a riki, e a tia ni katuka ana kati ao n nakonako n rinanon ana tabo are e kamanoaki nakon te tabo are a tibwaaki iai reeta. Ngke e a tibwa karekea ana reta inanon baina, e ongo tangin te biukura ao takarua ao rebwen te mota ao te kati n roko mai moaia aia kairiribai aika bati aika roko. E a kaitaraia aiana nakon ana kati, ma baina ae e a karaoia bwa ana bwai ni buaka. Ma mwaane ake a maiu, e a kaotinakoia aiana. Imwiina e tekateka ibuakoia ake a maiu, ao tabeman maate, ao e kauka ana reta. Bon mai iroun tinana. E koreia tinana bwa e a tia ni karekea te mwakuri n tamnei are e kamatoa nanona bwa e na maiu natina ao n roko n te mweenga ngkana e etieti. Inanon au kiraati, te ataeinimwaane e taetae ma te bwana ae maraara, “Te reta anne bon te koroboki ae tabu nakoiu. I kawakinna.” Ao e tekateka inano.
Ko kona ni karekea natim n te bong teuana, tao te nati te mwaane. Ko kona n noora matana? Ko kona n nooria n te tabo teuana, tabeua te tai, inanon te kabuanibwai ae kamamate? Ko kona n namakina te maaku inanona? E rootiko anne? Ko tangiria n anga n akea boona? Tera te anganano are e na karekea ni korea te reta are nanom e na tangiria ni kanakoa? Moana te kataneiai n te bwakantaai aio. Oki rikaaki nakon am ruu ao korea ao wareka ao manga korea ao ni korea te beba anne. E na a aki tara n aiaron te anganano ngkana ko katamneia te ataeinimwaane anne, namakina nanona, ao n iangoi reeta ake e na kainnanoi n te bong teuana.
Kakaean Reken te Titiraki n te Numera
N te tai aio, tabeman mai iroumi a na kona n akea aia beba n tataningaiko. E kona n ae te boki n reirei ma te titiraki n te numera n raba inanona. N na tuangko ibukin te bong teuana n taai aika a na roko. E na iai natim te mwaane ke te aine ae tabwi tabun ana ririki are e na taetae, “I riba te reirei.” Imwiin tabeua ongoraam raoi, ko na kunea bwa tiaki te reirei ke te titiraki n te numera ae e ribaia—bon te namakin n aki tokanikai.
Ko na kaeti ataakin kaokoron namakin akanne, ao ko na riingaki; ko na tangiria n anga n akea boona. Ngaia are ko na kauka te koroboki ao n taku, “Ti a taraa teuana te kangaanga anne n ikotaki.” Iangoa te tiaoki are ko na namakinna ngkana ko nooria bwa kaangaanga are e noraki n tain te kirati n te numera e kaangaanga irouia tabeman bwa a na kona ni karaoia. Ko kona n iangoia, “Eng, N na katamaroa aia namakin au ataei man kaotakina bwa I aki kona ni karaoa naba te numera.” N na anganiko tabeua taeka n reirei: a na taraa anne bwa te bwaintangira ae buakaka.
Iai riki te bwaintangira ae raoiroi, ma e na tangira te kekeiaki ngkai. Tamau, ngke te ataeinimwaane ngaia, e riai ni kaman tia n tuuka reken te kaangaanga n te boti ni bwenarina ao a rawata riki. Anne bon mwakoron bwaai ake e kainnanoi n riki bwa te tia rabakau are e karaoa te kaokoro nakon te kemetituri. Ma e bon karaoa naba te kaokoro nakoiu. Ara ruu n utu e aki taraa n tamaroa n aroia tabeua ruu. Iai teuana aekan bwain nanona—kaintekateka—ao teuana katamaroan te oo—burakibooti ae kiriin. I roko n te roro are e na roko iai am ataeinimwaane ke ataeinaine. I aki miakinna ngkana I kona ni mwakuri titiraki n te numera; I a tia ni kakoaua nakon are I tangiria bwa I aki kona. Ao tebeman au tia reirei a bon rauaki bwa anne e bon koaua naba.
Ma e bon aki rauaki iai Tamau. E taku bwa I kona ni karaoia. Ai ngaia are ti a kakaibibiti n te burakibooti anne. I aki kona n uringnga te bwaintangira are e niniria man anganai tamau. Ma I uringa te burakibooti ao bwanaana ae abebete. Ana reirei e uotai riki nakon ataakin tera are I kainnanoia ao n tabeakinna. E a ana riki nakon are tauraoi n anga ana tai ngkanne, ni kakawakina are ngkekei. E ana te tai are e a tia ni kabanea mai imwaaina ngke iai te tai are iai iroum ngkai. Ibukina bwa e a tia ni kabanea te tai ngkanne, ngaia ao ngai ti kona ni karekea te tai anne n te burakibooti ao ni kona ni buokai.
Ao ibukina bwa e anganai anne, I a karekea te ataeinimwaane are e a katekatekaai ma ngaia n teuana te ririki. Ti mwakuri rinanon kakaean reken te kangaanga are I a tia ni kaiangatoa ma ngaai. Ao ana tia reirei e koreia “korakora te rikirake” i aon ana ribooti kaati. Ma N na tuangko bwa tera ae te kabanea n rikirake n tamaroa: te kawai are te ataeinimwaane ae tamaroa e namakinna i bon ibukina. Akea te bwai ae N na katikua iaan te kai ni ka Kiritimati ibukin Stuart ae iai irouna iteran te kona n riki bwa te tia karekei bwain te utu aika kakawaki nakon ana kamoamoa n te tokanikai are e a tia ni karaoia.
Reireiaki te Korobanna ao te Anene
Tao bon iai tabeman ataein (ke bon te katangitang?) ataein te reirei aika moangare. A iango, “E koaua e aki kona ni kaotia nakoiu bwa iai te bwaintangira ae karabaaki inanon au mwakuri ae tuai n tia.” N na kataia. N te wiiki ae nako ao I nakon te bootaki are e a karineaki iai te kairake n ataeinimwaane. Bon iai te kaotitamnei n te slide. A kauarerekeaki uran taura, ao I kinai uoua bwana. Temanna bon te tia anene ae kakannato inanon te bwanaa ae uarereke, ao are temanna, te tia karaki, bon taman te kairake n ataeinimwaane.
Tamana e a tia ni kabanea aoa aika bati ni katauraoa te slides, ni koroi taeka aika kibarake, ao ngkanne ni karekei anene ao taeka ni baireaki ibukin anenena ao tainakina. Ko na karekea te ataeinimwaane n te bongina are e na karineaki n te aekaki ni bootaki anne, ma ni kabane ai tarina ma ai mwanena ao ai tinana ao ai tamana ni mataku. Ao ma nanom ae bwanin, ko na tangiria n tuangnga bwa antai ngaia ao tera are e kona n riki nako iai. Tao ko na kona n anganna te bwaintangira anne ngkanne e bon nakoim bwa ko na namakina nanona ngkai ao n riingaki ao ni moana karekean te rabakau are ko na kainnanoia. Ao e na rangi n nano riki nakon ae ko na kona ni miia ngkai, I berita nakoim.
Rairananom Ngkai
Iai riki te bwaintangira ae tabeman mai iroumi a na kona n tangiria n anga are e tangira te moantaai ni waaki. I nooria ngke e wakinaki n te taina ngke te bitiobi ngai. Te kairake n ataeinimwaane e tekateka ni kaitaraai man au tetike. E taetae ibukin kaairua are e a tia ni karaoi. Ao e taekinna bwa mwaitira are e tangiriia natina are e na kona ni karekei n te bongina ni iai tamaia are e na kona ni kamanena ana nakoanibonga ao are a na kona ni kabaeaki ma ngaia n akea tokina. E taku bwa e ataia bwa boon ao te maraki n te rairannano e na kona n rangi ni korakora. Ao imwiina e taekina te bwai teuana ae N na aki mwaninga: “Bitiobi, N na manga oki. N na karaoi bwaai ae a riai ni karaoaki. N na manga oki.” E na namakina te nanokawaaki. Ao iai ana onimaki iroun Kristo. Ao e teimatoa n anai namwakaina aika bati ibukin te maraki ni kekeiaki.
Ao ai ngaia are n te tabo teuana iai te utu ma te tia taua te nakoanibonga ni kairiiri. Iai aia kantaninga ao aia rau ae akea tokina i aon te aonaaba. E na kona n anganiia ana utu aekakin nako bwaintangira aika niniraki man raneanea, ma akea te bwai ae na rangi n tabeakinaki ma are teuana are e moanna n te tai ae maan n nako inanon au aobiti ao e tuai man toki n anganga. E namakinna ngkanne kainnanoaia ataei are e a tia ni miia, ao e moantai n anga ao akea boona. E anga nako ana kamaoamoa ao taningarotina ao ana namakin aika mate. I bon koaua bwa e aki taraa ae te anganano ngkai.
E kona n anga te bwaintangira anne ibukin teuana are e anga n taai aika a nako. Te Atua te Tama e anga Natina, ao Iesu Kristo e anganiira te Mwakuri ni Kamaiu, te kabanea n ni kakannato ibuakon bwaintangira nako ao bwaai ni kabane ake anga nako. Te Tia Kamaiu n akea ataakina e namakina te maraki ao te nanokawaaki ni kabane ibukin te bure are e na bwaka iaora ni kabane ao ni kabane ake a na manga maiu (taraa Ebera 4:14–16).
I kaota au koaua bwa Iesu e anga te bwaintangira n akea boona, ma tauraoi nanona, nakoira ni kabane. Ao I kaota au koaua bwa ngkana ko butimwaea te bwaintangira anne, are ko anganaki rinanon te anganano ae akea tokina, e uota te kimwareirei nakon te tia anga (tara Ruka 15:7).
“Kam a ti anganaki naba, ao kam na anga, ma tai kabo” (Mataio 10:8). I tataro bwa ti na anga n aki kabooi. I tataro bwa ti na riingaki man aia namakin tabeman, bwa ti na anga n akea te namakin are tangiraki bwa ti na anga ke te kantaninga ibukin te bwai ae ko na karekea, ao bwa ti na ataia bwa te karea e karaoaki n te aro ae tamaroa nakoira ngkana ti kakaitau n te kimwareirei are e uotia nakon te nano teuana.