2014
Fakaava Hoʻo Tohi ʻa Molomoná
Sepitema 2014


Fakaava Hoʻo Tohi ʻa Molomoná

Eduard Mayer, Upper Austria, Austria

ʻĪmisi
illustration of man reading a book

ʻI heʻeku hoko ko e alēleaʻanga māʻolunga ʻo e Siteiki Viena ʻAosituliá, naʻá ku ʻalu ki ha uooti ʻi Viena tuʻo taha he māhina. Koeʻuhí ʻoku ou nofo ʻi ha maile ʻe 120 (kilomita ʻe 190) mei Viena, naʻá ku faʻa heka ʻi he lēlué ke ʻalu ki ai.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, hili ʻeku foki ki ʻapi mei ha ʻaʻahi ki he uōtí, naʻá ku lotomamahi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku pulia ʻeku ualetá. Naʻá ku hohaʻa koeʻuhí naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe mole ʻeku ualetá, pe naʻe kaihaʻasi. Naʻe ʻi heʻeku uāletá ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi, ʻeku lekomeni temipalé, kiʻi kaati pangikē, mo e ngaahi kaati mahuʻinga kehe.

Naʻe faingataʻa ke u tokanga ki he ngāué ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ku toutou fehuʻi pē kiate au, “Ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ku ngāue ʻaki ai e ualeta ko iá? Naʻá ku tuku nai ia ʻi ha feituʻu?” Naʻá ku fetuʻutaki ki he kau polisí, tauʻanga lēlué, mo e pīsope ʻo e uooti ko ia naʻá ku ʻalu ki aí. Ne ʻikai maʻu ia ʻe ha taha. Naʻá ku lotu foki, pea naʻe kamata ke fefeka ʻeku ngaahi lotú ʻi he ʻaho takitaha. Naʻe ʻikai ke u mohe lelei he pō ko iá.

Lolotonga ʻeku lotu pongipongi ʻi he ʻaho hono hokó, ne u ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie mālohi ke fakaava hake ʻeku Tohi ʻa Molomoná kae lava ke maʻu e tali ki heʻeku palopalemá. Naʻá ku tukunoaʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa e ongó koeʻuhí he ʻoku ʻikai ha ngaahi potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe fekauʻaki mo ʻeku uāleta molé.

Naʻe toe vilitaki mai e ongó kiate au: “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke veiveiua aí? Kuo pau ke ke ʻuluaki maʻu e tuí pea toki hoko ha mana! Fakaava pē ʻa e tohí. ʻE ʻoatu ʻe he ʻuluaki potufolofola te ke laú e tali ki hoʻo palopalemá.”

Naʻá ku siʻaki ʻa e ongo ko ʻení koeʻuhí ko ha fakaʻamu pē ia. Ka ne fefaʻuhi e ongo ko ʻení pea faifai peá u pehē ke u muimui ki ai. Naʻá ku tuʻu hake, ʻalu ki hoku tesí, pea toʻo hake ʻeku Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke sio pe ko e hā e meʻa te u maʻú. Naʻe ʻikai te u huke ha peesi ki muʻa pe ki mui ʻi he peesi naʻá ku fakaava hake ki aí. Naʻá ku fakaava hake pē e tohí ʻo lau e Sēkope 3:1: “Sio ki he ʻOtuá ʻi he ʻatamai ʻoku tuʻu maʻu, pea lotu kiate ia ʻi he fuʻu tui lahi, pea te ne fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá, pea te ne taukapoʻi ʻa kimoutolu.” Naʻe lōmekina hoku lotó pea naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo hoko atu ʻeku laú.

ʻE taukapoʻi au ʻe he ʻEikí! Naʻá ku ʻalu fiemālie ki he ngāué. ʻI he 11:00 pongipongí, naʻá ku maʻu ha telefoni mei he polisi ʻi he tauʻanga lēlué ʻo fakahā mai kiate au kuo ʻilo ʻeku uāletá. Hili ha ʻaho ʻe taha mei ai ne u maʻu ʻeku ualetá. Naʻe ʻikai ke toʻo ha meʻa mei ai.

Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he ʻEikí ʻi heʻeku faingataʻaʻiá. Naʻá ne taukapoʻi au. Kuo tali ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú ʻi ha founga fakahangatonu mo fakataautaha ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku saiʻia maʻu pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe hoko ia ʻo mahuʻinga lahi ange kiate au, hili e aʻusia ko ʻení.

Lolotonga ʻeku lotu pongipongí, ne u ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie mālohi ke fakaava hake ʻeku Tohi ʻa Molomoná ke maʻu e tali ki heʻeku palopalemá.

Paaki