2014
Kau Fafine ʻi he Fuakavá
Sepitema 2014


Kau fafine ʻi he Fuakavá

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu kotoa ha kau fafine ʻoku nau ʻofa mo poupouʻi kitautolu—tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkunga fakafāmilí.

ʻĪmisi
August 2010 visit to DR Congo for clean water, Relief Society, District Conference, and other welfare projects.

ʻI heʻeku fuofua Sāpate ʻi Pālesi, Falanisē ʻi heʻeku kei akó, naʻá ku ofo ʻi he matakali kehekehe ʻi hoku uooti foʻoú. Naʻe tataki ʻa e Fineʻofá ʻe ha fefine fakaʻofoʻofa mei ʻIulope Hahake. Naʻe angaʻofa ha kau fafine mei ʻAfilika Hihifo ke ʻomai ʻenau tohi himí kiate au. Ne fakahoko ʻe ha fefine ʻĒsia, ʻa ia naʻá ne liliu fakalelei ʻene lēsoní ki he lea faka-Falaniseé ha taha ʻo e ngaahi lēsoni fakamāfana taha kuó u fanongo aí. Neongo naʻá ku kei siʻi pea haʻu mei ʻAmelika ʻo nofo ʻi ha maile ʻe 5,000 (8,045 km) mei hoku kolo tupuʻangá, ka naʻá ku ongoʻi lata pē ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fefine lelei ʻo e Siasí. Ne mau omi mei Falanisē, Kemipoutia, Matāfonua ʻAivolí, ʻIukuleini, mo e ʻIunaiteti Siteití—ka naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he taʻu motuʻá mo e anga fakafonuá. Naʻe fakatahaʻi kimautolu ʻe ha laumālie ʻo e feohi fakatokouá.

Lolotonga hoku fuofua taʻu he kolisí, ne u toki fuofua fakatokangaʻi e feohi fakatokoua fakaofo naʻá ku kau ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haku tokoua moʻoni ʻi heʻeku tupu haké, ko ia naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻo maʻu ha fakakaukau mahino ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he feohi fakatokouá. Neongo ʻoku ou houngaʻia moʻoni ki ha ongomātuʻa lelei mo e ngaahi tuongaʻané, ka ne u fakaʻamu ke ʻi ai haku tokoua ke vahevahe mo ia, kakata, mo fiefia ʻi he moʻuí. Ka, kuó u ako ke falala ki he ngaahi tokoua ko ia kuó u maʻu ʻi loto ʻi he “fakataha ʻi he tuí” (ʻEfesō 4:13). Naʻe lahi ha ngaahi aʻusia kuo nau akonekina au ʻe lava ke u falala ki he kau fafine faivelengá ni—koeʻuhi ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai hoku ngaahi tokoua!

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he māmaní ʻoku hanga ʻe he ngaahi faikehekehe ʻi he fāmilí, toʻu tangatá, anga fakafonuá, pe ʻulungāngá ʻo fakamavahevaheʻi kitautolu. Ka ko hono moʻoní, ʻoku uouangataha ʻa e kau fafiné ʻi he ʻofá, ngāue tokoní, mo hotau tofiʻa fakalangi ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tokoni ʻa e uouangataha ko ʻení ke tau fakahoko ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó. Kuo tau palōmesi ke “hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakai, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai” (Mōsaia 18:8–9).

Haʻu ki he Lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá

ʻOku fetokoniʻaki e kau fafiné ke tauhi ʻa e fuakava ko ia ʻo e papitaisó ʻi ha ngaahi founga lahi. Naʻe lolotonga ʻi he ako lotolotó ʻa Tingi Sengi ʻo Taiuaní ʻi heʻene “[haʻu] ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá”. Naʻe ʻalu taʻe kai hoʻatā ʻa Tingi ke fakasiʻisiʻi e ngaahi fakamole ʻa e fāmilí, koeʻuhí naʻe ʻi ha tūkunga faingataʻa fakapaʻanga hono fāmilí, kuo toki fakatokangaʻi ʻe Sina, ʻa ia ko ha kaungā ako. Naʻe kamata leva ke teuteu ʻe he fineʻeiki ʻa Siná ha meʻatokoni hoʻatā lahi ange ke na vahevahe mo Tingi ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka naʻe ʻikai fuoloa peá ne fakaafeʻi hono kaungāmeʻá ke na ʻalu fakataha ki he lotú. Naʻe toki kau e faʻē ʻa Siná ki he Siasí kimuí ni mai, pea ʻoku kei tā ʻe he ongo faifekaú e lēsoní kia Sina. Naʻe mālohi ʻa e sīpinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻe he ongo fafine ko ʻení, kia Tingí, pea naʻá ne kamata foki ke talanoa mo e kau faifekaú.

Naʻe lau fakataha ʻe Tingi mo Sina e folofolá pea tauhi ha tohinoa ʻo ʻena ngaahi aʻusia toputapú. Naʻe tupulaki ʻa ʻena ngaahi fehokotaki ʻo e feohi fakatokouá ʻi he taimi naʻe fakatou papitaiso ai e ongo finemui ko ʻení ʻi he ʻaho tatau pē. ʻI he ʻaho ní, ʻokú na fakatou ngāue fakafaifekau taimi kakato ke fakamafola ʻa e fiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo hoko ʻa Sina, mo ʻene faʻeé mo Tingi ko ha ngaahi tokoua fakafou ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí pea mo hono toʻo Hono huafá kiate kinautolú.

ʻĪmisi
Sister missionaries serving at Temple Square.

Fefuaʻaki ʻEtau Ngaahi Kavengá

Ko e tokoni ʻofá ko ha ʻulungaanga ia ʻe taha ʻo e feohi fakatokoua moʻoní. Ko e ngāue ʻofá mo e faiako ʻaʻahí ʻa e founga ʻo e Siasí ki hono fakahoko e tokoni ko iá. Naʻe fakamatala ʻa Sekilini Soalesi Lipeilo Lima ʻo Palāsilá ʻo fekauʻaki mo ha ongo faiako ʻaʻahi naʻá na tāpuekina ʻene moʻuí mo hono fāmilí hili hono ʻilo ʻokú ne moʻua ʻi he bipolar disorder peá ne ongoʻi ai he ʻikai lava ke ne ʻalu maʻu pē ki he lotú: “Naʻe fakahoko ʻe hoku husepāniti ko Vilatimiá, e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke tokoniʻi au ʻi he tuʻunga kovi taha ʻo e mahakí, … . Naʻá ne fehangahangai toko taha mo e ngaahi momeniti kovi tahá—kae ʻoua kuo ui ha ongo fafine fakaʻofoʻofa ke hoko ko ʻeku ongo faiako ʻaʻahí.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ongo fafine ko ʻení, ko Lita mo Fātima, ʻa ʻena ʻofá ʻaki ʻena ako lahi ange fekauʻaki mo e mahakí mo hono poupouʻi e fāmili ʻo Sekiliní. Naʻá ne ongoʻi maʻu pē ʻa ʻena mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate iá. Naʻe kau ʻi heʻena ngāue tokoní hono fakahoko ʻo ha kiʻi paati siʻisiʻi maʻa Sekilini mo tuitui ha kofu maʻa hono ʻofefiné. Ko hono aofangatukú, naʻe tokoniʻi fakalaumālie ʻa Sekilini ʻe he loto tokanga ʻa Lita mo Fātimá, pea naʻe toe hoko atu ʻene maʻu lotú, ko ha poupou mei hona mālohí.

Tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fakaeloto, pe fakalaumālie e ngaahi kavenga ʻa hotau ngaahi tokouá, ʻoku fakaofo e taimi ʻoku tau ala atu ai ʻi he ʻofa ki he faʻē kei talavou ongosiá, ʻa e Punungahone foʻou ʻoku maá, ʻa e fefine toulekeleka tuenoá, ʻa e palesiteni Fineʻofa ʻoku feinga ke fakahoko kotoa hono ngaahi fatongiá. Ko e kakai fefine ʻo e fuakavá ʻoku nau “fiefia ʻi he tokoní mo e ngaahi ngāue leleí”1 ko ia ʻoku nau kumi mo hiki hake honau ngaahi tokoua ʻa ia ʻoku tukuhāusia pe helaʻiá.

Tangi Fakataha mo Kinautolu ʻOku Tangí

ʻOku muimui ʻa e houʻeiki fafine ʻo e tuí ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku nau ala atu ai ʻi he loto ʻofá. Mahalo ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha sīpinga lelei ange ʻi he folofolá ʻo e ʻofa taʻe-siokitá ʻia Nāomi ʻo Pētelihemá mo hono ʻofefine-ʻi-he-fono ko Lute ʻo Mōapé. Naʻe fili ʻa Lute ke tauhi ʻene faʻē-ʻi-he-fonó hili e mālōlō ʻa e husepāniti mo e ngaahi foha ʻo Nāomí. Naʻe fakakaukau ʻa Nāomi ʻi heʻene mamahí ke toe foki ki hono fonuá. Neongo naʻe haʻu e ongo fafine ko ʻení mei he tupuʻanga fakafonua mo fakalotu kehekehe, ka naʻá na hoko ko ha ongo kaungāmeʻa ʻi heʻena fepoupouʻaki ʻi he moʻui māʻoniʻoní mo e ngāue fakataha ʻi he ngaahi ʻahiʻahí.

Naʻe lahi fau e sīpinga mo e ngāue tokoni ʻa Luté pea naʻe liliu ai e tangilāulau ʻa Nāomí ko e fiefia ʻi heʻene monūʻia ke maʻu ha ʻofefine-ʻi-he-fono lelei mo ha tokoua ʻi he ongoongoleleí. Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito ʻena fetuʻutakí, pea ʻi he vakai ʻa e kau fafine kehé ki heʻena feʻofaʻakí naʻa nau pehē, “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ia kuo… [foaki kiate koe] ho ʻofefine ʻi he fonó, ʻa ia ʻoku ʻofa kiate koe, ʻa ia ʻoku lelei lahi kiate koe ʻi he tama tangata ʻe toko fitú” (Lute 4:14–15).

ʻĪmisi
A woman pushing an elderly woman in a wheelchair. Another woman is embracing the woman in the wheelchair.

Fakafiemālieʻi ʻa Kinautolu ʻoku ʻAonga ki ai ʻa e Fakafiemālié

Naʻe fakafiemālieʻi ʻa Laihau Kaliki ʻo Tahití, ʻa ia naʻe ui ko ha faiako ʻo e Fineʻofá hili pē ha māhina ʻe taha e hokosia hono taʻu 18, ʻe ha kiʻi tohi mei ha fefine ʻe taha ʻi hono uōtí. Naʻá ne tailiili ke akoʻi ʻa e “ngaahi faʻē mo e kui fefiné, kau fefine kuo lahi ʻenau ʻiló, mo fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi, mo aʻusia ha ngaahi meʻa lahi.” Hili ʻene ʻuluaki lēsoní, naʻá ne maʻu “ha kiʻi fakamatala fonu ʻi he ʻofa” mei ha fefine ʻi he kalasí. Naʻe fakamālohia ʻe he fakamatalá ni ʻene loto-falalá, pea naʻá ne fakapipiki ia ʻi heʻene tohinoá ke tokoniʻi ia ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

ʻOku fefakafiemālieʻaki mo fepoupouʻaki e kau fafine ʻi he ongoongoleleí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku manatuʻi ʻe Sikoti Fetasitouni, ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi ʻIutā, ʻene ʻalu mo hono uaifí ke ʻaʻahi ki ha fefine ʻi honau siteikí ʻa ia ne toki mālōlō pē hono husepānití. “Naʻe puke pē ia ʻe hoku uaifí, ʻo tangi fakataha mo ia pea mo fakafiemālieʻi ia kae ʻoua kuó ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻi ia.” Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faingofua pehē pē e feohi fakatokouá.

Tuʻu ko e Kau Fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá

ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he taimi ʻoku fakataha ai e houʻeiki fafine ʻo e kuonga kotoa pē ke “moʻui ʻaki ʻa e moʻoní mo e angatonú.”2 ʻE lava ke fakamālohia kitautolu ʻe heʻetau feohi fakatokoua ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkunga ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e koví. ʻE lava ke hoko ʻa e fānau fefine iikí ko ha kau fakamoʻoni: naʻe akoʻi ʻa e ongoongoleleí kia Sēsika Vosaniakona ʻo Kalefōnia, USA, ʻe he fānau fefine taʻu ono ʻi heʻene kalasi Palaimelí, ʻa ia naʻa nau fakamanatu mo fakamoʻoni kiate ia fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fāmilí.

ʻOku hoko ʻa e kau fafine toulekeleká ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga mahuʻinga foki. ʻOku manatu ʻa Kimi Folosi mei ʻIutaá naʻe ʻi ai ha kau fafine tokolahi ne nau takiekina ia ke ne kei mālohi ʻi he ongoongoleleí, kau ai ʻa ʻAsula Sikuea. Naʻe pehē ʻe Kimi: “Naʻe hoko ʻa Sisitā Sikuea ko hoku hoa faiako ʻaʻahi ʻi he taimi naʻá ne taʻu 90 tupu aí. Naʻe ʻikai ke ne sio pe fanongo lelei, ka naʻá ne līʻoa kakato ki he ongoongoleleí. Naʻe teʻeki ai ke ne liʻaki ha lotu pea naʻá ne faivelenga ʻi hono fakahoko ʻene faiako ʻaʻahí. … Naʻá ne hoko ko ha takiekina fakalaumālie kiate au.” ʻE lava ke hoko e kau fafiné ko ha kau ākonga faaitaha ʻa e ʻEikí, tatau ai pē pe ko e fakafou ʻi he tā sīpingá pe ʻi hono vahevahe ʻo e fakamoʻoní.

Kau Fafine ʻi he Siasi ʻo e ʻOtuá

Kuó u ʻiloʻi moʻoni ha kau fafine ʻi heʻeku mamata ki he kakai fefine ʻoku nau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke ngāue fakafaifekau taimi kakato aí. ʻI he taimi naʻe maʻu mai ai hoku uiuiʻí ke ngāue ʻi he Misiona Temipale Sikuea ʻIutā Sōleki Sití— ko e misiona pē ia ʻe taha ʻi he Siasí ne kakai fefine ʻataʻataá—naʻá ku ongoʻi tailiili fekauʻaki mo hono ʻātakaiʻi au ʻe ha houʻeiki fafine tokolahi pehē. Naʻe ʻikai fie maʻu ke u hohaʻa. Naʻe fakautuutu e tupulaki ʻeku fakamoʻoní ki he feohi fakatokouá ʻi heʻeku feohi mo e kakai fefine tokolahi ʻa ia naʻa nau fakamoʻoni kotoa ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó.

ʻI he fuofua efiafi kimuʻa he Kilisimasí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, naʻe tānaki fakataha ʻe heʻeku palesiteni fakamisioná kotoa e kau faifekaú ke mamata ʻi ha foʻi faiva langaki moʻui. Naʻe fakahaaʻi ʻe he filimí ʻi ha taimi ʻe taha, ha ongo fafine naʻá na fetokoniʻaki ke ikunaʻi ha ngaahi tūkunga fakalotosiʻi. Ne ongo fakamāfana ʻena faaitahá kiate au. ʻI heʻeku mamata ʻi he filimí mo sio takai holo ki he kau faifekau fefine fakaʻofoʻofá, naʻe fakamoʻoni mālohi mai ʻa e Laumālié kiate au ko e feohi fakatokouá ko ha fehokotaki taʻengata ia kuo kotofa ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, pea naʻá ku kau ai foki. Ko ha moʻoni fakaʻofoʻofa: ʻoku ʻikai ke tau tuenoa, he kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha kau fafine kiate kitautolu hono kotoa.

ʻĪmisi
Young women laughing together

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, USA

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “The Relief Society Declaration,” The Latter-day Saint Woman: Basic Manual for Women (2000), xi.

  2. Kau Finemuí Fakalakalaka Fakatāutahá (kiʻi tohi, 2009), 3.

Tā ʻo e kakai fefine ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú ʻe Howard Collett

Paaki