2014
Lotua Hoku Kaungāmeʻá ʻo Hangē ko ʻAlamaá
Sepitema 2014


Lotua Hoku Kaungāmeʻá ʻo Hangē ko ʻAlamaá

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi he Vahefonua Fetaloló, Palāsila.

“Pea naʻe hoko ʻeni koeʻuhi ko ʻene lotu ʻi he tuí” (ʻAlamā 31:38).

ʻĪmisi
composite photo of young men talking and young man praying

Naʻá ku ʻalu mo hoku kaungāmeʻa lelei tahá ki he lotú ʻi he uike ʻe ua kuo hilí. Ka ʻi he taimi naʻá ku toe fakaafeʻi ai iá, naʻá ne talamai he ʻikai ke toe ʻalu ia mo au. Naʻá ne fie maʻu ke fiefia ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻaki ʻene mohe pē mo ʻalu ke maʻu haʻane fiefia. Naʻá ku tali pē ʻa ʻene talí, ka naʻe mamahi hoku lotó koeʻuhí he naʻá ku fuʻu fie maʻu ia ke haʻu ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié mo ako mei he ʻOtuá. ʻI heʻeku aʻu atu ki ʻapí, ne u ʻalu ki hoku lokí ʻo lotu, ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku loto-mamahí mo kolea ʻEne fakafiemālié mo e fakahinohinó.

ʻI he ʻosi ʻeku lotú, naʻá ku ʻalu ki he peitó ke fufulu e ʻū peletí. Naʻe ʻeke mai ʻe heʻeku tamaí pe te u toe ʻalu mo hoku kaungāmeʻá ki he lotú ʻi he ʻaho hono hokó. ʻI he taimi naʻá ku fakamatala ange ai e meʻa naʻe talamai ʻe hoku kaungāmeʻá, naʻe lava ke tala ʻe heʻeku tamaí naʻá ku hohaʻa mo loto-mamahi. Ko e lea pē naʻá ne faí ko e, “Naʻá ke fai ho fatongiá. ʻOku maʻu ʻe he kakaí ʻenau tauʻatāina ke filí. Naʻá ke tō ha tenga.” Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻo e tui ʻa ʻeku tamaí ʻa e melino ki hoku lotó.

ʻI he teuteu ko ia ki he Lautohi Faka-Sāpaté, naʻá ku lau e ʻAlamā 30–32. ʻI he vahe 31, ʻoku lotu ʻa ʻAlamā ki he ʻEikí ʻaki hono lotó kotoa maʻa hono ngaahi tokoua ko e kau Sōlamí, ʻa ia naʻa nau fakaʻikaiʻi e ngaahi founga ʻa e ʻEikí pea kamata ke tō ki he meʻa ʻoku halá. ʻI heʻeku lau ʻene ngaahi leá, naʻe ongo e Laumālié kiate au, pea naʻá ku ongoʻi ke u lotu foki.

Ne u tūʻulutui ʻo fakahoko ha lotu maʻa hoku kaungāmeʻa lelei tahá ʻo hangē ko e lotu ʻa ʻAlamaá. Hangē ko ʻAlamaá, naʻá ku talaange ki he Tamai Hēvaní ʻoku “mahuʻinga [hono laumālié], pea [ko hoku tokoua ia]; ko ia, ʻofa muʻa, ʻE ʻEiki, tuku mai kiate [au]ʻa e mālohi mo e poto [ke u] lava ʻo toe fakatafoki [ia, ʻa hoku tokouá], kiate koe” (ʻAlamā 31:35).

ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ku teuteu ki he lotú, pea naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai te u ʻalu mo hoku kaungāmeʻá. Ka neongo iá, naʻe nonga hoku lotó koeʻuhí, naʻá ku lotu ʻi he tui, ʻo hangē ko ʻAlamaá. ʻI heʻeku mavahe mei ʻapi ke ʻalu ki he lotú, naʻá ku maʻu ha telefoni mei hoku kaungāmeʻá. Naʻá ne ʻeke mai pe naʻá ku ʻosi mavahe mei ʻapi pe te u lava ʻo afe ange ai ke ma ʻalu. Ko ha fakataha fakaʻofoʻofa naʻa mau maʻu he Sāpate ko iá, pea ʻoku ou ʻilo naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní kiate ia.

ʻOku ou ʻilo naʻe ʻikai ko hoku kaungāmeʻá pē naʻe tāpuekina ʻi he ʻaho ko iá koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná mo e lotu ʻi he tuí. Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he ʻEikí mo e tohí ni, pea naʻe taki au ʻe he fakamoʻoni ko iá ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau mo malava ai ke u fakamoʻoni ki he moʻoní. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻomi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau toe ofi ange ki he ʻOtuá, pea ʻokú ne akoʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi, pea te Ne fakamoʻui hotau laumālié.

Paaki