2014
ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí ʻo hangē pē ko Koé
Sepitema 2014


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻOfa ki Ho Kaungāʻapí ʻo hangē pē ko Koé

“ʻI heʻetau ʻā hake he pongipongi kotoa pē, tau fakapapauʻi ke tau tali ʻaki e ʻofa mo e angaʻofa ha faʻahinga meʻa pē te tau fetaulaki mo ia.” —Palesiteni Thomas S. Monson

ʻI he ʻeke ange ʻe ha loea kia Sīsū pe ko fē ʻi he ngaahi fekaú ʻoku maʻongoʻonga tahá, naʻá Ne mei lava pē ke fili ha taha ʻo e ngaahi fekau lahi mei he Fuakava Motuʻá, mei he fono ʻa Mōsesé, pe mei he ngaahi Fekau ʻe Hongofulú. Ka, naʻá Ne fakamatalaʻi fakanounou kotoa ʻo e ngaahi fekaú ʻi he fekau ʻe ua ko ʻení:

“Ke ke ‘ofa ki ho ‘Otuá ‘aki ho laumālié kotoa, mo ho‘o mo‘uí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37–39).

Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ‘i he konifelenisi lahi kuo ʻosí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ‘i heʻetau tauhi e fekau ʻe tahá ke tau tauhi ʻa e fekau kehé: “He ʻikai ke tau lava ʻo ʻofa moʻoni ʻi he ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ʻi hotau kaungā fononga he moʻui fakamatelié. Ko e meʻa tatau pē, he ʻikai ke tau lava ʻo ʻofa kakato ʻi hotau kāingá kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ʻi he ʻOtuá, ko e Tamai kiate kitautolú kotoa. … Ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea, ʻi heʻene peheé, ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine. ʻI heʻetau manatuʻi ʻení, ʻe fakaʻau ʻo faingofua ange ʻa e ʻofa ʻi he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.” (“ʻOfá—ko e ʻElito ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2014, 91).

ʻE toe lelei ange ʻetau ngaahi fetuʻutakí, tokoni ke tau ngāue loto vēkeveke, pea feʻunga mo kitautolu ki he moʻui taʻengatá ʻi heʻetau fakatupulaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí—ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he niʻihi kehé—(vakai, Molonai 10:21). Ko ha meʻafoaki fakalaumālie ʻa e ʻofa faka-Kalaisí pea te tau lava ʻo lotua mo moʻui ʻaki; he kuo “foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni… ʻia Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48). Ko e “hala ʻoku lelei lahi” (1 Kolinitō 12:31) ʻa ia ne lea ki ai ʻa e ʻaposetolo ko Paulá pea ʻoku kau heni ʻa e angaʻofá, faʻa kātakí, loto-fakatōkilaló, angavaivaí, ʻamanakí, mo e foaki lahí (vakai, 1 Kolinitō 13).

Ko e moʻuí ko e sīpinga haohaoa ke fakatupulaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. ʻE lava ke tataki ʻetau ngaahi ngāué ʻi he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ui ko e Lao Koulá: “Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakaí kiate kimoutolú, ke mou fai ia kiate kinautolu” (Mātiu 7:12). ʻOku ʻikai haohaoa ha taha ʻiate kitautolu, ka ʻoku tau loto kotoa pē ke tokangaʻi lelei kitautolu neongo ʻetau ngaahi tōnounoú.

Fakakaukau ki he ngaahi akonaki ko ʻení meia Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki he niʻihi kehé:

“Ko e niʻihi ʻo hotau ngaahi faingamālie lelei taha ke fakahaaʻi ai ʻetau ʻofá, ʻe hoko ia ʻi he lotofale ʻo hotau ngaahi ʻapí.”

“Ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ke tau valokiʻi ha tahá, ke tau fakahā kimui ange ha ʻofa lahi ange kiate ia” (vakai, T&F 121:43).

“ʻOku totonu ke fetākinima ʻa e faʻa fakamolemolé mo e ʻofá. … ʻOku hanga ʻe he tukuakiʻí ʻo fakaava ʻa e matakafó. Ko e faʻa fakamolemolé pē ʻokú ne fakamoʻuí.”

“ʻOku fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻi ha ngaahi founga ʻiloa lahi: ʻi ha malimali, taʻataʻalo, lea ʻofa, pe fakahīkihiki.”

“ʻOku ʻi ai ha founga kehe ʻoku fakapulipuli ange, hangē ko e mahuʻingaʻia ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻa ha taha, akoʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻi he angaʻofa mo e faʻa kātakí, ʻaʻahi ki ha taha ʻoku puke pe nofo maʻu pē ʻi ʻapi.”

Mei he “ʻOfá—ko e ʻElito ʻo e Ongoongoleleí, Liahona, Mē 2014, 91–94.

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa David Habben

Paaki