2015
Mour kōn Bōro Em̧ool
Oktoba 2015


Mour kōn Bōro Em̧ool

Jān juon kar kadiwōjļo̧k imejatoto ipeļaakin laļ in n̄an rūm̧m̧an ded ro, “Mour kōn Kōttōbar: Aorōk in Bōro Em̧ool,” kar kwaļo̧k ilo Brigham Young University–ldaho ilo Jānwōde 11, 2015. N̄an likio in atōreej eo, etal n̄an devotionals.lds.org.

Bōro em̧ool meļeļein ej kōm̧m̧ane men eo ejim̧we kōn un ko rejim̧we.

Pija
Gold stars

Pijā jān Jupiterimages/Stockbyte/Thinkstock

Ikar ekkatak kōn aorōk in bōro em̧ool ke ikar juon rijikuuļ in jemenere em̧m̧an dettan. Rūkaki eo am ekar kajjitōk ippām bwe kōm̧in riiti Bok in Mormon eo. N̄an etale wōt am eddōkļo̧k, ekar kōm̧m̧ane juon jaat ippān et ko etam emōj an je ņa ie ilo turājet im bok ko ilo Bok in Mormon eo rej ellaajrak laļtak. Kajjojo iien kōm̧ ar riiti juon bok, ej likūt juon iju ikijeen etam̧.

Ilo jinoin, ikar jab lukkuun wūjlepļo̧k eō make n̄an riit, im ekar jab etto ikar make lo aō ettoļo̧k. Ikar im̧we kōn juon en̄jake ekajjookok im juon jitibōn jiāe, im ikar jino riit. Aolep iien n̄e ej wōr aō iju, ilukkuun m̧ōņōņō. Im ilo an lōn̄ļo̧k iju ko ikar būki, ekar ļapļo̧k aō ikdeleel in riit—ikōtaan kūlaaj, ālkin jikuuļ, aolep iien ej lōn̄ aō iien.

Menin emaron̄ kar juon bwebwenato em̧m̧an eļan̄n̄e imaron̄ kar jiron̄ eok tōprak in kijejeto ko aō eļan̄n̄e in kar eo jinointata ekar dedeļo̧k an riit ilo kūlaaj eo—ak ikar jab. Im menin enaaj kar EM̧M̧AN eļan̄n̄e imaron̄ kar jiron̄ eok bwe ikar bōk juon men em̧m̧anļo̧k jān nōm̧ba juon—juon naan in kam̧ool kōn Bok in Mormon. Bōtaab ekar jab barāinwōt waļo̧k menin. Ikar jab bōk juon naan in kam̧ool. Ta ko ikar būki ekar iju. Ikar ebbōk iju kōnke ikar riit. N̄an kōjerbal naan ko an Moronai, ekar aō “lukkuun kōttōpar.”

Moronai ekar kalikkar ke ekar kōmeļeļeik wāween ad pukōt m̧ool eo kōn Bok in Mormon: “Im n̄e kom̧ naaj būki men kein, ikōņaan kōketak kom̧ bwe kom̧in kajjitōk ippān Anij Jemān Indeeo ilo etan Jisōs Kraist eļan̄n̄e men kein rejjab m̧ool eļan̄n̄e kom̧ naaj kajjitōk kōn juōn bōro em̧ool kōn lukkuun kōttōpar, im ewōr tōmak ilo Kraist Enaaj kwaļok mool in nan kom jān kajoor eo an Jetōb Kwojarjar” (Moronai 10:4; eoon eo eaorōk kar kobaiktok).

Un ko Rejim̧we

Ilo aō reilikļo̧k, imaron̄ loe bwe Irooj ekar lukkuun jim̧we ippa. Etke ij aikuj in kōtmāne n̄an pukōt bar jabdewōt men ijjelo̧kin ta eo ikar pukōte? Lukkuun kōttōpar meļeļein kōm̧m̧ane men eo ejim̧we kōn un ko rejim̧we; ikar riiti bok eo ejim̧we kōn un ko rebōd.

Ekar jab m̧ae iien iiō ko tokālik innām ikar riiti Bok in Mormon eo kōn lukkuun kōttōpar. Kiiō, ijeļā bwe Bok in Mormon eo ej kakūrm̧ool jibadbad ko an rekwojarjar ilo kam̧ool kōn mour eo im mijen eo an Jisōs Kraist kōnke ikar riiti kōn bōro em̧ool.

Katak eo ikar ekkatak kake kōn lukkuun kōttōpar im Bok in Mormon ej bar jerbal n̄an kōj ilo aolep jekjek ko an mour ko ad. Elukkuun in makijkij ad ļoor jon̄ak ko im imminene ko rekar ejaak ium̧win elōn̄ iiō ko—jej etal wōt ium̧win m̧akūtkūt ko ijjelo̧kin ad tiljek im ļōmņak kōn ia ko m̧akūtkūt ko rej bōkļo̧k kōj n̄an e. Mour kōn jibadbad em̧ool ej kobaik kōļmenļo̧kjeņ ko im ad kalimjeke wōt unleplep in mour ko ad im remaron̄ kōm̧m̧an aolep oktak. Mour kōn jibadbad em̧ool ej meļeļein ke jemelele “etke”—un ko ilo m̧akūtkūt ko ad. Socrates ekar ba, “Ad jab bōk iien etale ta ko rej waļo̧k ilo mour eo ad eban letok jeļāļo̧kjeņ n̄an jeļā ta eo eaorōk ej waļo̧k ilo mour eo ad.”1 Kōn menin kejōkļo̧kjeņ kōn wāween am̧ kōjerbal iien ko am̧, im kajjitōk ippām make aolep iien “Etke?” Menin enaaj jipan̄ eok ejaake am̧ maron̄ loe eļapļo̧k jān m̧okta. Eļapļo̧k an em̧m̧an n̄an am̧ reim̧aanļo̧k im kajjitikin eok make, “Etke ikar tin kōm̧m̧ane menin?” jān am̧ reilikļo̧k im ba, “Etke, o, etke ikar kōm̧m̧ane menin?”

Pija
A man looking at a wall with different types of gears on it.

Kōmeļeļe in pija eo jān Sergey Nivens/iStock/Thinkstock

Ta eo Irooj Ekōņaan Bwe Kwon Kōm̧m̧ane?

Ke ikar juon likao em̧m̧an dettan, ikar pepe ippa make bwe in jab etal im mijen. Ālkin juon iiō ilo kaļej im juon iiō ilo jikin tariņae, ekar wōr juon aō jerbal em̧m̧an ilo aujipitōl eo āinwōt juon rijerbal in X-ray eo. Mour ekar lukkuun em̧m̧an, im mijen ekar jab juon men āinwōt emenin aorōk.

Juon raan, Dr. James Pingree, juon rim̧wijm̧wij ilo aujipitōl eo, ekar karuwaineneik eō n̄an juon m̧ōn̄ā in rālep. Ilo tōre eo kōm̧ro ej bwebwenato, ekar kile ippān make bwe ejjeļo̧k aō ļōmņak in jerbale juon mijen, im ekar kajjitōk etke. Ikar jiron̄ e bwe irūtto im bōlen irum̧wij. Ekar jiron̄ eō bwe ekar jab juon un em̧m̧an, ekar ba bwe ekar etal n̄an mijen eo an ālkin an kar kadedeļo̧k jikuuļ in taktō. Innām ekar kwaļo̧k an naan in kam̧ool kōn aorōk in mijen eo an.

Naan in kam̧ool eo an ekar karreļo̧k eō im kareel eō. Ekar kōm̧m̧an bwe in jar āinwōt n̄e ij jan̄in kar jar m̧okta—kōn bōro em̧ool. Imaron̄ kar ļōmņak kōn elōn̄ un ko bwe in jab etal im mijen: Ikar juon eo me ejjokook. Ekar wōr juon aō jerbal im em̧m̧an ippa. Ekar wōr juon aō jāān in jikuuļ bōtaap eban kar pād ālkin mijen eo aō. Eo eaorōtata, ekar wōr juon jera leddik eo ekar kōttar eō ke ikar pād ilo jikin tariņae, im ijeļā eban kōņaan kōttar bar ruo iiō! Ikar jar bwe in maron̄ bōk kapen n̄an un ko aō n̄e rekar jejjet im bwe ikar jim̧we.

N̄an rub in būruwō, ikar jab maron̄ bōk juon uwaak epidodo n̄an uwaak aaet ak jaab eo ikar kōtmāne. Innām ļōmņak in ekar itok n̄an n̄a: “Ta eo Irooj ekōņaan bwe in kōm̧m̧ane?” Ikar aikuj kile bwe Ekōņaan bwe in jerbale juon mijen, im menin ekar erom juon iien kālet ilo mour eo aō. Ij ke etal wōt im kōm̧m̧ane ta eo ikōņaan kōm̧m̧ane, ak ij ke etal n̄an kōm̧m̧ane ankilaan Irooj? En̄in ej kajjitōk eo kōj aolep aikuj naaj uwaake ilo jim̧we n̄an kajjitikin kōj make.

Kam̧m̧oolol, ikar kālet bwe in jerbale juon mijen im kar jitōn̄ eō bwe in jerbal ilo Mexico North Mission.

Waļo̧k ko Ejjeļo̧k Jem̧ļo̧kier

Jiln̄uuļ ļalem iiō tokālik, ļaddik eo nejū ekar rōjan̄ eō bwe in etal ippānļo̧k n̄an Mexico. Kōm̧ ar kōjatdikdik ke kōm̧ maron̄ kar loe jet iaan armej ro kōm̧ kar katakin. Kōm̧ ar pād ilo juon kweilo̧k in kwojkwoj ilo juon jikin edik ijo ikar jino mijen eo aō ie, ak ikar jab maron̄ kile enan̄in juon iaan armej ro. Ālkin kweilo̧k eo, kōm̧ kar kōnono ippān juon iaan membōr ro im kar kajjitōk eļan̄n̄e rekar jeļā kajjeen jabdewōt armej ro ilo laajrak eo aō ro ikar katakin er elōn̄ iiō ko m̧okta. Kōm̧ ar etale laajrak eo ak ekar ejjeļo̧k tōprak, m̧ae iien kōm̧ kar loe last name eo: Leonor Lopez de Enriquez.

“O, aaet,” em̧m̧aan eo ekar ba. “Baam̧le in ej pād ilo ward eo juon, ak rej jar wōt ilo ejja m̧wiin wōt. Kweilo̧k in kwojkwoj eo aer ej kweilo̧k in tok.”

Kōm̧ ar jab aikuj kōttar aitokļo̧k m̧okta jān an Leonor deļo̧n̄tok ilowaan imōn jar eo. Mekarta emōj an tōpar 70 jim̧a an iiō, ikar reilo̧k wōt im kile e, im ekar kile eō. Kōm̧ ar atbakwōjtok doon.

“Kōm̧ ar jar ium̧win 35 iiō ko bwe kwon maron̄ rooltok bwe kōm̧in kam̧m̧oolol eok kōn am kar bōktok gospel in n̄an baam̧le in am,” liin ekar ba.

Ke membōr in baam̧le eo juon rej deļo̧n̄tok, kōm̧ ar iakweik doon im jan̄it doon. Ejjab etto kōm̧ kar jeļā bwe bisop eo an ward eo ej juon iaan ļaddik ro nejin Leonor, eo ej tōl ilo al ekar leddik eo jibūn, riokwōn eo ekar ļaddik eo jibūn, im barāinwōt jet iaan ļaddik ro ilo Priesthood eo an Aron. Juon iaan leddik ro nejin ekar m̧areik juon rikakpilōklōk ilo stake būreejtōnji eo. Bar juon nejin leddik ekar m̧areik bisop eo an ward eo epaak. Enan̄in aolep ajri ro nejin Leonor rekar etal n̄an mijen, im kiiō ajri ro jibūn rekar barāinwōt jerbale mijen ko.

Kōm̧ ar loe bwe Leonor ekar juon mijenede eļapļo̧k an em̧m̧an jān n̄a. Rainin ajri ro nejin rej kam̧m̧oolol im ememej kijejeto ko an rekije n̄an katakin er gospel eo. Ekar katakin er jokālet ko reddik, kōn iien, tōprak in juon mour elikio, ewāppen, im em̧ōņōņō, im rekar katakin men kein n̄an ro jet. Aolep rekar ba, elōn̄ļo̧k jān 500 armej ro rekar itok n̄an Kabun̄ in kōn wōt baam̧le em̧m̧anmōn in.

Im menin jemaron̄ etale likļo̧k n̄an juon bwebwenato ilo juon iien m̧ōn̄ā in rālep. Emakijkij aō koļmenļo̧kjeņ bwe eļan̄n̄e Dr. Pingree ekar lukkuun mijōk wōt jerbal eo an ak jibadbad ko ilo laļ in, emaron̄ kar jab kajjitōk ippa etke ij jab jerbale juon mijen. Ak eaar kalimōj wōt men ko jet im kōn kōwōnm̧aanļo̧k wōt jerbal eo an Irooj. Ekar katōk juon ine eo emōj an eddōk, bōktok leen, im wōnm̧aanļo̧k wōt im jebar leir (lale Mark 4:20). Mijen eo aō ekar katakin eō tōprak rej waļo̧k ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier itok wōt jān juon kālet n̄an kōm̧m̧ane ankilaan Irooj.

Keememej Jibadbad eo Am̧ Indeeo

Ekkā aō reilikļo̧k ilo mour e aō im kōļmenļo̧kjeņ etke ekar lukkuun pen n̄an n̄a bwe in kar kālet n̄an etal in mijen. Ekar pen kōnke ikar m̧ad; ikar jab loe jibadbad in kōttōbar eo aō—lukkuun jibadbad eo em̧ool etke jej pād ijin.

Ikdeleel eo aō im ankilaō rekar jab jejjet ippān ankilaan Irooj; mekarta, jokālet eo n̄an kōm̧m̧ane enaaj kar pidodo. Im etke rekar jab jejjet? Ikar etal n̄an mōnjar eo im bōk m̧ōttan kwojkwoj eo ilo raan in Jabōt, ak ikar jab lukkuun jeļā meļeļein aō bōke. Ikar jar, ak ikar jab lukkuun kōļmenļo̧kjeņ kake menin. Ikar riiti jeje ko rekwojarjar bōtaab ekar jet wōt iien im ejjeļo̧k aō lukkuun kōttōbar in riit.

Ij rōjan̄ kom̧ bwe kom̧win mour kōn mour eo kālet ko ie kwaar baj ļōmņak wōt in kōm̧m̧ani—men̄e eaar jab jejjet am̧ kar kōm̧m̧ani m̧oktaļo̧k. Jab ebbweer kōn ļōmņak ko emōj am̧ kar kōm̧m̧ani ak ko kwoj jan̄in kōm̧m̧ani. Kōm̧m̧an bwe Rilo̧mo̧o̧r eo en iriļo̧k jekjek ko renana bwe kwon maron̄ mour juon mour erreeo. Kwoj ke keememej ta eo Ekar ba: “A jon̄an emmakijkij in aer ukweļo̧k im kappukot jeorļo̧k bōd, kōn jibadbad em̧ool, kar jeorļo̧k aer bōd” (Moronai 6:8; eoon eo eaorōk kar kobaiktok).

Jino kiiō. Mour in jibadbad, ej meļeļe etke kwoj kōm̧m̧ane men eo kwoj kōm̧m̧ane im ia eo ej tōlļo̧k eok n̄ane. Ilo am̧ kōm̧m̧ane men kein, kwonaaj loe bwe men eo eaorōktata ej “etke” ijjelo̧kin men otemjej kwoj kōm̧m̧ani ej bwe kwon iakwe Irooj im maron̄ kile iakwe eo An ewāppen n̄an eok. Kōm̧m̧an bwe kwon maron̄ loe lan̄lōn̄ eo eļap ilo am̧ pukōt wāppen im ilo meļeļe im kōm̧m̧ane Ankilaan.

Kakeememej

  1. Socrates in Plato, Apology (2001), 55.

Būriin