2016
Ako ke Tā ha foʻi Himi ʻi ha Miniti ʻe 10!
April 2016


Ako ke Tā ha foʻi Himi ʻi ha Miniti ʻe 10!

ʻĪmisi
learn to play a hymn 1
ʻĪmisi
learn to play a hymn 2
ʻĪmisi
learn to play a hymn 3

Kapau kuo teʻeki ke ke tā ha piano kimuʻa ka naʻá ke loto maʻu pē ke ke ako, ko ho faingamālié ʻeni. Ko e meʻa pē ʻokú ke fie maʻú ko ha kīpooti tā-fasi. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai haʻo kīpooti ʻi ʻapi, te ke lava ʻo ʻalu mo e fakamatala ko ʻení ki ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha piano pe kīpooti ke kamata hoʻo akó.

ʻOku mahinongofua mo faingofua ʻaupito ʻa e lēsoni ko ʻení pea te ke lava ʻo tā ha himi ʻi heʻene ʻosí. Ko hono moʻoní, te ke lava ke tā e ongo ʻo ha himi he lēsoni ko ʻení, ʻi ha miniti pē ʻe 10!

Teuteu? Tau kamata leva!

Ko e Teuteu ke Tā ʻa e Pianó

  1. ʻI hoʻo tangutu ko ia he pianó mo ʻai ho ʻuluʻulu tuhú ki he kīpōtí, ʻunuakiʻi ki mui ʻa e seá ke mamaʻo feʻunga, ke kiʻi mapelu ho tuiʻinimá.

  2. Tangutu ʻi loto-mālie he seá, ʻi muʻa he loto-mālie ʻo e kīpōtí.

  3. Tangutu ʻi he tapa kimuʻa ʻo e seá, hangatonu ho tuʻá, pea tō ho mamafá ki muʻa.

  4. Fokotuʻu ho ongo vaʻé ʻi he falikí.

  5. Tangutu fiemālie, pea tangutu hangatonu.

  6. Fakapapauʻi ʻoku maama lelei ke ke sio ki he tuʻunga-fasí mo e kīpōtí.

  7. Tuʻu ki ʻolunga. Tukuhifo ho ongo nimá ki ho tafaʻakí pea fakamolū. Fakatokangaʻi ʻena ngaofe fakanatulá, hangē ʻokú na puke ha foʻi pulú. ʻAi ho ʻuluʻulutuhú ki he kīpōtí ʻi hoʻo toe tangutu hifó, kae tauhi maʻu ʻene ngaofe fakanatulá.

  8. Fokotuʻu ho ongo nimá ʻi ʻolunga he kīpōtí, pea tuku ho ʻuluʻulutuhú ke pā ki he lotomālie ʻo e feituʻu hinehina lahi ʻo e ngaahi kī hinehiná. Tauhi ho ʻaofinimá ʻi ʻolunga he kīpōtí, kae ʻoua ʻe pā ki he ngaahi kií pe konga papa ʻi lalo he ngaahi kií.

  9. Lomiʻi ʻa e foʻi kií ʻaki e konga molū ho tuhú, ʻoku ofi ki he ʻuluʻulutuhú. ʻAi ke mapelu kotoa ʻa e ngaahi foʻi tuhú, kae hiki ki ʻolunga ʻo kamata he tuke ʻi ho tuʻanimá. ʻAi ke kei mapelu e ngaahi hoko ho foʻi tuhú ʻi hoʻo tā ʻa e kií.

Ko e Tā ʻaki e Fakafikefika ʻo e Tuhú

ʻOku fakafika ʻa e ngaahi foʻi tuhú ʻo hangē ko ʻene ʻasi hení, ke tokoni ke ke fokotuʻu ʻa e foʻi tuhu totonú ʻi he kī takitaha. ʻOku fokotuʻu ʻa e fakafikefika ʻo e foʻi tuhú he tafaʻaki ʻo e ngaahi notá ʻi he pēsí.

Fokotuʻu ho nimá ʻi ʻolunga ʻi ha foʻi kī hokohoko ʻe nima, ʻo fakahangatonu hifo e foʻi tuhú takitaha ki ha foʻi kī. Ako fakaʻaongaʻi e fakafikefika ʻo e foʻi tuhú ʻaki hano tā ʻa e ngaahi kií ʻaki e foʻi tuhu totonú ʻo hangē ko hono fakaʻasi atú. Ko e ngaahi nota ko ia ʻoku hiku ki ʻolungá, ki he nima toʻomataʻú. Ko e ngaahi nota ʻoku hiku ki laló, ki he nima toʻohemá.

Ko hono Tā ʻo e “ʻOku ʻi ai ha Fonuá”

Fokotuʻu ho ongo nimá ki he kīpōtí ʻo hangē ko ʻene hā atu ʻi laló.

Fakaʻaongaʻi e ongo kulupu ʻe ua ʻo e ngaahi kī lanu ʻuliʻulí ke tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e tuʻuʻanga totonú.

Tā ʻa e himi ko ʻení, ʻo muimui ki he fakafikefika ʻo e ʻuluʻulutuhú ʻo hangē ko ʻene hā atú. Ko e ngaahi nota ʻoku hiku ki ʻolungá ko e nima toʻomataʻú ia pea ko e ngaahi nota hiku ki laló, ko e nima toʻohemá ia. Ako tā ʻa e himí kae ʻoua kuó ke feangai mo ia. Ngāue ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tā ʻaki e ʻuluʻulutuhú ʻoku fokotuʻu atu ʻi he lisi vakaiʻi poini ʻe hivá.

Kuo fakataukeiʻi ʻeni koe ki he tā ʻo e pianó mo ke ʻosi ako ha kiʻi foʻi himi faingofua. ʻOku fie maʻu ke ke ako ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e tāfuá, taimí, mo e notá, ka ke tā ha ngaahi himi kehe.

Ko e konga lelei tahá ʻeni: ko e lēsoni ko ia ne ke toki akó ko e ʻuluaki lēsoni ia ʻi he Kalasi Kīpooti ʻa e Siasí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻe ono mei he tufakiʻanga nāunau ʻa e Siasí.1 ʻOku tokoni ʻa e fakahinohino faingofua ke muimui ki aí ke ke ako ʻiate koe pē pe fakakulupu. Te ke ala fakakau kotoa ho fāmilí ʻo ako fakataha e tā pianó ko ha ʻekitivitī he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻE lava ke fakakakato ʻa e kalasí ʻi ha uike pē ʻe ono.

ʻOku fakahaaʻi ʻe ha ngaahi fakatotolo lahi, ʻoku tokoni ʻa e ngaahi lēsoni mūsika fakatāutahá ke fakaleleiʻi e tokangá, poto fakaʻatamaí, mo e pōtoʻi fakaʻuhinga ʻa e fānau akó.2

ʻOku tau fakatupulaki ʻa e ngaahi talēniti kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, fakatupulaki mo ʻetau ʻiló, mo ako ha ngaahi founga kehekehe te tau lava ai ke fakaʻaongaʻi ʻetau ʻiló mo e ngaahi talēnití ke langa Hono puleʻangá, ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi poto fakamūsiká.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ke ʻota e Naunau ki he Kalasi Kīpōtí, ʻalu ki he store.lds.org.

  2. Vakai ki he Laura Lewis Brown, “The Benefits of Music Education,” pbs.org; Jessica Velasco, “How the Arts Can Help Students Excel,” the Science of Learning Blog, 11 ʻo Tīsema, 2012, scilearn.com/blog/how-arts-help-students-excel; “Music Helps Children Learn Maths,” The Telegraph, 22 Māʻasi, 2012, telegraph.co.uk.

Paaki