2017
Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
February 2017


Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Mei ha fakamatala ʻi he Konifelenisi RootsTech 2016 Family History ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA ʻi he ʻaho 6 ʻo Fēpueli, 2016. Ke mamata ʻi ha vitiō ʻo e fakamatalá he lea faka-Pilitāniá, faka-Potukalí, pe faka-Sipeiní, ʻaʻahi ki he lds.org/go/217Renlund.

Lolotonga ʻenau fakamatala ʻi he 2016 RootsTech, naʻe fakamanatu ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani mo hono uaifi ko Luté, mo e ʻofefine ko ʻEsilií ki he Kāingalotú ʻoku maʻu e mālohi moʻoni mei hono fakatahaʻi e hisitōlia fakafāmilí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻĪmisi
The Renlunds at RootsTech

ʻELETĀ RENLUND: ʻI Tīsema ʻo e 1963, naʻá ku fakaʻuli meʻalele mo hoku fāmilí he houa ʻe ono mei Helisingiki ki he motu ko Lasimó, ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo Finilaní. Ko e feituʻu ia naʻe tupu hake ai ʻeku tangataʻeikí mo nofo ai ʻeku kuifefine ko Lena Sofiá.

ʻI he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻi he 1912, naʻe fanongo ʻa Lena Sofia mo ʻeku kuitangata ko Leanitaá ki hono malangaʻi ʻe he kau faifekau mei Suētení ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI he taimi ko ia ne siʻi hifo he kau faifekau ʻe toko 800 ʻi he kotoa ʻo e māmaní.

Naʻe akoʻi ʻe he kau faifekau ko iá e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea naʻe papitaiso ʻa Lena Sofia mo Leanitā he ʻaho hono hokó. Naʻá na hoko ko ha mēmipa ʻo ha kiʻi kolo, ko e ʻuluaki kolo ʻi Finilaní.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē mei ai, naʻe mālōlō e faʻē ʻa Leanitaá, ʻa ia ne nau nofó, mei he fatafata vaivaí. Naʻe mate foki ʻa Leanitā ʻi he 1917 mei he fatafata vaivaí, ʻo toe pē ʻa Lena Sofia ko ha uitou pea lolotonga feitama ʻi heʻena tama hono hongofulú. Naʻe fāʻeleʻi e tamasiʻi ko iá—ʻeku tamaí—ʻi he māhina ʻe ua hili e mālōlō ʻa Leanitaá. Naʻe iku ʻo tanu ʻe Lena Sofia ʻa e toko 7 ʻi heʻene fānau ʻe toko 10. Ko ha ʻahiʻahi matuʻaki faingataʻa kiate ia, ko ha fefine ngāue masiva, ke tauhi e toenga ʻo hono fāmilí.

Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha mālōlō lelei he poʻulí ʻi ha taʻu ʻe meimei uofulu tupu. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi ha ngāue pē naʻe maʻu lolotonga e ʻahó ke maʻu ha meʻakai feʻunga ke kai. Naʻá ne tokangaʻi ʻi he poʻulí e kau mēmipa ʻo e fāmilí ne fakaofi ke maté. Naʻa nau feʻao moʻoni mo e maté. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe fahi e papá pea faʻa fola he funga ʻató ke mōmoa. Naʻe fakaʻaongaʻi leva e papa ko iá ke faʻu ʻaki ha puha mate kiate kinautolu naʻe maté. ʻOku faingataʻa ke fakakaukauloto ki he ongo naʻe maʻu ʻe Lena Sofiá.

ʻI he ʻaho naʻá ku fetaulaki ai mo ia ʻi he 1963, naʻe toki hoko pē hoku taʻu 11 pea naʻá ne taʻu 87. Naʻe piko hono tuʻá mei ha ngāue mālohi ʻi ha vahaʻataimi lōloa. Naʻe fuʻu piko ʻaupito ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne tuʻu hake ai mei hono seá naʻe ʻikai ha kehekehe ʻi hono māʻolungá. Naʻe matolu e kili ʻo hono matá mo e ongo nimá—ʻo hangē ha leta motuʻá.

Naʻá ne tuʻu ʻi he lelei taha naʻá ne lavá, tuhu ki ha laʻitā ʻo Leanitā ʻi he holisí, pea lea faka-Suēteni mai kiate au, “Det här är min gubbe” (Ko hoku malí ʻeni).

Naʻá ku lesisita ʻi ha akoʻanga lea faka-Suēteni he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ko iá pea naʻá ku toe ako ʻa e lea faka-Suētení. Naʻá ku pehē naʻe ngāue hala ʻaki ʻe heʻeku kui fefiné e taimi lolotonga ʻo e veapé ʻi heʻene pehē, “Ko hoku malí ʻeni,” koeʻuhí kuo taʻu ʻe 46 e mālōlō ʻa Leanitaá. Naʻá ku talaange ki heʻeku faʻeé naʻe totonu ke pehē mai ʻa Lena Sofia, “Naʻá ku mali mo ia.” Naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé, “ʻOku ʻikai mahino kiate koe.”

Naʻá ne moʻoni. Naʻe ʻikai mahino kiate au—ʻo hangē ko ia he taimi ní. Talu mei ai, kuó u fakakaukauloto he ngaahi taimi lahi ki he ʻuhinga ʻo e aʻusia ko iá mo e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku kuifefiné.

Fakakaukau ki he mālohi mo e fiemālie kuo pau naʻá ne maʻu mei hono ʻiloʻi e mālohi ʻo e silá! ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻo e mālohi ko iá ʻi heʻetau fekumi mo ako ʻo kau ki heʻetau ngaahi kuí. ʻE lava ke mahuʻingamālie ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé fakatouʻosi ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku hoko e mālohi moʻoní ʻi heʻetau fakatahaʻi kinauá. ʻOku ʻikai ko hono fakatahaʻi noaʻia pē ha ongo meʻa, ka ʻoku tokoni e taha ke tataki e meʻa ʻe tahá. Naʻe ʻomi ʻe he ʻilo ko ia ʻe fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení ʻi ha ʻaho maʻana mo Leanitaá, ʻa e fiemālie mo e nonga kia Lena Sofia lolotonga e ngaahi taʻu lōloa ʻo ʻene hoko ko e uitoú.

Ko e Mahuʻinga Moʻoni ʻo e Hisitōlia Fakafāmilí

ʻESILĪ: Ka ʻikai e hisitōlia fakafāmilí, he ʻikai lava ʻo aʻu e mafai ʻo e silá ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke fakaʻaongaʻi aí. Pea ʻoku ʻiloʻi pē ʻa e mahuʻinga totonu ʻo e hisitōlia fakafāmilí koeʻuhí ko e mafai ʻo e silá. Ko e mālohi moʻoní ʻoku ʻi hono fakatahaʻí.

SISITĀ RENLUND: ʻOku ou saiʻia he fakakaukau ko ʻení. ʻOku tau ako fekauʻaki mo e ongo tāpuaki fakatouʻosi ko ʻení he feituʻu kotoa pē ʻi he folofolá. ʻOku ʻomi ha tāpuaki lahi mo e mālohi lahi ange ki heʻetau moʻuí ʻi hono fakatahaʻi kinauá. Tau vakai angé ki ha ngaahi sīpinga.

ʻOku talamai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ke “tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí.” Pea ʻe liliu ʻe he meʻá ni e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí. ʻOku ou tui ʻe Teili, ko e konga ʻeni ʻo e meʻa naʻe fakatō ʻe hoʻo kuifefiné kiate koé. Pea talamai leva ʻe he ʻEikí “ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi [he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí] kapau naʻe ʻikai hoko ʻeni (vakai, T&F 2:2–3). Ko ha pōpoaki mālohi ia.

Ko ia neongo kapau naʻa tau maʻu kotoa e ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmili ʻe lava maʻu ʻi māmaní mo e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo tānakí, ka ʻikai e mafai ʻo e silá naʻe fakafoki mai ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá, ʻe taʻofi pea “ʻosiʻosingamālie” ʻa e taumuʻa ʻo e Fakatupú. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuluaki pōpoaki naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hotau kuonga fakakosipelí.

ʻELETĀ RENLUND: ʻOkú ke moʻoni Lute. Kuó u ongoʻi e ivi mo e mālohi ʻo e ngaahi talanoá mo e sīpingá he kotoa ʻeku moʻuí mei heʻeku kuifefiné mo e ngaahi kui kehe, ʻo ʻikai ke u fakatokangaʻi.

ʻOku ʻi ai ha kikite ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá vahe 128 ʻoku lave ai ʻa Siosefa Sāmita ki he Malakai 4:5–6. ʻOkú ne fakamatalaʻi e kupuʻi lea “liliu … e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá” ʻi he ʻuhinga ʻo e mālohi ʻo e silá mo e papitaiso maʻá e pekiá. Peá ne pehē leva, “Pea ʻikai ngata ai, ka ko e ngaahi meʻa kuo teʻeki ai fakahā talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ka kuo tauhi fufuuʻi mei he kau potó mo e kau ʻiloʻiló, ʻe fakahā mai ia ki he fānau valevalé mo kinautolu ʻoku kei huhú ʻi he kuongá ni, ʻa ia ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá” (vakai, T&F 128:17–18).

Fakakaukau ki ai! Naʻe tomuʻa mamata ʻa Siosefa Sāmita naʻa mo e fānaú te nau maʻu e mahinó mo ʻilo e ngaahi meʻa he ʻikai lava e kakai tangata mo fafine poto ʻo e māmaní ʻo fakamatalaʻi. ʻOku kau e fānaú mo e toʻu tupu he funga māmaní ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení he ʻaho kotoa pē, ʻo hangē pē ko ia ʻi hoku taʻu 11, ʻi he ako ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení mei heʻeku kuifefiné mo ʻeku faʻeé. Ko e kakai ko ia ne teʻeki ke nau fanongo kau ki he Fakamoʻuí lolotonga ʻenau nofo he māmaní, te nau lava ʻo maʻu e faingamālie ke maʻu e ngaahi tāpuaki tatau mo kinautolu ʻoku nau maʻu e faingamālié ʻi he moʻuí ni. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faingamālie ko ʻeni ki he ngaahi tāpuakí.

Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé mo e Mālohi Fakafoʻituituí

SISITĀ RENLUND: Pea ʻoku mahuʻinga e ngaahi ouau ʻo e temipalé ki he mālohi fakafoʻituituí. Ko hono moʻoní, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi sīpinga ʻo e mālohi fakafoʻituitui ko ʻení. Naʻe akoʻi e fuofua Kāingalotú kau ki he fie maʻu ʻenau ʻenitaumení kimuʻa pea nau lava ʻo paotoloaki e ngāue ʻo e fakamoʻuí:

“ʻOku ʻaonga ai kiate au ke tatali ʻa ʻeku kaumātuʻá ʻo fuofuoloa siʻi ki hano huhuʻi ʻo Saione—

“Koeʻuhí ke nau mateuteu foki mo kinautolu, pea koeʻuhí ke akoʻi ʻa hoku kakaí ʻo haohaoa ange, pea nau maʻu ʻa e poto mahení, pea ʻilo ʻo haohaoa ange ki honau fatongiá, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ou ʻekeʻi mei honau nimá.

“Pea ʻoku ʻikai lava ke fakahoko ʻeni kae ʻoua ke fakakoloaʻi ʻa ʻeku kaumātuʻá ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga” (T&F 105:9–11).

Ko ia naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e teuteu ke maʻu e ngaahi ʻenitaumeni temipalé kae lava ke tāpuekina e kaumātuʻá ʻaki e mālohi mei ʻolungá. ʻOku malava e Kāingalotú ʻi he tāpuakí ni ke hokohoko atu ke akoʻi lelei ange ke fakaʻaongaʻi lelei e mālohi ko iá.

ʻELETĀ RENLUND: Te ke lava ʻo fakalahi e mahino ko ʻení kapau te ke hoko atu ki he vahe 109, ko e lotu fakatāpui ʻo e Temipale Ketilaní. ʻOku lotu ʻa Siosefa Sāmita ʻo pehē, “Pea ko e kakai kotoa pē ʻe hū ʻi he hūʻanga ʻo e fale ʻo e ʻEikí te nau ongoʻi ʻa ho mālohí, pea ongoʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ke fakamoʻoni kuó ke fakatapui ia, pea ko ho fale ia, ko ha potu ʻo hoʻo māʻoniʻoní” (T&F 109:13).

ʻESILĪ: ʻIo, ʻoku maʻa mo mālohi e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Ka ʻoku ou lava ʻo vakai ki he founga ʻoku lahi ange ai e mālohí mo hotau ngaahi tāpuakí, he taimi ʻokú ke tānaki ai e temipalé ki he ngāue ʻo e ako mo e ʻilo fekauʻaki mo ho ngaahi kuí.

SISITĀ RENLUND: Teili, ʻokú ke pehē naʻe mahino ia kia Lena Sofia he taimi naʻá ne lea atu ai kau kia Leanitaá? Naʻe mālohi ange nai ʻene mahinó koeʻuhí naʻá ne fakahaaʻi e mālohi ʻo e temipalé fakataha mo ʻene ʻofa kiate ia mo hono fāmilí?

ʻELETĀ RENLUND: ʻIo, ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻá ne akoʻí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Lena Sofia naʻá ne maʻu pea te ne kei maʻu ʻa hono husepāniti kuo mālōlō fuoloá ʻi he taʻengatá. Naʻe kei moʻui pē ʻa Leanitā ʻi he moʻui ʻa Lená pea ko e konga ʻo ʻene ʻamanaki lelei lahi ki he kahaʻú, ʻo fakafou ʻi he tokāteline ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. Naʻe hangē ʻa Lena ko e niʻihi kehe naʻe “mate … ʻi he tuí, ʻo ʻikai ke nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofá, ka naʻa nau mamata mamaʻo atu, mo ʻilo pau ki ai, ʻo fāʻofua ia, ʻo nau fakahā ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kinautolu ʻi he māmaní” (Hepelū 11:13).

ʻI ha fakapapau mālohi ʻo ʻene tui ki he mafai ke silá, naʻe fakahū ʻe Lena Sofia ʻi he 1938 ʻa e ngaahi lekooti fakafāmilí maʻa ʻene fānau ne mālōloó ʻa ia naʻe lahi ʻi he taʻu valú he taimi ʻo ʻenau pekiá. ʻE lava ke fakahoko ʻenau ngāue fakatemipalé he founga ko iá, neongo he ʻikai te ne ʻalu ki he temipalé lolotonga ʻa ʻene moʻuí. Naʻe kau e ngaahi lekōtí ni he fuofua lekooti ne fakahū mei Finilani ki ha temipale ke fakahoko e ngaahi ouaú.

ʻOkú ke manatuʻi e fakaafe naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi RootsTech ʻi he 2014?

ʻESILĪ: Naʻá ne pehē, “Tokoni ke tatau pē e lahi ʻo e ngaahi hingoa ʻoku teuteuʻi ki he temipalé mo e papitaiso ʻokú ke fakahoko aí.”1

SISITĀ RENLUND: Pea ʻi he 2015, naʻá ne tānaki atu ha foʻi lea ʻe valu: “Pea tokoniʻi ha taha kehe ke fai ia.”2

Ko hono Tānaki atu e Mālohi Fakalaumālié

ʻELETĀ RENLUND: Ko ia. Kuó u fakakaukau ki he fakaafe fakaʻaposetolo ko ʻení mo e founga ʻe lava ke kei hokohoko atu ai ke tupulakí. ʻI he fakakaukau ki heʻetau fepōtalanoaʻakí, ʻoku ou tui te tau lava ʻo tānaki atu ha meʻa mālohi fakalaumālie ki he talaʻofa ko ʻení. Tau lau ʻi he ʻIsikieli vahe 47:

“Hili ia, [naʻe] toe ʻomi au [ʻIsikieli] [ʻe ha ʻāngelo] ki he matapā ʻo e fale [ʻo e ʻEikí]; pea vakai, naʻe tafe mai ʻa e ngaahi vaí ʻi he lalo matapaá, ki he potu hahaké: he naʻe hanga atu ʻa e mata falé ki hahake, pea naʻe tafe mai ʻa e vaí mei lalo, mei he potu toʻomataʻu ʻo e falé ʻi he potu faka-Tonga ʻo e feilaulaú.

“Hili iá naʻá ne ʻomi au ki he hūʻanga ʻo e matapā ki tokelaú, mo ne taki fakatakamilo hake au ki he hūʻanga ki tuʻá, ʻi he matapā ʻoku tuʻu taupotu atu ʻi he hala fakahahaké; pea vakai naʻe tafe ai ʻa e vaí ki hono potu toʻomataʻú.

“Pea ʻi heʻene ʻalu atu ʻa e tangatá, naʻe ʻiate ia ʻa e afo ke fua ʻaki ki he potu fakahahaké, naʻá ne fua ko e kiupite ʻe tahaafe, pea naʻá ne tataki au ʻi he loto vaí; pea naʻe feʻunga hake ʻa e vaí mo e tungaʻi vaʻé.

“Pea toe fua ʻe ia ha tahaafe, mo ne tataki au ʻi he loto vaí; pea naʻe aʻu hake ʻa e vaí ki he tuí. Peá ne toe fua mo e tahaafe, ʻo ne tataki au ʻi loto; pea aʻu hake ʻa e vaí ki he kongalotó.

“Hili ia naʻe toe fua mo e tahaafe; ka kuo hoko ai ia ko e vaitafe, naʻe ʻikai te u faʻa aʻa ai: he naʻe fakaʻaʻau hake ʻa e vaí, ko e vai ʻe fai ai ha kakau, ko e vaitafe ʻoku ʻikai hano aʻaʻanga. …

“Pea naʻá ne toki pehē kiate au, ʻOku tafe atu ʻa e vaí ni ki he potu fonua ki hahaké, pea ʻoku ʻalu hifo ki he toafá, mo ʻalu atu ai pē ki tahi: pea ka hoko atu ia ki he tahí ʻe fakamoʻui ai hono ngaahi vaí.

“Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻoku moʻui, mo ngāueʻi he potu kotoa pē ʻe aʻu atu ki ai ʻa e vaitafé, ʻe moʻui: pea ʻe lahi ʻaupito ʻaupito ʻa e ika, koeʻuhí ko e tafe atu ki ai ʻa e ngaahi vaí ni: he te nau lelei ai: pea ʻe moʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻa e vaitafé” (ʻIsikieli 47:1–5, 8–9).

ʻOku mamata ʻa ʻIsikieli ki ha vaitafe ʻoku fakautuutu ange ʻi heʻene tafe mei he falé. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he vai ʻoku haʻu mei he temipalé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he temipalé ke fakamoʻui e ngaahi fāmilí mo foaki kiate kinautolu e moʻuí.

ʻESILĪ: Ka ʻoku loloto ange e vaí ʻi heʻene mamaʻo angé. ʻOku ʻikai mahino ia kiate au.

ʻELETĀ RENLUND: Fakakaukau kiate au (ko e toko taha), ko ʻeku ongomātuʻá (ko e toko ua), ko ʻeku ngaahi kuí (toko fā)—ʻo fai atu ai pē. ʻOku hangē e tupu ʻa e vaitafé ko e tupulaki hotau fāmilí ʻi he ngaahi toʻu tangatá.

ʻOku ʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he meʻa kotoa pē mo e kakai kotoa pē. Pea ko ha ngaahi tāpuaki taʻe-hano-tatau! “ʻE moʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he feituʻu ʻoku tafe mei ai e vaitafé.”

“Kuo Fuoloa Fau ʻa ʻEne Tatalí”

ʻĪmisi
Renlunds at RootsTech

ʻELETĀ RENLUND: ʻOku ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí ke ikunaʻi e faingataʻaʻia fakatāutaha ʻa Lena Sofiá, ʻa ʻemau molé, hoʻo mamahí—ko hono moʻoní, ʻa e faingataʻaʻia ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻá Ne toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa Hono lakanga fakataulaʻeikí mo Hono mafai ke siláʻí. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe Lena Sofia, pea pehē ki heʻeku faʻē ko Malianá.

SISITĀ RENLUND: Ko ho ʻuhinga ki he founga naʻá ne fakahū ai e hingoa ʻo Lena Sofiá ki he ngāue fakatemipalé?

ʻESILĪ: ʻOku ou saiʻia he talanoa ko iá. Hili pē ʻa e mālōlō ʻa Lena Sofia ʻi he 1966, naʻe ʻave ʻe Kulenimā Maliana hono hingoá ki he Potungāue Tohihohokó.3 Naʻe talaange ʻe he tangata ʻi he tesí ʻoku fakamatalaʻi he tuʻutuʻuni ʻa e Siasí kuo pau ke taʻu ʻe taha e mālōlō ha taha kimuʻa pea toki lava ʻo fai e ngāue fakatemipalé maʻá e tokotaha ko iá. Naʻe tali ange ʻe Kulenimā Maliana, “ʻOku ʻikai ke u saiʻia he tali ko iá. Tuku ke u talanoa ki ha taha te ne lava ʻo ʻomi ha tali kehe. Kuo fuoloa fau ʻa ʻene tatalí.”

Naʻe pehē ʻe Kulenipā ʻAke naʻá ne feinga ke fakamahinoʻi kiate ia, ka naʻá ne fai ha sio naʻá ne ʻiloʻi lelei—he ʻikai toe ʻaonga ha fakamatala ʻe fai. Naʻe tohi ʻe Kulenipā ʻi heʻene tohinoá: “Mahalo ʻoku totonu ke u fakaʻofaʻia he tangata ʻi kolo naʻá ne pehē he ʻikai lava ʻo fai ha meʻa kae ʻoua kuo taʻu ʻe tahá. Naʻe ʻikai pē ʻilo ʻe he tangata ko iá e meʻa naʻá ne fehangahangai mo iá. Naʻá ku mei talaange, ka naʻe ʻikai te ne fehuʻi mai.”4

ʻELETĀ RENLUND: Ne siʻi hifo he māhina ʻe ua mei ai, fakataha mo e fakangofua ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe kakato e ngāue fakatemipale ʻa Lena Sofia mo Leanitaá. Naʻe hoko ʻa Kulenimā Maliana mo Kulenipā ʻAke ko e fakafofonga kia Lena Sofia mo Leanitā, ʻa ia ne silaʻi ki he taʻengatá ʻi he Temipale Sōleki Sití. Pea naʻa mou ʻilo ko e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí he taimi ní he ʻikai fie maʻu ke tatali ha taha naʻe ʻikai lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé koeʻuhí ko e mamaʻó ʻi ha taʻu kakato? ʻE lava e niʻihi kehe hangē ko Lena Sofiá ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá he vave taha ʻe lavá, ʻi he founga ko iá. Hangē ko ia ne talaange ʻe Kulenimā Maliana ki he tangata ʻi he Potungāue Tohihohokó, “Kuo fuoloa fau ʻenau tatalí.”

SISITĀ RENLUND: Ko ha ʻaho maʻongoʻonga moʻoni ia ki ho fāmilí! Fakakaukau ki he fiefia naʻe maʻu ʻe Leanitā mo Lena Sofiá, ʻikai ke ngalo ai e fiefia ʻa ʻena fānaú. Ko e ngaahi tāpuaki ko ʻení ko e tumutumu ia ʻo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻi hono fakatahaʻí, ʻo ʻomi ai e mālohi kuo mau talanoa ki ai he ʻaho ní.

Naʻá ku toki manatuʻi kimuí ni naʻe talanoa ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mālohí ni. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ne kamata feinga ke poupouʻi e kakaí ke ʻiloʻi e tāpuaki ʻo hono fakatahaʻi e ongo tafaʻaki fakalangi ʻo e temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā: “Ko e hisitōlia fakafāmilí ʻoku ʻikai ko ha polokalama—pea ʻoku tau moihū foki ʻi he temipalé. ʻOku fakatahaʻi kotoa ia pea taha ʻia Kalaisi. Pea ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi hono kumi [ho] ngaahi kuí pea ʻave e ngaahi hingoa ho fāmilí ki he fale ʻo e ʻEikí. Kuó u fakahoko ia. Kuó u ngāue pea talanoa mo ha kakai tokolahi kuo nau fakahoko e ngāue ko iá. Pea hangē ko ʻene lelei ʻo ʻetau ʻi he temipalé, ʻoku toe lelei ange ia he taimi kuo tau fai ai e ngāué ke lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau ko iá maʻa hotau kāinga kuo pekiá.”5

ʻESILĪ: Naʻe talaʻofa mai foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, te tau lava ʻo mamata ki he mālohi ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni moʻoni ke hakeakiʻi honau fāmilí.”6

Ko ha Talaʻofa ʻo e Maluʻí

ʻELETĀ RENLUND: ʻOku ou houngaʻia ke tānaki atu ʻeku fakamoʻoní kiate kinautolu—ke hoko ko ha leʻo fakaeʻaposetolo ʻe taha ʻi he poupou ki he fakaafe ko ʻeni ki he temipalé. ʻOku ou ʻoatu e talaʻofa ʻo e maluʻí kuo fai kimuʻá. Kāinga, ʻoku ou talaʻofa atu e maluʻi maʻá u mo ho fāmilí ʻi homou fai e fakaafe ko ʻení ke kumi ke lahi tatau e ngaahi hingoa ke ʻave ki he temipalé mo e ngaahi ouau ʻokú ke fai aí pea ke akoʻi e niʻhi kehé ke fai e meʻa tatau.

Kapau te ke tali e fakaafé ni, ʻe tāpuekina koe mo ho fāmilí ʻo hangē ko e mālohi ʻo e vaitafé naʻe lea ki ai ʻa ʻIsikielí. Pea ʻe tupu ʻa e vaitafé ʻi hoʻo hokohoko atu ke fakahoko e ngāué ni mo akoʻi e niʻihi kehé ke fakahoko e meʻa tatau. He ʻikai ngata pē ʻi hoʻo maʻu e maluʻi mei he ʻahiʻahí mo e ngaahi haʻahaʻa ʻo māmaní, ka te ke maʻu foki e mālohi fakataautahá—mālohi ke liliú, mālohi ke fakatomalá, mālohi ke akó, mālohi ke fakamāʻoniʻoniʻí, mo e mālohi ke feliliuʻaki e loto ʻa e kau mēmipa ho fāmilí pea fakamoʻui ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen “ʻKo Hoku Ngaahi ʻAho ʻo e Temipalé mo e Tekinolosiá,” Liahona, Fēpueli 2015, 31.

  2. Neil L. Andersen, ʻi he Ryan Morgenegg, “RootsTech 2015: Elder Andersen Adds to Temple Challenge,” lds.org/church/news/rootstech-2015-elder-andersen-adds-to-temple-challenge.

  3. ʻOku ʻiloa he taimí ni ko e Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí.

  4. Mats Åke Renlund, “Reflections,” tohinoa fakataautaha, 119.

  5. David A. Bednar, ʻi he “The Turning of Our Hearts” (vitiō), lds.org/topics/family-history/turn-our-hearts.

  6. Russell M. Nelson, “Ngaahi Toʻu Tangata Fehokotaki ʻi he ʻOfá,” Liahona, Mē 2010, 93.