2017
14 Ngaahi Meʻa ne Hoko ʻi he ʻAloʻí
December 2017


Ngaahi Meʻa ʻe 14 ne hoko ʻi he ʻAloʻí

ʻĪmisi
14 events of the nativity 1
ʻĪmisi
14 events of the nativity 2

ʻOku fakamanatu e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taʻu kotoa pē—ʻoku tau hiva ha ngaahi himi, fiefia ʻi hotau ngaahi tukufakaholo fakafāmilí, pea ʻoku tau manatua hotau ʻEikí ʻaki ʻetau fakalāngilangiʻi Hono ʻAloʻí. Ka ko e hā ha fakaikiiki ʻo e ʻAloʻí ʻoku tau maʻu ʻi he folofola?

Naʻe Kikiteʻi e ʻAloʻi ʻo Kalaisí

Selusalema mo ʻAmelika ʻi he Kuonga Muʻá

Sēnesi 49:10; ʻIsaia 7:14; 9:1–7; Maika 5:2; Mosaia 3:8; ʻAlamā 7:10; Hilamani 14:2–5

Ne maʻu ʻe he kau palōfitá ha fakahā kau kia Sīsū Kalaisi ʻi ha lauitaʻu kimuʻa pea toki ʻaloʻi e Fakamoʻuí. Ne talanoa e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ʻo kau ki ha tuʻi mei he fale ʻo e Tuʻi ko Tēvitá ʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihema—ko ha Mīsaia. Fakatatau ki he fakaʻuhinga ʻa e kau Siú, ʻe fakahaofi ʻe he Mīsaiá ni ʻa ia ʻe hoko ko ha tuʻi ki Hono kakaí, ʻa e kau Siú, mei he ngaahi faingataʻa fakapolitikalé pea puleʻi e māmaní ʻi he angatonu.

Ka ko e meʻa ne ʻikai ʻamanekina ʻe he kau Siú, ko ha Tuʻi te Ne fakahaofi Hono kakaí mei he faingataʻa fakalaumālié. Ne foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ha fakamoʻui fiefia taʻengata mo e puleʻanga ʻo ʻEne Tamaí kae ʻikai ko ha puleʻanga fakaemāmani mo ha fiefia fakataimi pē.

Ko e Hā Mai ʻa e ʻAngelo ko Kepalelí ki he Mātuʻa ʻa Sione Papitaisó

Siutea

Mātiu 17:12–13; Luke 1:5–25 (tautautefito ki he veesi 17); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:7; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIlaiase”

Ko ha ʻIlaiase ʻa Sione Papitaiso, ko e fakamelomelo ʻo Kalaisi. Ne fakahoko ange ʻe he ʻangelo ko Kepalelí kia Sakalia, ko e tamai ʻa Sioné, ʻe fānauʻi ʻe hono uaifi ko ʻIlisapetí, pea ʻe ui hono hingoá ko Sione. Ne fakaveiveiua ʻa Sakalia, ʻa ia ne iku ai ki hono tauteaʻi ia ke tuli mo noa.

Ko e hā e ʻĀngelo ko Kepalelí kia Melé

Nāsaleti mo Kāleli

Mātiu1:18; Luke 1:26–38

Hili ha māhina ʻe ono mei ai, naʻe ʻaʻahi hoko ʻa Kepaleli ki he kāinga ʻo ʻIlisapeti ko Melé. Naʻá ne fakahoko ange kia Mele neongo ʻene kei taupoʻoú, ka te ne tuʻituʻia ha tama ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e pēpē ko iá. Naʻe tali ʻe Mele ʻi he loto fakatōkilalo ʻa hono uiuiʻi ke hoko ko e faʻē ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahoko ange foki ʻe he ʻangeló ʻoku tuʻituʻia mo hono kāinga ko ʻIlisapetí.

Ko e ʻaʻahi ʻa Mele kia ʻIlisapetí

Siutea

Luke 1:39–56

Hili e ʻaʻahi mai e ʻangeló kia Melé, naʻá ne mavahe mei Nāsaleti ke ʻaʻahi ʻi ha māhina ʻe tolu ki hono kāinga ko ʻIlisapetí ʻi Siutea. Lolotonga e ʻi ai ʻa Melé, ne maʻu ʻe ʻIlisapeti ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá ʻa e pēpē ʻa Melé. Ne fai foki ʻe Mele ʻene fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻo kau ki he ʻOtuá.

Fāʻeleʻi ʻo Sione ko e Papitaisó

Siutea

Luke 1:57–80

ʻI hono fāʻeleʻi mai ʻo Sione Papitaisó, ne pehē ʻe he kakaí ʻe fakahingoa ia ko Sakalia ko e tauhingoa ki heʻene tamaí. Ne ʻikai tali ʻe ʻIlisapeti e hingoa ko iá ʻo ne tala ange ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ko hono hingoá ko Sione. ʻI he taimi ne fakafehuʻia ai ʻa Sakalia ʻe he ngaahi kaungāmeʻa mo e kaungāʻapí ni, naʻá ne loto-taha mo ʻIlisapeti. Koeʻuhí ko ʻene talangofua ki he fakahinohino ʻa Kepaleli ki hono fakahingoa ʻo hono fohá, naʻe veteange e ʻelelo ʻo Sakaliá, pea ʻi hono toe maʻu ʻo ʻene fanongó mo e leʻó, naʻá ne fakalāngilangiʻi e ʻOtuá.

Ko e Hā e ʻĀngelo ko Kepalelí kia Siosefa

Nāsaleti

Mātiu 1:18–23

ʻI heʻene sio ki he feitama ʻa Mele ʻi heʻene foki mai mei Nāsaletí, naʻe teuteu ʻa Siosefa, ko e tangata ne teu ke mali mo Melé, ke “tukuange fakafufū pē ia,” pe fakafufuuʻi hono fakataʻeʻaongaʻi ʻena teu malí. Ka kimuʻa pea malava ke ne fai iá, naʻe hā mai ki ai e ʻangelo ko Kepalelí ʻi ha misi, ʻo ne fakamoʻoni ne tuʻituʻia ʻa Mele ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea ko e pēpē ia te ne fakahaofi Hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá. Ne ʻikai mavahe ʻa Siosefa meia Mele, ka naʻá ne fili ke mali mo ia.

ʻOku Tukuhauʻi Kotoa e Māmaní

Ko e Puleʻanga Lomá

Luke 2:1–4; James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 91–92

Ne ngāueʻaki e totongi tukuhaú ke tukuhauʻi mo lau e tokolahi ʻo e kakaí, ʻa ia ne fokotuʻu ʻe he kau Lomá. Ne angamaheni ʻaki ʻe he kau Lomá ke lēsisita e kakaí ʻo fakatefito ʻi honau tuʻasilá, ka ʻi he ʻulungaanga faka-Siú ne lēsisita e kakaí ʻo fakatefito ki he tuʻasila ʻo ʻenau ngaahi kuí. Ko e ʻuhinga ʻeni ne kakaiʻia ai ʻa Pētelihemá, ko e tupuʻanga e ngaahi kui ʻa Siosefá, pea naʻe fonu e ngaahi fale tali fonongá.

ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisí

Nāsaleti, Pētelihema, mo Siutea

Ko e ʻuhinga ʻo e Pētelihemá ko e “fale ʻo e maá” pea naʻe kikiteʻi ia ko e ʻaloʻiʻanga ʻo e Mīsaiá.

Luke 2:6–7

Naʻe fononga ʻa Siosefa mo Mele ki Pētelihema, ke totongi tukuhau. ʻI hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú, ne fakatokoto ia ʻe Mele ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú, pe feituʻu fafangaʻanga ʻo e fanga manú. Ne ʻikai ʻasi ʻi he fakamatalá ne ʻi ai ha fanga manu ai.

Ko e Hoko ʻo e Ngaahi Fakaʻilonga ne Kikiteʻí, ʻi he Ongo ʻAmeliká

Ko e Ongo ʻAmeliká

Hilamani 14:1–5; 3 Nīfai 1:15–21

Hangē ko ia ne kikiteʻí, ne maama kakato ʻi ha ʻaho ʻe ua e konitinēniti ʻAmeliká ʻi he ʻaho ne ʻaloʻi ai ʻa Kalaisí. Ne ʻasi ha fetuʻu foʻou ʻi he langí.

Ko e Ongona ʻe he Kau Tauhi-sipí e ʻAloʻi ʻo Kalaisí

Ofi ki Pētelihema

Luke 2:8–17

ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú, ne tuku ʻe he kau tauhi sipí ʻenau tākangá ʻi tuʻa ʻi he ʻahó mo e poó fakatouʻosi. Ko e feituʻu ʻeni ne nau ʻi ai ʻi he hā ange ʻa e ʻāngeló kiate kinautolu, ʻo fakahoko ange e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Hili e fanongonongo ʻa e ʻāngeló, ne hā mai ha kau ʻangelo ʻo fakalāngilangiʻi e ʻOtuá. Hili hono fanongoa ʻeni ʻe he kau tauhisipí, ne nau fakatovave atu ki Pētelihema ke feʻiloaki mo Sīsū. Hili ʻenau mamata kiate Iá, ne nau mavahe meia Siosefa mo Mele ʻo fakamoʻoni ki he meʻa kuo nau mamata aí.

Naʻe Kamu, Fakahuafa, mo ʻAve ʻa Sīsū ki he Temipalé

Pētelihema

Luke 2:21–38; James E. Talmage, Jesus the Christ, 95

Hili ha ʻaho ʻe valu, naʻe fakahingoa mo kamu ʻa Kalaisi, ʻo fakatatau ki he anga fakafonua faka-Siú. Ne ui ia ko Sīsū, pe “Iesua,” ko hono ʻuhingá ko e “Fakamoʻui” ʻi he lea faka-Hepeluú.

ʻOku fakamamafaʻi ʻi he anga faka-Siú kuo pau ke tatali ha fefine ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻene fāʻelé, kae toki hū ki he temipalé. Hili e ʻaho ʻe 40, ne ʻomi ʻe Mele mo Siosefa ʻa Sīsū ki he temipalé. Naʻá na fetaulaki ai mo Simione, ʻa ia ne talaʻofa kiate ia te ne mamata kia Kalaisi kimuʻa pea toki pekiá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa Kalaisi ʻo ne fuofua Ia mo ne fakalāngilangiʻi e ʻOtuá. Naʻá ne kikite foki kau ki he misiona ʻa Kalaisi ʻi he māmaní.

Ne vakai foki mo ʻAna, ko ha palōfita fefine, kia Kalaisi ʻi he temipalé. Naʻá ne fakamoʻoni foki mo ia ki Hono misioná.

Ko e Fehuʻi ha Kau Tangata Poto kia Hēlota Fekauʻaki mo Kalaisi

Selusalema

Mātiu 2:1–10

Ne omi ha Kau Tangata Poto ʻa ia ne ʻikai ʻilo honau tokolahí, “mei he hahaké” ki Selūsalema, ko e fekumi kia Kalaisi. Ne nau mamata ki ha fetuʻu foʻou ʻi he langí, ko ha fakaʻilonga kuo ʻaloʻi ʻa e Kalaisí. Ne nau fehuʻi ki he Tuʻi ko Hēlotá, ko e tuʻi ʻo Siutea ne fakanofo ʻe he kau Lomá, pe ko e fē te nau maʻu ki ai ʻa e tamasiʻí. Ne manavasiʻi ʻa Hēlota he tala ʻoku ʻi ai ha tuʻi foʻou, ko e Mīsaiá, he naʻá ne pehē te ne liua hono puleʻangá. Naʻá ne kole ange ke nau ʻomi ha tala ʻo e feituʻu te nau maʻu ki ai ʻa Kalaisí, ka ne ʻikai ke ne tala ki he Kau Tangata Potó ʻene tailiilí. Naʻá ne palani ke fakapoongi Ia.

Ko e Maʻu ʻe he Kau Tangata Potó ʻa Kalaisi mo Foaki ha Ngaahi Meʻaʻofa

Pētelihema

Mātiu 2:9–12; Bible Dictionary, “Magi”

Ne faifai pea maʻu ʻe he Kau Tangata Potó ʻa Kalaisi. Naʻe fakamahino ʻe Mātiu ne nau maʻu atu ʻa Sīsū ki hono falé ko ha “tamasiʻi,” ʻo fokotuʻu mai ai ne nau toki omi hili ha taʻu ʻe taha mei hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ne foaki kiate Ia ha koula, laipeno, mo e mula—ko ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ke fakaʻilongaʻi ʻaki e tuʻunga fakatuʻi ʻo Sīsuú. Ne fekauʻi e Kau Tangata Potó ʻi ha misi ke ʻoua naʻa nau fakahoko kia Hēlota e meʻa ne nau ʻiló.

Naʻe Fekauʻi ʻa Siosefa ke Hola ki ʻIsipite

Pētelihema, ʻIsipite, mo Nāsaleti

Mātiu 2:13–16, 19–23

Ne ʻikai lipooti e Kau Tangata Potó kia Hēlota ʻo hangē ko ia ne nau tala ange te nau faí. Ne tali ia ʻe Hēlota ʻaki ʻene tuʻutuʻuni ke tamateʻi ʻa e fānau kotoa ʻoku taʻu ua pe siʻi ai ne fānauʻi ʻi Pētelihemá. Ne ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele mo Sīsū ki ʻIsipite ʻi ha fakatokanga kiate ia ʻi ha meʻa-hā-mai. Ne nau nofo ai kae ʻoua kuo pekia ʻa Hēlota. Hili he pekia ʻa Hēlotá, ne hā mai ha ʻangelo kia Siosefa ʻi ha vīsone ʻo fakahoko ange kuo malu ke nau foki ki ʻIsileli. Ka ʻi heʻene fanongo ko e foha ʻo Hēlotá ʻa e pule lolotongá, naʻe ʻave ʻe Siosefa hono fāmilí ki Nāsaleti ʻi Kāleli kae ʻikai ki Siutea, pea ko e kamataʻanga ia ʻo e moʻui ʻa Kalaisi ko Sīsū ʻo Nāsaletí ʻI ha ngaahi taʻu kimui ange ʻe papitaiso Ia, fakahoko ha ngaahi mana, mo fakakakato ʻEne Fakalelei fakaʻofoʻofa taʻengatá.

Paaki