2017
Fekumi kia Kalaisi ʻi he Kilisimasí
December 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fekumi kia Kalaisi ʻi he Kilisimasí

ʻĪmisi
Nativity scene

ʻAho ʻo e Fiefia mo e Manavaʻofa, tā ʻe Sara Waddoups Morgan, ʻi he angalelei ʻo e Church History Museum

Kiate kinautolu kotoa pē ʻoku loto ke mahino ki ai pe ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou loto ke tuku atu ha kamataʻanga ʻoku fakamahino ʻe he ngaahi foʻi lea ʻe nima ko ʻení: ʻOku mau fekumi kia Kalaisi.

ʻOku mau fekumi ke ako ʻo kau kiate Ia. Ke muimui kiate Ia. Ke hoko ʻo hangē ko Iá.

ʻOku mau fekumi kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e taʻú. Kae tautautefito ki he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú—ʻa e Kilisimasí, ʻi heʻemau fakafiefiaʻi e ʻaloʻi ʻo hotau Fakamoʻuí—ʻoku toe hehema ange homau lotó kiate Ia.

Tuku ke kau ʻi heʻetau ngaahi teuteu ke fakafiefiaʻi e Kilisimasí ʻa ʻetau fakakaukau ki he mateuteu ʻa kinautolu ne moʻui ʻi ha mileniume ʻe ua kuo hilí ke talitali e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e Kau Tauhi-sipí

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo lahi ki he kau tauhi sipí, ngata pe ʻi heʻenau “nofo ʻi he ngoué, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipí ʻi he poʻulí.”1 Ne ngalingali ko ha kakai angamaheni pē e kau tauhi sipí, ʻo hangē ko ha niʻihi lelei ʻoku nau ngāue fakaʻaho ke maʻu ha maʻuʻanga moʻui.

ʻE lava pē ke nau fakafofongaʻi ha kakai ʻa ia ne ʻi ai ha taimi ne ʻikai te nau fekumi fakamātoato ai ki he Kalaisí, ka ne liliu honau lotó ʻi he taimi ne matangaki ai e langí pea tala mai ʻa e ongoongo ʻo e Kalaisí kiate kinautolú.

Ko ʻeni ʻa kinautolu ne ō fakavave ki Pētelihema ko e fie mamata ʻi he hili ʻenau fanongoa e leʻo ʻo e kau talafekau fakalangí.2

Ko e Kau Tangata Potó

Ko e Kau Tangata Potó ko ha kau mataotao faka-ako ʻa ia ne nau ako ʻe hoko mai ʻa e Mīsaiá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ne fakafou ʻi heʻenau akó ʻa ʻenau ʻiloʻi e ngaahi fakaʻilonga ko e fakamelomelo ʻo ʻEne ʻaloʻí. ʻI heʻenau fakatokangaʻi kinautolú, ne nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí pea fononga ki Selusalema ʻo pehē, “ʻOku ʻi fē ia ʻa ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú?”3

Ne ʻikai ke fakapoto pē ʻenau ʻilo ʻo kau ki he Kalaisí. ʻI heʻenau fakatokangaʻi pē e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne ʻaloʻí, ne nau ngaue leva. Ne nau mavahe atu ke fekumi ki he Kalaisí.

ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he Kau Tangata Potó ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he Kalaisí ʻo fakafou ʻi he akó mo e ako fakaʻekatēmiká. Ne tataki kinautolu ʻe heʻenau līʻoa ki he moʻoní ke maʻu ʻa e Kalaisí pea hū kiate Ia ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.4

Simione mo ʻAna

ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe Simione mo ʻAna ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he Kalaisí ʻo fakafou ʻi he Laumālié. Naʻe faitōnunga e ongo laumālie māʻongoʻonga ko ʻení ʻi he meʻa fakalotú pea, fakafou ʻi he ʻaukaí mo e lotú mo hono moʻuiʻaki e talangofuá mo e faitōnungá, ne na talitali ʻi he loto fiefia ke sio ki he ʻaho ʻe hoko mai ai e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

ʻI he loto-tōnunga, fakatōkilalo, mo e tui, ne na talitali ʻi he faʻa kātaki ki he hoko mai ʻo e Fakamoʻuí.

Ne faifai pea fakapaleʻi ʻena faivelengá ʻi hono fakahā ange ʻe Mele mo Siosefa e pēpē te ne toʻo kiate Ia ʻi ha ʻaho e ngaahi angahala ʻo e faʻahinga e tangatá.5

Ko kinautolu ne tui ʻi he Kau Nīfaí mo e Kau Leimaná

ʻOku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e talanoa fakaʻofa ʻo e founga ne talitali ai e kau tui ʻi he Māmāni Foʻoú ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

Manatu ki hono fakatangaʻi mo lumolumaʻi ʻa kinautolu ne tui kia Kalaisí. Ne talatalaakiʻi ʻe kinautolu kuo nau angamaheni mo e ngaahi anga fakaemāmani ʻo e ʻaho ko iá ʻa kinautolu naʻe tui ʻo pehē ʻoku nau pīkitai ki ha ngaahi meʻa laulaunoa. Ko hono moʻoní, ne fuʻu leʻo lahi e manuki ʻa e kau taʻetuí ʻo nau fakalanga ai “[ha] fuʻu longoaʻa lahi” ʻi he fonuá (3 Nīfai 1:7). Ne nau manukiʻi ʻa kinautolu ne tui ʻe ʻaloʻi mai e Fakamoʻuí.

Ne fakautuutu e lahi ʻo ʻenau ʻitá mo e tekelilí ʻo fakaʻau ai ke nau uluisino ʻi he feinga ke taʻofi fakaʻaufuli ʻa kinautolu ne tui ki he Fakamoʻuí. ʻOku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná e ikuʻangá.6

ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe kinautolu ne moʻui ʻi he taimi ko ʻení ʻa e niʻihi ʻoku fekumi ki he Kalaisí neongo e kata, manuki, mo e fakaʻaluma ʻa e niʻihi kehé. ʻOku nau fekumi kia Kalaisi neongo e feinga ʻa e niʻihi kehé ke ʻai kinautolu ke ngali ʻoku nau taʻetaau, mūnoa, pe kākaaʻi ngofua.

Ka ʻoku ʻikai hanga ʻe he fehiʻa ʻo e niʻihi kehé ʻo fakalotosiʻi e kau tui moʻoní mei he fekumi kia Kalaisí.

ʻOku Mau Fekumi kia Kalaisi

ʻI he taʻú kotoa, pea tautefito mahalo ki he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, ʻe kaunga lelei kiate kitautolu ke ʻeke ʻa e fehuʻi “ʻOku ou fekumi fēfē nai kia Kalaisi?”

ʻI he lolotonga ʻo ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, ne tohi ʻe he Tuʻi ko Tēvitá, “ʻE ʻOtua, ko hoku ʻOtuá koe; te u kumi vave kiate koe: ʻoku fieinu hoku laumālié kiate koe, ʻoku holi hoku kakanó kiate koe.”7

Mahalo ne hoko e tōʻonga fekumi ko ʻeni ki he ʻOtuá ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga ne fakamatalaʻi ai ʻa Tēvita ko e tangata tatau mo e loto ʻo e ʻOtuá.8

Tuku ke tau fekumi ʻaki hotau lotó mo e laumālié kotoa ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí mo hono toenga ʻo e taʻú ki hotau Fakamoʻui ʻofeiná, ko e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ngata ʻi he hoko e holí ni ko e konga lahi ia ʻo hono fakamatalaʻi ʻo ʻetau hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kae mahulu haké ʻa hotau tuʻunga totonú, ko ha kau ākonga ʻo Kalaisi.

Paaki