2017
Ko Hono Hikiʻi Hake ʻEtau Fealēleaʻaki Fakafāmilí
December 2017


Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí

Ko Hono Hikiʻi Hake ʻEtau Fealēleaʻaki Fakafāmilí

ʻOku lolotonga hoko e tokotaha faʻutohí ko ha palesiteni fakamisiona ʻi he Misiona Palāsila Kulatipá.

Te tau tokonia fēfē nai ʻetau fānau ke ako fakamātoato ange e ongoongoleleí?

ʻĪmisi
family in the kitchen

ʻI he kuohilí, ne kamata ke ma hohaʻa mo hoku uaifí ki ha tōʻonga naʻe fakautuutu ʻi he niʻihi ʻo ʻema fānau kei talavoú ʻi he lolotonga ʻo ʻemau ako folofola fakafāmilí, efiafi fakafāmilí, pea aʻu pē ki heʻemau fetalanoaʻaki fakafoʻituitui fakatuʻupakē ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ne siʻisiʻi e tuʻunga ako ne nau aʻu ki aí—ne nau ʻi ai, tātaaitaha ke mau fesiofaki, pea mo ha ngaahi tali ne foʻi lea pē ʻe taha—ka ne ʻikai ke nau ako fakamātoato.

Ne ma ʻilo kuo pau ke nau fai ha meʻa ʻoku lahi angé kae lava ke nau maʻu ha ngaahi fakamoʻoni ʻoku mālohí mo aʻusia ha ongoʻi moʻoni ʻo ha ului fakafoʻituitui ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke ʻoua naʻa fanongo pē ʻEne kau ākongá ki Heʻene ngaahi leá—ʻokú Ne finangalo ke nau fai ʻEne ngaahi akonakí ʻi he tui (vakai Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2016], 30).

ʻI ha pō ʻe taha ne ma fakahoko ange kiate kinautolu e meʻa ne ma ongoʻí. Ne ma fakataumuʻa ke fealeaʻaki mo kinautolu ʻi ha fepōtalanoaʻaki ne tataki ʻe he Laumālié. Ka ne vave e fakahehema ʻemau fetalanoaʻakí ki ha faleʻi ne fakafaʻahi taha pē. Ne fanongo homa ngaahi fohá ki heʻema pōpoakí, ka ne ʻikai ueʻia ai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e lotó.

Ne ma hohaʻa ʻi he aʻusia ko iá, ko ia ne kamata ke ma fakakaukau mo hoku uaifí ki ha founga te ma lava ai ʻo tokonia ʻema fānaú ke nau ako fie ako e ongoongoleleí, ke ueʻi kinautolu ke ngāue ʻiate kinautolu pē kae ʻikai toki ueʻia ʻe heʻema ngaahi fakamatalá pe fakahinohinó. Ne tataki kimaua ʻe heʻema ngaahi fehuʻí ke faʻufaʻu ha palani ne ma ako mei heʻema fekumi ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi lea ʻo e kau palōfita onopōní, mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehe ʻo e Siasí ki he akoʻí mo e akó. Ko ʻema palaní ʻoku pehē:

Ko Hono Tataki ʻEtau Fānaú ke Fekumi ki he Laumālie Māʻonioní ʻi he Ngaahi Fealēleaʻaki Fakafāmilí

Fakatupulaki e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá. ʻOku fakavaivai ʻe he ʻofá ʻa e lotó. ʻOku tokoni ʻa hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá ke teuteuʻi ʻetau fānaú ki he tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne lehilehiʻi foki ʻenau loto-fiemālie ke kau fakamātoato ʻi ha ako fakalaumālie. ʻE tokoni hono fakaʻapaʻapaʻi ʻetau fānaú ʻaki ʻetau fanongo mo fakapapauʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó ke nau ongoʻi malu ange ai mo loto-fiemālie ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ongoʻí.

Faiako ʻaki ʻa e Laumālié. ʻE teuteuʻi kitautolu ʻi heʻetau vakaiʻi mo fanongo fakalelei ki heʻetau fānaú ke tau ʻilo ʻo fakafou ʻi he Laumālié ʻa e meʻa hoko ke tau lea ʻakí, ʻa e fehuʻi ke ʻeké, pe ko e hā e fakaafe ke fai ʻa ia te ne tataki kinautolu ke fekumi ki he tākiekina ʻo e Laumālié ʻi heʻenau akó.

Fakatefito e fealeaʻaki kotoa pē ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo ʻe ala tokoni hono vahevahe ʻetau ngaahi aʻusiá mo e ngaahi fakakaukau fakatāutahá, ʻoku faʻa ʻomi ʻe he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e onopōní ha fehokotakiʻanga mālohi ange mo loloto ki he Laumālié (vakai T&F 84:45).

Fokotuʻu e Fakamoʻuí ko e fakavaʻe ki he ngaahi fealeaʻaki kotoa pē ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí. ʻE ʻi ai e kakano mo ha mālohi ki heʻetau ngaahi fealēleaʻakí ʻi he taimi ʻe fakatokangaʻi ai ʻe heʻetau fānaú e felāveʻi ʻo e meʻa ʻoku tau aleaʻí ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, “ʻa e aka ʻo e tokāteline Faka-Kalisitiané” (Boyd K. Packer, “The Mediator,” Ensign, May 1977, 56).

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku ueʻi fakalaumālie. ʻE tataki ʻe he ngaahi fehuʻí leleí ʻetau fānaú ke maʻu e moʻoní mo ha mahino ʻoku fakahangatonu mai mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻo e kau palōfitá ʻaki e tokoni ʻo e Laumālié. ʻE mahuʻiniga ange kiate kinautolu e meʻa ʻoku nau ako ʻi he founga ko iá ʻi heʻetau ngaahi fakamatala mahino taha ʻo e konga tatau pē ko iá.

Fakalotolahiʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fealēleaʻaki. ʻI he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe heʻetau fānaú ʻa e lea pē ʻanautolú ke fakamatalaʻi ʻaki e meʻa ʻoku nau mamata ki aí, fakakaukaú, pe ongó ʻoku nau fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokonia kinautolu ke ʻilo e meʻa ke nau leaʻakí mo e founga ke fakahoko ai iá. ʻE tokoni e founga ko iá ke nau sio mo maʻu ha mahino lahi ange ʻo kau ki he meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau ako mo ongoʻí.

Faʻa kātaki! ʻE ngāue fakataha e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻetau fānaú ʻi heʻenau fekumi ki he moʻoní mo e mahinó ʻi honau ʻatamaí mo e lotó. ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei he holi ke fakanounouʻi ʻenau fekumí ʻaki haʻatau fakavavevave ke tuku atu ʻetau ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí mo ʻetau ngaahi founga fakalelei.

Tā ʻa e halá. ʻE tokoni ʻa ʻetau feinga ke ako mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he founga tatau pē ko ia ʻoku tau kolea mei heʻetau fānaú ke tau taau ai ke maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino mei he Laumālié ʻi heʻetau ngaahi fealēleaʻakí.

ʻI heʻema feinga ke fakahoko ʻema palaní, ʻokú ma ako ai ʻoku fie maʻu e ngāué mo e taimí ki hono fakaafeʻi e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻemau ngaahi fealēleaʻaki fakafāmilí. Ka ʻoku ʻikai te ma fie tukulolo pe lotosiʻi. ʻI ha pō ʻe taha, ne ueʻi ai homa ʻofefine taʻu 10 ʻe ha veesi mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne mau lau fakafāmili ʻo ne ʻeke mai ʻi ha loto fakamātoato moʻoni, “ʻOku anga fēfē ʻa ʻete ako ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?” Ne u malimali. Ne u ʻilo ne ʻaonga pē ʻema feingá!

Paaki