2017
Te Tau Lava Ke Toe Lelei Ange, Vahe 2: Ko e Fekumi ki Ho Tuʻungá ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí
December 2017


Te Tau Lava Ke Toe Lelei Ange, Vahe 2: Ko e Fekumi ki Ho Tuʻungá ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOua naʻa tuku ke taʻofi koe ʻe he niʻihi kehé, mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻi he Siasi ʻo Kalaisí.

ʻĪmisi
woman at church

Naʻe maʻu ʻe Paulo (kuo liliu e ngaahi hingoa kotoa pē) ha telefoni mei heʻene pīsope ʻi Palāsilá ʻo vakai pe ʻoku fēfē hake, hili ia ha taʻu ʻe valu ʻo e ʻikai ke ne toe maʻulotú. Ne fuoloa e fie foki ʻa Pauló, ka ne taʻofi ʻene mālohí ʻe ha ngaahi meʻa lahi. ʻE founga fēfē haʻane fakaʻehiʻehi mei hono fakafehoanaki ia, ʻoku kei taʻemalí, ki he niʻihi kuo mali mo maʻu fānaú? Te ne maʻu nai ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi he siasí hili ʻeni ha taimi lahi, pea kapau ʻe ʻi ai, ko e hā te nau fakakaukau fekauʻaki mo iá? Te ne kei lava nai ke ongoʻi e Laumālié ʻo hangē ko ia ʻi heʻene ului maí mo ʻene ngāue fakafaifekaú pe maʻu ha tui feʻunga ke tali ha ngaahi uiuiʻi?

Hili ha māhina ʻe taha mei he telefoní, naʻe sio ʻa Paulo ʻi ha lea konifelenisi naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ne ui ko e “Haʻu, Ke Tau Kau Fakataha.”1 Naʻá ne pehē “Ne ongo kiate au e lea ko iá,” pea ʻi ha ngaahi uike siʻi naʻá ne tangutu ʻi he tauʻanga meʻalele ʻo e ʻapisiasí, ʻo tetetete mo lotu lilo ke maʻu ha mālohi ke hū ki tuʻa mei he kaá ʻo hū ki falelotu.

Naʻá ne manatu ki he fuofua taʻu hili ʻene foki maí ʻo pehē, “Ne ʻikai ke haohaoa e meʻa kotoa,” Ne ʻikai ke faingofua ʻene kau atú. Ka naʻe faitokonia ia ke ikunaʻi ʻene ongoʻi veiveiuá, ʻe ha ongoʻi fehokotaki ki he Fakamoʻuí mo ha loto-holi mālohi ke maʻu ha lekomeni temipale. Naʻe kamata ke ne lau ʻene folofolá mo lotu. ʻOkú ne faleʻi ʻa kinautolu ʻoku faifeinga ke ongoʻi ʻoku talitali kinautolú ʻo pehē, “Kapau heʻikai te ke foʻi, te ke maʻu ha mālohi pea lava ke ongoʻi hono tāpuekina koe ʻe he ʻEikí.” “ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Kalaisí, ka ko Ia te ke maʻu ai e talitali lelei moʻoní.”

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he talanoa ʻo Pauló ha ngaahi tefito ne fakamatala ki ai e kau takí ʻi he ngaahi vitiō Fāitaha ʻi he Fefaikehekeheʻakí. ʻOku ʻomi ʻe heʻenau ngaahi pōpoakí ha ʻamanaki lelei mo ha faleʻi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolú. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi tuēnoa ʻo aʻu pē ki he lotú, kae hangē ko ia kuo fakamahinoʻi mai ʻe he kau taki mo e kau mēmipa ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoni ke tau ikuna ai e ngaahi faingataʻá ʻo hangē ko e tuēnoá pe ngaohikovia ʻe he niʻihi kehé. ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakafehoanakí, laka atu ʻi he veiveiuá, ʻilo ʻoku malava ke foki mai, pea mahulu hake aí, ke falala ki he Fakamoʻuí.

Fakaʻehiʻehi mei he Fakafehoanakí: ʻE Faitāpuekina Kotoa Kitautolu ʻi he Ngataʻangá

ʻĪmisi
members at church

“ʻI hoʻo kamata ke fakafehoanaki koe ki he niʻihi kehé, ka ʻikai pē ke fakaiku ki he fakalotosiʻi, ʻe iku ia ki he hīkisiá. … ʻOku hoko mai e ngaahi tāpuakí ʻi ha taimi nounou. ʻOku hoko mai e ngaahi tāpuakí ʻi ha taimi fuoloa. ʻOku ou tui, ko e taimi lahi ʻoku teuteuʻi ha ngaahi tāpuaki moʻotautolu ʻe hoko mai hili ʻetau fakalaka atu ʻi he veilí. … Ko hono aofangatukú, ʻoku totonu ke tau nonga ʻi he ʻilo ʻoku maʻá e taha kotoa e palōmesi ʻo e moʻui taʻengatá.”

—ʻEletā Gary E. Stevenson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe hiki ʻa Lōseli ki ha fale nofo totongi ʻi ha feituʻu tuʻumālie ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití hili haʻane nofo ʻi ha feituʻu maʻá e kau tukuhāusiá. Naʻe vete mo hono malí pea naʻá ne tokangaʻi mo ha kiʻi fānau, naʻá ne ngāue ʻi ha ngāueʻanga ʻe ua, pea tolu he taimi ʻe niʻihi, koeʻuhí ke lava ʻo feau e fie maʻu fakameʻatokoní mo totongi e nofoʻangá, pea kamata ke māmālohi mai he taimi ʻe niʻihi talu ʻene uluí.

Naʻá ne pehē, “neongo ne hangē ʻoku ʻi he tuʻunga lelei ange e niʻihi ʻi hoku uōtí ʻiate au, naʻa nau tokoniʻi au mo talitali lelei ʻeku founga teuteú. Naʻe tokanga moʻoni e tokotaha kotoa kiate au.”

Neongo e taulōfuʻu ʻo e faingataʻa fakapaʻangá, ka naʻe ʻikai ke lotomamahi ʻa Lōseli he vakai ki he tūkunga lelei e niʻihi kehé. Naʻá ne manatuʻi, “naʻá ku fie maʻu ke u malu moʻoni, ka naʻe ʻikai ke u teitei sio ki he fale hoku ngaahi kaungāʻapí peá u fakakaukau kuo liʻaki au ʻe he ʻOtuá. Ne u ongoʻi ʻokú Ne ʻi hoku tafaʻakí neongo ʻeku ngaahi fili halá.”

Neongo naʻe faingataʻa ʻi ha ngaahi taimi ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngāue ʻa Lōselí, ka naʻe tokoniʻi ia ʻe he kau taki fakauōtí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ke ne fakakakato ʻene fakaʻamu ke ʻalu ki he temipalé. ʻOkú ne pehē, “ʻoku tokoni ʻa ʻeku ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ke u houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa ne u fouá. ʻOku ʻikai ke u tokanga ki he ngali muʻomuʻa e niʻihi kehé ʻiate aú.” Naʻe fakahā ʻe Lōseli ʻokú ne faingataʻaʻia mo ʻene fānau fefiné pea “ʻoku ʻikai ko ha fāmili haohaoa kinautolu ʻi he Siasí.” Ka ʻokú ne toe fakahā foki “ʻoku ʻi ai ha ngaahi palopalema e taha kotoa pea ʻoku ʻikai ha fāmili ia ʻe haohaoa,” ko ha fakakaukau ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ia mei heʻene sio fakatafaʻaki ki he niʻihi kehé kae ʻikai tokanga taha ki hono vā mo e ʻOtuá. ʻOkú ne pehē, “ʻoku lava ke sio ʻa ʻeku fānau fefiné ki he ngaahi liliu kuo ngaohi ʻe he ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku lava ke u ongoʻi foki ʻa e ngaahi liliú pea ʻoku ou femoʻuekina feʻunga pē ʻi he ngāué, fāmilí, mo e Siasí, pea ʻoku ʻikai haku taimi ke u fakafehoanaki ai au ki he niʻihi kehé. ʻOku ou fiefia pē ke u ʻi he hala totonú.”

Loto-Toʻa Pē: ʻE Lava ʻe Kalaisi ke Liliu Koe

ʻĪmisi
members at church 2

“Ko e fakamāhuahu pe fie fakamamaʻo e tokotaha ʻoku tangutu ʻi hoku tafaʻakí … ʻoku ʻikai ke ne liliu ʻe ia e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku ongoʻi ʻe Kalaisi maʻakú mo e ngaahi faingamālie ʻoku ou maʻu ʻia Kalaisí. … ʻOku fie maʻu ke fakapapauʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai hanau tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá [pea ʻi he] sino ʻo Kalaisí, pea he ʻikai lava ke taʻofi ia ʻe he niʻihi kehe ʻoku nau taʻefakaʻatuʻi pe taʻetokangá.”

—ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe maʻulotu ʻa Mātiu ʻi heʻene tupu haké ʻi ha fanga kiʻi kolo. Ne kamata ke na anga mo hono uaifí, ko ha tokotaha ului mei ʻIukilane, ki ha ngaahi uiuiʻi lahi mo kau kakato atu ki he ngaahi polokalama fakavahaʻa puleʻanga ʻa e LDS, ka ne na hiki ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne pehē, naʻe hanga ʻe he ngaahi uooti lalahí mo e ngaahi fie maʻu kehekehe ʻo e anga fakafonuá, ʻo ʻai kinaua ke na ongoʻi “taʻeʻaonga mo liʻekina.” “Ne ngali ʻoku ʻikai ke talitali lelei kimaua. Ne ma ongoʻi ʻoku ʻikai fakatokangaʻi kimaua, pea ʻikai ʻi ai ha tupulaki pe fehokotaki ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté.”

Hili e hiki atu ʻa Mātiu mo hono uaifí ki ha fonua foʻoú, ne tau ʻena loto mamahí ʻi he ʻaʻahi ange kiate kinaua ha taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonua, pea ko e taumuʻa ʻo ʻene ʻaʻahí ke kole ange kiate kinaua ke tokangaʻi ʻena kiʻi tama longomoʻuí lolotonga ʻo e sākalamenití. ʻI heʻene fuʻu loto-mamahí, naʻe fakakaukau ʻa Mātiu ke ʻoua naʻa toe ʻalu ki he lotú. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa naʻá ne taʻofi aú, ko ʻeku fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí pea ʻoku fie maʻu au ai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ikuʻanga ʻo e kau atu ki he ongoongoleleí ʻoku laka ange ia ʻi ha mamahi pe aʻusia fakafoʻituitui te u maʻu ʻi he moʻuí ni.”

Taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he lotú ʻo ʻai ke tau ongoʻi tuēnoa, liʻekina, mo taʻefiemaʻua, ko ha tūkunga ʻoku ʻikai foʻou ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne fakamatalaʻi ʻe he tangata faʻu tohi ko Tēvita Milá, ko ha tokotaha Katolika, ʻa e faingataʻa ʻoku fehangahangai mo kinautolu ʻoku maʻulotú ʻi heʻenau feohi mo kinautolu ʻoku “tuʻumālie ange pe masiva angé, lahi ange pe siʻi ange ʻene akó ʻiate koé. ʻE lava pē ke kehekehe e matakalí pe faʻahinga kakaí pe ko honau taʻú meiate koe.” Naʻá ne pehē, ʻoku ʻikai ke tau fili ha taha ʻo kinautolu ki heʻetau ngaahi feohiʻanga fakasōsialé. Kaekehe, ʻoku kau ʻi he ngaahi tukupā fakalotú ʻa e feohi mo e kakai ʻoku ʻikai ke tau filí pea hoko “ko ha taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻoku faiʻanga feohi kae ʻikai ko ha founga fetuʻutaki peé. … Kuo pau ke ke ako ke ʻofa ʻi he kakai ko ʻení, pe fotu pē ā ʻi ha founga ʻofa, ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke fie fai ai iá.”2 ʻOku faʻa hoko ʻa e fakafalala ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo block pe unfollow e kakai ʻi ho feohiʻanga fakalotú, ʻa e founga pē ʻe taha ke ikunaʻi ʻaki e faingataʻá.

Naʻe ʻilo ʻe Mātiu ʻoku mahuʻinga e fakafalala ki he ngaahi meʻa fakalangí ke mālohi ai ʻi he Siasí. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē ʻokú ne tokoniʻi aú ko ʻeku fakamoʻoni kia Kalaisí.” “ʻOku māʻongoʻonga ange e ongoongoleleí ʻi ha toe taha ʻiate kitautolu. ʻOku ʻafioʻi ʻe Kalaisi e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló, ʻafioʻi e meʻa te tau malavá, pea mo ha potu maʻá e taha kotoa pē.”

Naʻe pehē ʻe Sesimani, ko ha mēmipa ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, “Naʻe faingataʻa ke u feohi mo ha fefine ʻi homau uōtí ne hangē ʻokú ne kaunoa heʻeku moʻuí, pea ne u fakaʻatā ia ke ne teketekeʻi au ki he mamaʻó.” Ka ʻi he taimi ne laka hake ai ʻene hohaʻa ki heʻene kiʻi tama tangatá ʻi heʻene taʻepauʻia pe ʻe fēfē ʻo ka ne ka fokí, ne ʻilo ʻe Sesimani kuo taimi ke “ʻoua naʻa tuku e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé’ ke ne fakatafoki au meia Kalaisi—ʻo tatau ai pē pe ʻoku ou ongoʻi ʻoku taʻetokaʻi au ʻe ha taha ʻi he uōtí pe ʻikai.”

Naʻá ne maʻu ha loto-lahi feʻunga ʻi ha Sāpate afā lahi ʻe taha ke ʻalu ki ha feituʻu ne vave ai hono ongoʻi ʻe hono kiʻi fāmilí ʻoku talitali lelei kinautolu ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa te nau lava ʻo faitokonia kinaua ke na tupulaki ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakameʻapangoʻia heʻeku mavahé.” “Ka ʻoku ou fiefia ne ʻikai ke u foʻi pea ne u feinga pē, koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻuhinga e ongoongoleleí maʻá e niʻihi kehé—pe kiate au—ka ʻoku fekauʻaki ia mo e Fakamoʻuí.”

Manga Atu ki he Fakapoʻulí: ʻE Muimui Atu e Māmá

ʻĪmisi
members of the Church

“ʻOku pehē ʻe he tangata mo e fefine fakaekakanó, ‘Heʻikai pē ke u manga [mo] ʻunu atu ki he fakapoʻulí kae ʻoua kuo ʻunu e māmá pea lava ke u sio ki he feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí. Ko e fie maʻú ke tau manga, ʻo fakafalala ʻe ngaʻunu e māmá ʻi he tau hotau vaʻé ki he kelekelé.”

—ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ki he kau mēmipa foʻoú ke nofo maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau ʻilo pau ai e meʻa ʻe hoko he kahaʻú. ʻI he vakai ʻa Meisini, ko ha faʻē ʻi Taiuani, ʻoku kau ʻi he ako fekauʻaki mo e tuí ni e akonaki ʻa e ongoongoleleí ke ʻomi e fānaú ki he māmaní, ko ha sitepu faingataʻa koeʻuhí naʻá ne fakatokangaʻi, “ko e tokolahi ʻi hoku fonuá ʻoku taki taha pē he fānau pe ko ha monumanu tauhi.” Naʻe fie maʻu ʻi heʻene feitama kotoa pē ke ne maʻu ha tui ke fakahoko ha meʻa taʻeʻiloa pea tukunoaʻi e ngaahi fakaanga he taimi ʻe niʻihi mei he fāmilí pea mo e anga-fakafonuá.

Taimi lahi ʻi he ʻunu ki muʻá ʻoku fie maʻu ke te fakahoko ha meʻa taʻeʻiloa, ʻa ia ʻe lava ke fakamanavahē ki he niʻihi ʻoku foʻou ʻenau tuí. ʻOku fie maʻu ai ke fakatupulaki ʻenau falala ʻe faitokonia kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi honau fonongaʻangá. Ne fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Petinā, ko e taʻemanongá mo e ongoʻi taʻepauʻiá, ko ha konga angamaheni pē ia ʻo e akó mo e tupulakí, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ʻetau fakahoko ko ia e ngaahi meʻa taʻeʻiloá—ʻo tatau ai pē pe ʻoku kau ai hono faʻu ha fāmili foʻou pe ko e toe foki ki he Siasí—ʻe ala fakamanavahē koeʻuhí ʻe toki hoko mai e fakamaoʻoní hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí (vakai ʻEta 12:6). Ko e fakamoʻoni ia ne maʻu ʻe Meisini mo hono husepānití hili ʻena faʻu fāmili foʻoú. ʻOkú ne pehē, “ʻOkú ma fiefia mo houngaʻia ʻaupito ʻi heʻema fānaú.” “Kuo mau ako ke moʻui fakapotopoto, ke fetokoniʻaki mo feʻofoʻofani. ʻOku ou houngaʻia ne ma ʻomi kinautolu ki he māmaní.”

Meimei ko e ngaahi fuofua sitepú ʻoku faingataʻa tahá. Fakatatau kia ʻEletā Petinā, “Ko e fuofua taimi ne ma [fakahoko ai ha meʻa taʻeʻiloá], ʻoku ʻikai ko e veiveiua, ka ʻoku ʻi ai ha kiʻi ongoʻi taʻepauʻia, mo ha kii manavasiʻi, ka ko ha meʻa angamaheni pē ia.” Neongo ʻe ʻikai ke lele ʻi matangi kotoa e founga fakatupulakí (naʻá ne pehē, “ʻoku ʻikai ko ha founga haohaoa ia ʻoku teʻeki ke veuki, ka te tau lava ke tupulaki “ko e foʻi lea ki he foʻi lea,” pea ʻe tupulaki ʻaupito ʻetau tuí.

Ko e fakalakalaká ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e ngāueʻí, ko e faleʻi ia ʻa Lasale ʻo Siosiá, ko ha ului mei he fonua ʻi he ngataʻangaʻ o Lūsia mo ʻIulopé. Ko ʻene fuofua sitepú ʻa ʻene ako ke falala ki he ngaahi kaungāmeʻa LDS, ʻa ia naʻá ne loto ke foaki ange ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he hili iá. Naʻá ne pehē, “Ne lava leva ke u hoko atu ki he fealeaʻaki mo e ongo faifekaú.” ʻI he tupulaki e tui ʻa Lasale ʻia Sīsū Kalaisí, “ne u fai e sitepu lahi ʻo e papitaisó neongo ne ʻikai ke u fakapapauʻi peseti ʻe 100. Ka ne foaki mai ʻe he ʻEikí ha loto-lahi ʻi he feinga takitaha, pea ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he taimí ni ne u fai ia.”

ʻOua Te Ke Foʻi

ʻĪmisi
church scenes

“Ki he kakai ʻoku nau pehē kuo fuʻu lahi ʻenau faiangahalá pe fuʻu mamaʻo ʻenau heé pe kuo fuoloa ʻenau mavahé pea ʻe ʻikai lava ke nau foki mai ki he siakalé: Ko ʻeku pōpoakí ʻoku ʻikai ha taha ia ʻe tō lalo ange ʻo taʻe aʻu ki ai e maama ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai malava ia.”

—ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI heʻene tupu hake ʻi ha fāmili ʻoku mālohi ʻi he LDS ʻi ʻIutā, USA, ne ongoʻi ʻe Polaieni ʻoku ʻikai maʻana ʻa e Siasí. Naʻá ne pehē, “ne u fiefia ʻi he ngaahi keimi vitioó, faivá, mo e mūsiká kae ʻikai ko e Sikautí, folofolá, mo e sipotí.” Ko e taimi pē ne lava ai ʻo mavahe mei ʻapí, naʻá ne hiki ki ha fale nofo totongi pea “fakaʻatā au ki he māmaní, ʻo kau ai e nofo fakasekisualé mo e faitoʻo konatapú.” Hili ha taimi lōloa ʻo e meʻa ne ui ʻe Polaieni ko e “nofo fakatamaikí mo e ʻahiʻahiʻí,” ne tō lalo ʻene tuʻunga fakapaʻangá pea ne toe foki ki heʻene ongomātuʻá, neongo ne ʻikai ke foki mai ki he siasí.

Ne ueʻi ʻa Polaieni ʻi ha fāʻeleʻi hano kiʻi tuofefine ke toe vakaiʻi ʻene tōʻongá. ʻI heʻene ʻuluaki fuofuá naʻá ne pehē, “Ne u ʻiloʻi ne ʻikai ko ha faʻahinga meʻa moʻui pē ia.” Naʻá ne ʻalu manavasiʻi pē ki hono tāpuakiʻí, pea ʻi hono tufa mai ʻa e sākalamēnití kiate iá, “Ne u paasi atu ia ʻo ʻikai ke u toʻo, ka ne ʻi ai ha konga ʻiate au ne fiekaia fakalaumālie ki ai.”

ʻI heʻene fāifeinga ke fakanonga ʻene ngaahi ongoʻi hohaʻá, ne kamata ʻa Polaieni ke tohi ha tohinoa. Naʻá ne pehē, “Ne u ʻā fuoloa ʻo tohi fekauʻaki mo ʻeku fāifeinga fakalaumālié ʻi ha pō ʻe taha pea ne u aʻusia ai ʻeku fuofua aʻusia fakalaumālié, ka ne ʻikai ke lelei ia.” Naʻá ne ongoʻi ha mālohi kovi, tāufehiʻa, mo ʻita ʻoku feinga ke puleʻi hono laumālié. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “Hili pē iá, ne u ʻiloʻi ʻoku ou fie maʻu ʻa e ʻEikí.” Ka ʻi he mamaʻo ʻo ʻene heé, ne fakakaukau ʻa Polaieni, “ʻOku ou taau nai ke maʻu ʻEne tokoní mo e maluʻí?” Naʻá ne fakafehuʻia foki pe ʻe toe malava nai ke ne toʻo e sākalamēnití.

Ne faingataʻa e fonongaʻanga ke foki aí. Ne ʻikai faingofua hono tuku e tapaká, ne fie maʻu ha loto-lahi ke vete ki he pīsopé, pea ne faingataʻa ke tafoki mei he ngaahi kaungāmeʻa motuʻá mo e ngaahi ʻekitivitií. Ne poupouʻi ia ʻe heʻene fāmilí, kaumeʻá, mo e pīsopé, ka ne maʻu ʻe Polaieni ʻene maʻuʻanga mālohí ʻia Sīsū Kalaisi.

Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Ne u ilo ʻoku vēkeveke e ʻEikí ke tokoniʻi au.” “Ne hoko mai ha ngaahi faingamālie ke fetongiʻaki ʻeku ngaahi feinga motuʻá. Ko e lahi ange ʻeku feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, ko e mahino ange ia ʻeku halá.” ʻI he falala ʻa Polaieni ki he ʻEikí mo ʻilo ʻEne vilitaki ke fakamolemoleʻi mo fakamoʻuí, ne ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e sākalamēnití maʻana pea faitokonia ia ke ofi ange ki he Fakamoʻuí. “Neongo kuó u kai tuʻo lahi ʻi he mā mo e vai ʻi he lotú, ne faifai pea lava ke u toʻo e sākalamēnití ʻi he founga ne ongo ʻo hangē ia ha fuofua taimí.”

ʻE ʻIkai Lava ʻe ha Taha ke Fetongi Koe

ʻĪmisi
members at church

Ko e hū ki tuʻa mei he kaá ʻo hū ki he lotú, tokonia e niʻihi kehé, ikunaʻi e ngaahi aʻusia fakamamahí, moʻuiʻaki e ongoongoleleí neongo e taʻepau ʻo e kahaú, mo e vete ʻo e ngaahi angahalá—ʻoku tau fononga kotoa ʻi ha ngaahi halanga faingataʻa mo taʻepau ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai 1 Nīfai 8).

ʻOku mahuʻinga ʻa ʻetau tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí ke malu ʻetau fonongá. Neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e fakalotolahí, ʻofá, mo e talitali mei he kaungā mēmipa ʻo e Siasí mo e kau takí, ʻe malava ke ʻi ai ha taimi kuo pau ke tau loto fakafoʻituitui ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ongoʻi liʻekina.

Tuʻu ki ho tuʻunga ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOua ʻe fakafehoanaki koe, tuku ke liliu koe ʻe Kalaisi, toʻo ha ngaahi sitepu ʻo e tuí ʻa ia ʻe fakapaleʻí, pea ʻilo ʻoku ʻikai ʻaupito tōmui ke toe foki mai. “Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Dieter F. Uchtdorf, “Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu,” Liahona, Nōvema 2013, 23.

  2. David Mills, “Go to Church, Meet Annoying People,” Feb. 1, 2017, aleteia.org/2017/02/01/go-to-church-meet-annoying-people.

Paaki