2018
Maʻu ha Mahino ki ʻIsilami
April 2018


Maʻu ha Mahino ki Isilami

ʻĪmisi
mosaic of kaaba in mecca

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

Ko ha fakatātā maka mei he senituli 19 ʻoku hā ai e Kaaba ʻi Meká, ʻa e kolo naʻe fanauʻi ai ʻa Mohāmetí pea mo e kolo māʻoniʻoni taha ʻi he moʻui faka-ʻIsilamí.

ʻI he ʻuhinga lelei pe kovi, ʻoku ʻikai ha ʻaho ʻe ʻosi atu taʻe ʻasi e kau ʻIsilamí mo e kau Mosilemí ʻi he ʻuluʻi ongoongó. ʻOku mahino ʻa e fifili mo e hohaʻa ha tokolahi ʻo e kakai ʻoku ʻikai kau ki he Mosilemí—kau ai e Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku tau tatau ai mo hotau ngaahi kaungāʻapi Mosilemí? ʻE lava nai ke tau moʻui mo ngāue fakataha?

ʻUluakí, ʻe ʻaonga ha kiʻi puipuituʻa fakahisitōlia:

ʻI he 610 AD, naʻe ʻi ai ha tangata ʻAlepea matuʻotuʻa mo fefakatauʻaki koloa ko hono hingoá ko Mohāmeti, naʻá ne kaka ʻi he ʻotu moʻunga ki ʻolunga ʻi hono kolo tupuʻanga ko Meká ke fakakaukau loto mo lotu fekauʻaki mo e puputuʻu fakalotu ʻokú ne ʻākilotoa iá. Hili iá, naʻá ne pehē naʻá ne maʻu ha vīsone naʻe ui ai ia ke ne hoko ko ha palōfita ki hono kakaí. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he meʻa ko ʻení e kamataʻanga ʻo e tui fakalotu ʻoku ʻiloa ko e lotu faka-ʻIsilamí (Iss-LAAM), ko ha foʻi lea ko hono ʻuhingá ko e “angavaivai” (ki he ʻOtuá). ʻOku ui e tokotaha tui ʻi he ʻIsilamí ko ha Mosilemi (MUSS-lim), ko hono ʻuhingá ko e “tokotaha angavaivai.”

Hili iá, naʻe pehē ʻe Mohāmeti naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā lahi ʻo aʻu ki heʻene pekiá, ʻi ha meimei taʻu nai ʻe 25 kimui ai. Naʻá ne tomuʻa vahevahe ia mo e kakai ʻi hono koló, ʻo fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau fakalangi ʻe hoko maí; ʻo lea ki hono kakaí ke nau fakatomala mo tokangaʻi ʻa e kau uitoú, paeá, mo e masivá; mo malanga ʻaki e toetuʻu fakamāmani lahi ʻa e pekiá mo e fakamaau taupotu ʻa e ʻOtuá.

Ka naʻe toe fakautuutu ange e fakaanga mo e fakatanga naʻá ne fehangahangai mo ia mo hono kau muimuí ʻo pau ai ke nau hola ki he kolo ʻo Metiná, ʻa ia ʻoku meimei ʻaho ʻe fā e fononga kāmeli ki ai ki he tafaʻaki fakatokelaú.

Naʻe liliu lahi ai e fatongia ʻo Mohāmetí.1 Naʻá ne liliu mei heʻene hoko ko ha faifekau mo e faifakatokangá, ʻo ne hoko ko ha tokotaha faʻu lao, fakamaau, mo ha taki fakapolitikale ʻo ha kolo ʻAlepea mahuʻinga, mo e Tukui Fonua ʻAlepeá kotoa hili ha ngaahi taimi mei ai. Naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilamí mei hono fokotuʻu e kolo ʻo e kakai tuí ʻi he kuonga muʻá, ha tuʻunga fakalotu naʻe fakatefito ʻi he laó mo e fakamaau totonú ʻa ia ʻoku kei hoko ia ko e taha ʻo honau ngaahi ʻulungaanga makehe mo mahuʻingá.

Naʻe hoko ha mavahevahe ʻi he kau muimui ʻa Mohāmetí hili ʻene pekia ʻi he 632 AD ʻo maʻu ai ha ongo kulupu ʻe ua, ne nau mavaeua ʻi he fehuʻia pe ko hai ʻoku totonu ke ne fetongi ia ko e taki ʻo e tui faka-ʻIsilamí.2 Naʻe ui e kulupu ne tokolahí ko e Sunni (ʻoku nau tui ki he sunna, pe ko e tōʻonga moʻui ʻa Mohāmetí pea ʻoku fekauʻaki mo e mafao atu e ngaahi me ʻa ʻo e fakalakalaká). Ko e konga ʻe tahá, naʻe tupu ia mei he foha-ʻi he-fono ʻo Mohāmeti ko ʻAlí, naʻe ui ko e shiʻat ʻAli (ko e kulupu ʻa ʻAlí) pea ʻoku ʻiloa ia ʻi he taimí ni ko e Shiʻa. ʻOku ʻikai tui tatau ʻa e kau Sunni mo e kau Shiʻa (ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e kau Shiʻite pe Kau Mosilemi Shiʻi) ʻi heʻenau pehē ko e tokotaha totonu ke ne fetongi ʻa Mohāmeti ko e taki ʻo e koló, ʻoku totonu ke maʻu ia ʻe he tangata fāmili ofi taha ʻo e Palōfita ko Mohāmetí, ʻa ia ko ʻAli, mo hono kau ʻea-hokó.

Neongo e ngaahi taʻefelotoi ko iá, kuo uouangataha ange e kau ʻIsilamí ʻi he kau Kalisitiané, ʻi he talanoa fekauʻaki mo e tui fakalotú. ʻIkai ngata aí, ʻi ha ngaahi senituli lahi hili ʻa e 800 AD nai, naʻe taukaveʻi ʻo pehē ko e fakalakalaka faka-ʻIsilamí ʻa e lelei mo e vave taha ʻi he māmaní ʻi he ngaahi meʻa fakasaienisí, fakafaitoʻó, fakafiká, mo e fakafilōsefá.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni mo e Tōʻonga Moʻui ʻo e Tokāteline Faka-Mosilemí

Naʻe fakatahaʻi e ngaahi fakahā ʻa Mohāmetí ki ha tohi naʻe ui ko e Qurʻan (mei he foʻi veape faka-ʻAlepea ko e qaraʻa, “ke lau” pe “ke lau maʻuloto”) ʻi ha taʻu ʻe hongofulu pe uofulu nai hili ʻene pekiá. ʻOku ʻi ai hano ngaahi vahe ʻe 114, ko e Qurʻan ʻoku ʻikai ko ha talanoa ia fekauʻaki mo Mohāmeti. ʻOku meimei hangē ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku ʻikai ko ha fakamatala ia ʻo ha talanoa; ʻoku ui ia ʻe he kau Mosilemí ko e folofola (mo e ngaahi folofola) ʻa e ʻOtuá naʻe foaki fakahangatonu kia Mohāmetí.3

ʻĪmisi
reading the quran

ʻE maʻu ʻe he kau Kalisitiane te nau lau iá ha ngaahi kaveinga angamaheni. Hangē ko ʻení, ʻoku talanoa ia fekauʻaki mo e fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻunivēsí ʻi ha ʻaho ʻe fitu, ko ʻEne tuku ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he Ngoue ko ʻĪtení, ko hono ʻahiʻahiʻi kinaua ʻe he tēvoló, ko ʻena hingá, pea mo hono uiuiʻi hokohoko ʻo ha kau palōfita (ʻoku ʻasi hanau tokolahi ʻi he Tohi Tapú). ʻOku fakamatalaʻi e kau palōfita ko ʻení ʻi he Qurʻan ko e kau mosilemi, kuo fakavaivaiʻi honau lotó ki he ʻOtuá.

ʻOku lahi e fakamatala ai kia ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ko e kaungāmeʻa ʻo e ʻOtuá.4 (Makehe mei aí, ʻoku pehē naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā ʻa ia naʻá ne tohi ka kuo mole ia.5) ʻOku kau foki ai mo Mōsese, Felo, mo e Hikifononga ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí.

ʻOku makehe foki e fakamatala tuʻo 34 kia Mele, ko e faʻē ʻa Sisuú, ʻi he Qurʻan, ʻi hono fakafehoanaki ki he tuʻo 19 ʻi he Fuakava Foʻoú. (Ko hono moʻoní, ko e fefine pē ia ʻe taha ʻoku ʻasi hono hingoá ʻi he Qurʻan.)

Ko e taha ʻo e tokāteline ʻoku toutou akoʻi ʻi he Qurʻan ko e tawhid (taw-HEED), ko ha foʻi lea ʻe lava ʻo liliu ko e “tui ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá” pe, ko hono ʻuhinga fakahangatonú ke “ngaohi ke taha.” ʻOkú ne fakafofongaʻi ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e ʻIsilamí: ʻoku taha mātē pē ʻa e ʻotua fakalangí pea makehe. ʻOku pehē ʻe he Qurʻan, “ʻOku ʻikai haʻane fānau, pe ko ha fānau ia ʻa ha taha, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe tatau mo ia.”6 Ko e meʻa ʻoku fakahaaʻi mai hení ʻa e faikehekehe mahuʻinga taha ʻi he vahaʻa ʻo e ʻIsilamí mo e Kalisitiané: ʻOku ʻikai tui e kau Mosilemí ki he faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ne fakahaaʻi foki, neongo ʻoku tatau e kakai kotoa pē ko ha fakatupu ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku pehē ʻe he tokāteline faka-ʻIsilamí ʻoku ʻikai ko Haʻane fānau kitautolu.

Ka ʻoku kei tui pē e kau Mosilemí naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha palōfita haohaoa ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻaloʻi ʻe ha taupoʻou pea naʻe fakataumuʻa ke Ne fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tā tuʻolahi e lave mo e fakaʻapaʻapa kiate Ia ʻi he Qurʻan.

Ngaahi Tefitoʻi Akonaki mo e Tōʻonga Moʻui ʻa e Mosilemí

ʻOku hā ʻi he “Pou Tuliki ʻe Nima ʻo e ʻIsilamí”—ʻa ia naʻe ʻikai ʻi he Qurʻan ka ʻi ha fakamatala fakanounou mo mahino ʻoku pehē naʻe fai ʻe Mohāmeti—ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi tokāteline faka-ʻIsilamí:

1. Fakamoʻoní

Kapau naʻe ʻi ai ha tui fakamāmāni lahi ʻa e ʻIsilamí, te tau pehē ko e shahada (sha-HAD-ah), ko hono “fakahā ʻo e tuí,” pe “fakamoʻoní.” ʻOku ʻuhinga e foʻi leá ki ha founga faka-ʻAlepea ʻoku liliu ʻo peheni: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai ha ʻotua ka ko e ʻOtua ko ʻAlā [Allah] pea ko Mohāmetí ko ha Talafekau ʻa e ʻOtuá.” Ko e shadada ʻa e hūʻanga ki ʻIsilamí. Ko hono lau maʻuloto ia ʻi he tui fakamātoató, ko e hoko ko ha Mosilemí.

Ko e foʻi lea faka-ʻAlepea ʻoku tatau mo e ʻOtuá ko e ʻAlā. Ko hono hoko fakanounouʻi ia ʻo e foʻi lea al- (“ko e”) mo e ilah (“ʻotua”), ʻoku ʻikai ko ha hingoa totonu ia ka ko ha tuʻunga ʻoku fakanofo, pea ʻoku vāofi ia mo e foʻi lea faka-Hepelū ko e ʻElohimi.

Koeʻuhí ko e ʻikai ʻi ai ha lakanga taulaʻeiki faka-ʻIsilamí, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeiki. Pea ʻoku ʻikai foki ha “siasi” faka-ʻIsilami ;pē ʻe taha. Ko ia, ko hono fakahaaʻi ʻo e shadada ʻi he tui faka-ʻIsilamí, ʻe ala pehē ʻoku hangē ia ko e papitaisó. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻi he lolotongá ni, koeʻuhí ko e ʻikai ha faʻunga fakatakimuʻa fakamāmani lahi ʻoku tonu mo uouongatahá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ha taki fakalukufua ʻo e kau Mosilemí ʻi māmani, ʻoku ʻikai ha taha ke lea maʻá e kakai Mosilemí hono kotoa. (Ko Mohāmeti pē ʻoku meimei ui fakamāmani lahi ko e palōfita fakamuimuitahá.) ʻOku ʻuhinga foki ʻeni ʻoku ʻikai ʻi ai ha siasi ke tuʻusi mei ai e kau tautoitoí pe “kau tui ki he tokāteline kehé.”

2. Lotú

ʻĪmisi
ritual prayer

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ko ha kau Mosilemi ʻoku nau ʻilo ki he lotu faka-Mosilemi ʻoku ui ko e salat (sa-LAAT), ʻa ia ʻoku kau ai ha fika pau ʻo e toutou fakatōmapeʻe ki he kelekelé, tuʻo nima ʻi he ʻaho. ʻOku fakahaaʻi ʻe he lau maʻuloto ʻo e ngaahi veesi mei he Qurʻan mo e pā e foʻi laʻé ki he kelekelé ʻa e fakavaivai loto-fakatōkilalo ki he ʻOtuá. ʻE lava ke fakahoko mo ha lotu fakatuʻupakē, ʻoku ui ko e duʻa, ʻi ha faʻahinga taimi pē pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fai ai ha fakatōmapeʻe ki he kelekelé.

ʻI he ngaahi lotu hoʻatā Falaité, ʻoku fie maʻu ke ʻi ai ʻa e kakai tangatá pea ʻoku poupouʻi e kakai fefiné ke nau lotu ʻi ha temipale (mei he foʻi lea faka-ʻAlepea masjid, pe “feituʻu ʻo e fakatōkilaló”). ʻOku nau faʻu ai ha ngaahi laine ʻi ha kulupu ʻoku fakamakehekeheʻi ai e kakai fefiné mei he tangatá, ʻo lotu fakatatau ki he angi ʻa e taki (imam) ʻo e temipalé (ee-MAAM, mei he foʻi lea faka-ʻAlepea ko e amama, ko hono ʻuhingá “ʻi muʻa ʻi he”), mo fanongo ki ha malanga nounou. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai faʻa tatau e Falaité mo e Sāpaté; neongo ʻoku fakatefito e “fakaʻosinga ʻo e uiké” ʻi ha ngaahi fonua Mosilemi lahi ʻi he yawm al-jumʻa (“ko e ʻaho ʻo e tānaki fakatahá”) pe Falaité, ʻa ia ko e ngāue ʻi he ʻaho ko iá ʻoku lau ia ko ha faiangahala.

3. Foaki ʻOfá

tʻOku fakahaaʻi ʻe he Zakat (za-KAAT, ʻuhinga ki he “meʻa ʻokú ne fakahaohaoaʻi”) hono fakahoko ha ngaahi foaki ʻofa ke tokoni ki he masivá, kae pehē ki he ʻūi temipalé mo e ngaahi ngāue faka-ʻIsilami kehé. ʻOku pehē ko ha pēseti ʻe 2.5 ʻo e koloa kotoa ʻo ha taha Mosilemi ʻoku ʻi ʻolunga ʻi he mahuʻinga siʻisiʻi taha ke ngata aí. ʻI he tukui fonua faka-Mosilemi ʻe niʻihi, ʻoku tānaki ia ʻe he ngaahi potungāue fakapuleʻangá. ʻI he tukui fonua kehé, ʻoku tauʻatāina pē.

4. ʻAukaí

ʻI he taʻu kotoa pē ʻoku fakaʻehiʻehi e kau Mosilemi faivelengá mei he meʻakaí, inú mo e fetuʻutaki fakasekisualé mei he hopo ki he tō ʻa e laʻaá lolotonga e māhina kotoa ʻo e Ramadan. ʻOku nau faʻa fakahoko foki ha ngaahi ngāue ʻofa makehe maʻá e masivá pea mo hono lau ʻo e Qurʻan ʻi he lolotonga ʻo e māhiná.7

5. Fononga Pilikimí

ʻĪmisi
Mecca

Ko e kau Mosilemi ko ia ʻoku nau ʻi he tuʻunga moʻui lelei mo maʻu e ngaahi naunau ke fakahoko iá, ʻoku totonu ke nau fai ha fononga pilikimi ki Meka ʻo tuʻo taha pe lahi ange ʻi heʻenau moʻuí. (ʻOku faʻa kau atu foki mo ha ʻaʻahi ki Metina, ʻa e kolo māʻoniʻoni fika ua ʻi he ʻIsilamí, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau ia ke fai.) ʻOku hoko hono fai ʻení, ki he kau faivelenga Mosilemí, ko ha aʻusia makehe mo fakalaumālie ʻaupito, ko ha meʻa ʻoku hangē ko e ʻi ai tonu ʻi he konifelenisi lahí pe ko e fuofua hū ʻi he temipalé.

Ko Ha Ngaahi Meʻa ʻOku Lolotonga Hoko

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi meʻa ʻe tolu ʻoku hohaʻa ki ai e kakai ʻoku ʻikai ke nau Mosilemí fekauʻaki mo e ʻIsilamí, ko e fetāʻaki fakalotú; ko e shariʻa pe lao faka-ʻIsilamí; mo e tokangaekina ʻo e kakai fefiné ʻi he ʻIsilamí.

ʻOku ʻi ai ha kau lotu ʻo fuʻu tōtuʻa ʻe niʻihi kuo nau fakaʻaongaʻi e foʻi lea jihad ke ʻuhinga pē ki he “tau māʻoniʻoni,” ka ko hono ʻuhinga totonu ʻo e foʻi leá ko e “ngāue ke fai,” kae ʻikai ko e lotu “ʻataʻatā pē,” mo e ako folofola.

ʻOku kehekehe foki mo e kau ʻilo laó mo e filōsefá ʻi he mahino kiate kinautolu ʻa e jihad. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalao kuo fakamafaiʻí ko e jihad fakakautau ʻoku ngofuá, kuo pau ke fai ia ko ha maluʻi moʻui pea kuo pau ke ʻuluaki fai ha fakatokanga ki he faʻahi fakafepakí mo ʻoange ha faingamālie ke taʻofi ai ʻenau tōʻonga fakatupu moveuveú. ʻOku ʻi ai ha kau ʻilo lao mo ha kau filōsefa Mosilemi he ngaahi ʻahó ni ʻoku nau pehē ko e jihad ʻe lava ke fakahoko ai ha faʻahinga ngāue pē ʻoku fakataumuʻa ki he lelei ʻo e kolo faka-ʻIsilamí, pe lelei fakalukufua ʻa e māmaní. ʻOku pehē foki naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe Mohāmeti e “jihad lahi angé” mo e “jihad siʻi angé.” Naʻá ne pehē ko e fakamuimuí, ko e ngāue fakakautaú ia. Ka ko e jihad lahi angé, ko hono tauʻi ia ʻo e fakamaau taʻetotonú kae pehē foki ki he feinga fakataautaha ke moʻui angatonú.

ʻOku pehē ʻe he kau tautoitoi ʻIsilami ʻo e kuonga ní ʻoku tupu ia mei ha ngaahi tui fakalotu, ka ʻoku hoʻata mai ai ha ngaahi mamahi fakasōsiale, fakapolitikale, mo fakaʻekonōmika ʻa ia ʻoku siʻisiʻi fau pe ʻikai haʻane kaunga ki he tui fakalotú.8 ʻIkai ngata aí, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e tokolahi taha ʻo e kau Mosilemi ʻi māmaní ʻoku teʻeki ke nau kau atu ki he fetāʻaki ʻa e kau tautoitoí.9

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku hohaʻa ki ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai Mosilemí ko e Shariʻa. Naʻe toʻo mei he Qurʻan mo e hadith—ko ha ngaahi lipooti nounou ʻo e meʻa naʻe lea mo fai ʻe Mohāmeti mo e niʻihi naʻe feohi vāofi mo iá, ʻa ia ʻoku ʻomi ai e sīpinga ki he ʻulungaanga ʻo e Mosilemí kae pehē ki ha tānaki mo e fakamatala ki ha ngaahi potufolofola faka-Qurʻan-—ko ha tuʻutuʻuni ki he tuʻunga ʻulungaanga ʻo e Mosilemí.10 ʻOku kau ʻi he shariʻa ha ngaahi tuʻutuʻuni ki he teuteu ʻa tangata mo fafiné (hangē ko e hijab, pe ko e pūloú); pea neongo ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi ha ngaahi fonua Mosilemi ʻe niʻihi, ʻoku tuku pē ia ki he fili fakafoʻituituí ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi. ʻOku kau he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he shariʻa ʻa e moʻui maʻá; taimi mo e meʻa ke lea ʻaki ʻi he lotú; mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono puleʻi e nofomalí, veté, mo e maʻu tofiʻá. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe he kau Mosilemí ʻi he ngaahi saveá ʻoku nau fakaʻamu ke puleʻi kinautolu ʻe he shariʻa, ʻe lava ke pehē ko haʻanau ʻomi ia ha tui fakapolitikale pe ʻikai. Mahalo ko haʻanau pehē pē ʻoku nau fie hoko ko ha kakai moʻui faka-Mosilemi moʻoni.

ʻĪmisi
woman wearing the hijab

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau Mosilemi, ʻi heʻenau fakakaukau ki he founga tauhi ʻe he kau ʻIsilamí e kakai fefiné ʻoku vave pē ʻenau fakakaukau ki he mali tokolahí mo e pūloú. Ka ko e ʻulungaanga fakafonua totonú ʻoku faingataʻa ange. ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola ʻi he Qurʻan ʻoku pehē ai ʻoku tatau ʻa e fefiné mo e tangatá pea ʻi ai ha niʻihi ʻokú ne ʻoange ha ngaahi tuʻunga ʻoku maʻulalo ange. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi angafai ʻi he tukui fonua faka-ʻIsilami lahi—ʻoku faʻa tupu mei ha ngaahi anga fakamatakali kimuʻa ʻi he ʻIsilamí pe ngaahi taufatungamotuʻa kimuʻa ai—ʻoku fakasiʻia ai ʻa e kakai fefiné. Ka neongo iá, ko e founga ʻoku sio ai ʻa e Mosilemí ki he ngaahi fatongia ʻo e kakai fefiné ʻoku faikehekehe lahi ia mei he fonua ki he fonua pea aʻu pē ki he lotoʻi fonuá.

Vakai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ʻIsilamí

Neongo e faikehekehe ʻi heʻetau ngaahi tui fakalotú, ʻe founga fēfē leva e kamata langa ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní honau vā fekauʻaki mo e Mosilemí?

ʻUluakí, kuo pau ke tau fakatokangaʻi e totonu ʻa e kau Mosilemí ke “lotu [ʻo tatau ai pē] pe ʻe founga fēfē, pe ʻe fai ʻi fē, pe ko e hā te nau lotu ki aí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:11). ʻI he 1841, naʻe fakapaasi ai ʻe he Kāingalotu naʻe ʻi he fakataha alēlea fakakolo ʻo Nāvuú ha lao ʻi he tauʻatāina fakalotú ʻo fakapapauʻi ai ʻa e “tauʻatāina ʻi he feveitokaiʻakí mo e ngaahi faingamālie tataú” ki he “kau Katoliká, Pelesipeteliané, Metotisí, Papitaisó, Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Kueiká, ʻEpisikopalé, Fakamāmani lahí, Lotu Fakatahatahá, Mohāmetí [Mosilemí], mo e ngaahi kulupu tui fakalotu kotoa pē.”11

ʻOku totonu foki ke tau manatuʻi naʻe makehe ʻa e ngaahi lelei fakalukufua ne fakatokangaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau houngaʻia he tokotaha naʻá ne fokotuʻu ʻa e ʻIsilamí. Hangē ko ʻení, ʻi he 1855, ʻi ha taimi naʻe tukuakiʻi ai ʻe he Kau Kalisitiane tokolahi ʻa Mohāmeti ko ha taukae ʻo Kalaisí, naʻe fai ai ʻe ʻEletā Siaosi A. Sāmita (1817–75) mo Paʻale P. Palati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha malanga lōloa ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakahā ai ha ʻilo mo ha mahino lahi ki he hisitōlia faka-ʻIsilamí, ka naʻe fakahikihikiʻi foki ai mo Mohāmeti. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sāmita ko Mohāmetí, “naʻe ʻikai ha toe fakaʻuliʻulilātai naʻe ʻohake ia ʻe he ʻOtuá ʻi ha taumuʻa” ke malangaʻi hono taʻofi ʻo e lotu ʻotua tamapuá, pea naʻá ne fakahā ʻene ongoʻi e kau Mosilemí, ʻa ia ʻoku nau hangē ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he faingataʻa ke maʻu ha “hisitōlia totonu” kuo hiki fekauʻaki mo kinautolú. Hili iá, ne hoko atu ai pē ʻa ʻEletā Palati ʻo fakahā ʻene manumanumelieʻia ʻi he ngaahi akonaki ʻa Mohāmetí pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e tukui kolo mo e ngaahi faʻunga faka-Mosilemí.12

Ne toe ʻomi ha tohi fakamafaiʻi kimui ange ʻi he 1978 mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakahā tonu ai ʻa Mohāmeti ko ha taha ʻo e “kau taki lotu maʻongoʻonga taha ʻo e māmaní,” ʻo pehē ai, hangē ko kinautolú, naʻá ne “maʻu ha konga ʻo e maama ʻa e ʻOtuá. Pea naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoniʻi meʻa [ki he kau taki ko ʻení],” ko e tohi ia ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, N. ʻElitoni Tena, mo Melioni G. Lomenī, “ke fakamaama e ngaahi puleʻangá mo ʻomi ha mahino lahi ange ki he fakafoʻituituí.”13

Langa ʻi he Potu Tatau

Neongo e mahino ʻo e kehekehe ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Mosilemí ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga—tautautefito ki he faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí, ko Hono fatongia ko e Fakamoʻuí, pea mo hono uiuiʻi ʻo e kau palōfitá ʻi onopōní—ka ʻoku lahi pē ha ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau ai. Hangē ko ʻení, ʻoku tatau ʻetau tui ko kitautolú kuo pau ke tau haʻisia ki he ʻOtuá ki he anga ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku totonu ke tau feinga ki he angatonu fakatāutahá mo ha sosaieti ʻoku lelei mo totonú, pea te tau toetuʻu pea tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamaauʻi.

ʻĪmisi
family

ʻOku tui fakataha ʻa e Mosilemí mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fāmili mālohí pea ʻi he fekau faka-ʻOtua ko ia ke tokoni ki he paeá mo e masivá, pea ʻoku tau fakahā ʻetau tuí ʻi he ngāue faka-ākongá. ʻOku ngali ʻikai ha ʻuhinga ia ke taʻe ngāue fakataha ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e kau Mosilemí, ʻo aʻu pē foki ki ha hoko mai ha ngaahi faingamālie ke fengāueʻaki fakataha ʻi he tukui koló, ʻa ia ʻoku tau hoko ai ko ha ngaahi kaungāʻapi ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e tōʻonga fakamāmaní. Te tau lava ʻo fakahā fakataha, ʻe lava ke hoko ʻa e tui fakalotú ko ha mālohi lahi ki he leleí kae ʻikai ko ha tupuʻanga pē ʻo e fepakipakí mo e fetāʻakí, ʻo hangē ko ia ʻoku lau ʻe he kau fakaangá.

ʻOku fokotuʻu mai pē ʻe he Qurʻan ha founga ʻo e nofo melino fakatahá neongo ʻetau ngaahi faikehekehé: “Kapau naʻe finangalo ki ai e ʻOtuá, naʻá Ne mei ngaohi koe ko ha kolo kakato. Ka naʻá Ne finangalo ke siviʻi koe ʻi he meʻa kuó Ne foaki atú. Ko ia ai, mou feʻauʻauhi ʻi he ngaahi ngāue leleí. Te mou foki kotoa ki he ʻOtuá, pea te ne fakahā atu kiate koe ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke mo loto-taha aí.”14

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu AD 622—ʻa e taʻu Hijra, ʻa Mohāmetí pe ko ʻene hiki ki Metiná—ko e taʻu kamata ia ʻo e tohi māhina Mosilemí (Hijri), pea ko e ngaahi fakahā naʻe fakatahatahaʻi ʻi he Qurʻan ʻoku fakakalakalasi ia ko e faka-Meka pe faka-Metina.

  2. Kuo toe vāmamaʻo ange ʻa e tupulaki ʻa e ongo kulupu ʻe ua ko ʻení ʻi he fakalau ʻa e ngaahi senitulí.

  3. ʻOku mahuʻinga foki ke ʻilo, neongo kuo fakangofua hono liliu ʻo e Qurʻan ki he ngaahi lea fakafonua kehé, ka ko e ʻuluaki tatau faka-ʻAlepeá pē ʻoku pehē ko e Qurʻan totonú mo fakafolofola moʻoní.

  4. Vakai, Qurʻan 4:125.

  5. Vakai, Qurʻan 53:36-62; 87:9-19; vakai foki, Daniel C. Peterson, “News from Antiquity,” Ensign, Jan. 1994, 16–21.

  6. Qurʻan 112:3-4. Ko e ngaahi liliu mei he Qurʻan ʻa Daniel C. Peterson.

  7. ʻOku vahevahe ʻa e ngaahi tatau kuo fakamafaiʻi ʻo e Qurʻan, ki ha kongokonga tatau ʻe 30 koeʻuhí ko e ʻuhinga pē ko iá.

  8. Ki ha sīpinga, vakai, Robert A. Pape, Dying to Win: The Strategic Logic of Suicide Terrorism (2005); Graham E. Fuller, A World without Islam (2010); Robert A. Pape and James K. Feldman, Cutting the Fuse: The Explosion of Global Suicide Terrorism and How to Stop It (2010).

  9. Vakai, Charles Kurzman, The Missing Martyrs: Why There Are So Few Muslim Terrorists (2011); vakai foki, John L. Esposito and Dalia Mogahed, Who Speaks for Islam? What a Billion Muslims Really Think (2008); James Zogby, Arab Voices: What They Are Saying to Us, and Why It Matters (2010).

  10. ʻOku matuʻaki faitatau moʻoni ʻeni mo e lao faka-lāpaí ʻi he tui faka-Siú.

  11. Ordinance in Relation to Religious Societies, City of Nauvoo, [Illinois] headquarters of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, March 1, 1841.

  12. Vakai, Journal of Discourses, 3:28–42.

  13. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Feb. 15, 1978. ʻI hono toe vakaiʻi ʻo e Introduction to the Qurʻan (1970) fai ʻe Richard Bell, W. Montgomery Watt, ko ha mataotao ʻiloa ʻo e ʻIsilamí mo ha faifekau faka-ʻIngilani, naʻá ne ʻomi ha founga ʻe taha ʻe lava ke vakai ai ha Kalisitiane ki he Qurʻan [ko ha tohi] naʻe ueʻi fakalaumālie.

  14. Qurʻan 5:48; fakafehoanaki 2:48.

Paaki