2019
Riiki n Onimaki, Tai kakea te Onimaki
Okitobwa 2019


Riiki n Onimaki, Tai kakea te Onimaki

Ti riai ni baireia raoi n anaa ara tai ni katoa bong n aki katomaira ma te aonaaba ma ti na katomaira ma karawa.

N te tai ae aki maan I uti ao ni katauraoi ni kamatebwaia booki aika tabu. I tabeka rake au tareboon ao n tekateka iaon te kaintekateka irarikin au kainiwene, ma nanou ni kan kauka ana itera te Raiburari n te Euangkerio. I kauka au tareboon ao ngke N ang moana au kamatebwai I a noori taian kauring aika mwaiti n taekan rongorongo n te tekiti ao imeeri ake a roko inanon te tairiki anne. “I taku, ’N na tuoi moa rongorongo aikai ao imwiina N na waekoa ni kamatebwai ni koroboki aika tabu.” Eng, uoua te aoa imwina I bon tiku ni wareki rongorongo n te tekiti, imeeri, rongorongo aika kimototo, ao katanoata ni bwaai ni kanako rongorongo. Ngke I ataia bwa e a boo iraua, I a kabaiti n aki barongaaki ni katauraoi ibukin te bong anne. Te moaningabong anne I aki kamatebwai ni koroboki aika tabu, ao n tokina I aki karekea kanaan tamneiu are I bon kantaningaia.

Nuain teTamnei

Au koaua a mwaiti iroumi ae a tia ni karekea aekan te taneiai aei. Rabakau aika boou e kakabwaiaira ni kawai aika mwaiti. A kona n reitiira ma raoraora ao utu, ma rongorongo, ao ma rongorongon taekan bwaai aika riki ni katobibia te aonaaba. E ngae n anne, a kona naba ni kararoaira man kakawakin te reitaki: reitakira ma karawa.

N na kaokia bwa tera ae taekina ara burabeti, Beretitenti Russell M. Nelson, are e taku: Ti maeka n te aonaaba ae kamangaongao ao n rikirake te kauntaeka iai. Teimatoan tauraoin bwaai n reitaki ma 24 te aoa okiokin rongorongo ake a taonira nako ma rongorongo ake aki toki rorokoia. Ngkana ti na karekea te kantaninga n rinanoi mwaitin kaokoron iango ao aia ataibwai aomata ake a buakana te koaua, ti riai n reirei aron karekean te kaotioti.”

Beretitenti Russell M. Nelson e reitinako ni kauring bwa, “inanon rokon boong aika imwaira, e na bon aki kona ni kamaiuaki te tamnei n akean te kairi, te kaetieti, te karaunano, ao reitinakon namakinan te Tamnei ae Raoiroi.”6

Ririki n nako, Beretitenti Boyd K. Packer e taekina te nanai n ria are, ibukin korakoran bwakan te tino, a bae itinaniku n te tabo are aki tataneiai iai ao a na konaa ni mate ibukin te baki. Tabeman aomata aika a mamannano, n aia mwakuri korakora ni kamaiuiia riia, a kabaroi kanoan aia kaa ae onrake n te uteute ake a reke n aia aono—bon tiaki kanaia riia ae a kakanna, ma a kantaningaia a na bon buokiia riia ni maiu n tain te winta. Te kananokawaki, angiia riia a kuneaki rimwi bwa a mate. A tia ni kana te uteute, ma a aki nuai iai, ao a baki ni mate ma birotoia ae e onrake.2

A mwaiti taian rongorongo are ti teimatoa ni karekei n te roro aei e bon kabotauaki ma kamwarakeaia n tamnei taian ria n te uteute—ti kona ni kanna n uaa e bong, ma e bon aki anganiira te nuai.

Ti na kunea iaa koaun Nuain te Tamnei? Angiia n taainako, a bon aki mena iaon bwaai ni kanako rongorongo. Ti na kunea ngkana ti “waaki iaon [kawaira] nako moa” iaon kawain te berita, “teimatoa n taua te kai te biti,” ao kanaa uaan te kai ni maiu.3 E nanonaki n aei bwa ti riai ni baireia raoi n anaa ara tai ni katoa bong n aki katomaira ma te aonaaba ma ti na katomaira ma karawa.

Inanon miina, Riaai e nooriia aomata ake a kana uaan te kai ma ngkanne a kitanna ibukin kariiriaki nakon te kateitei ae moan te bubura man mwawaawa, kamoamoan te aonaaba.4 E bon riai ibukiia aomata aika kairake ni kaikawaaki ni mweengaia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira, n iri ni kabane ana bootaki n reirei ake e kaeineti ma te Ekaretia ae eti ao, riki karaoan taian otenanti inanon te tembora, ao ngkanne a “bwaka nako nanon kawai aika katabuaki ao a [riki] ni bua.”5 Bukin tera e riki aei? Ni itera aika mwaiti bon bukina, bwa tao ngkai a tia n rinanon te maiu n tamnei, aki rairaki ni koaua. A kamwarakeaki ma aki nuai.

Aia waaki ni kakukurei Kairake

Ni kaitaraana, I a tia ni kaaitibo ma ngkami kairake Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira ake kam marurung, wanawana, ao kakaonimaki. Kam ataia ae Ngkami naati mwaane ao naati aine iroun te Atua ao are iai Ana mwakuri ibukimi ae kam na karaoia. Ko tangiria te Atua ma “nanomi, marurungimi, ami iango ao korakorami.”6 Ko kawakin am berita ao ni beku ibukiia tabeman, moanna man mweengam. Ko kamwakura te onimaki, rairannano, ao karikirakeko ni katoa bong, ao e na uota nakoim te teimatoa ni kimwareirei. Ko katauraoiko ibukin kakabwaia man te tembora ao tabeua am tai are e na reke bwa te tia iriira te Tia Kamaiu. Ao ko buoka katauraoan te aonaaba ibukin te Kauaoki, kaoiia ni kabane nakon Kristo ao ni karekea te kakabwaia man Ana mwakuri ni kamaiu. Ko a toma ma karawa.

Manangaia kairake nakon te tembora

Eng, ko kaitara te kakaewenako. Ma anne are a karaoia naba kain rooro nako. Aikai ara tai, ao ti kainanoia n riki n onimaki, ma tai kakea te onimaki. I kakoaua bwa te Uea e atai taekan kakaewenakoara, ao rinanon ana kairiiri Beretitenti Nelson, E bon katauraoiira ni kaaitarai. I kakoaua bwa ana wewete te burabeti n te tai ae aki maan ibukin te ekaretia ae e boboto n te mweenga, ao ni buoutokaaki man bwai ake ti karaoia inanon ara kateitei,7 e bon kateaki bwa e na buokiira ni kamaiuaki—riki n reitinako ni marurung—inanon te bong aei n akean te marurung man te amwarake n tamnei.

Boboto n te mweenga

Tera ae nanonaki n riki bwa te ekaretia ae e boboto n te mweenga? Te mweenga a kona n taraa ni kaokoro ni katobibia te aonaaba. Ko kona ni kaaina te utu ake a maan inanon te Ekaretia inanon rooro aika mwaiti. Ke ko kona riki bwa ti ngkoe kaain te Ekaretia inanon am utu. Ko kona ni mare ke tiku n aki iein, ma natim ke n akea natim n te mweenga.

N aki ongean aroarom, ko kona ni karaoa mweengam bwa te tabo ae e boboto reiakinan ao maiuakinan te euangkerio iai. E bon nanonaki n anaakin te mwioko i bon iroum ibukin rairakim ao karikiraken te maiu n tamnei. E nanonaki ikai bwa ti na ira ana reirei Beretitenti Nelson “ni [bita tein] mweengam nakon te tabo ae e mano iai te onimaki.”8

Ana mwakuri teuare e buakaka e na kataia ni imanonoiko bwa nuian te tamnei e bon aki riai ke, teuare e buakaka e kona riki n taekina ana kamane are nuain te tamnei e kona ni karaoaki rimwi. Ngaia bon mwatitan te kamangaongao ao te tia tautaua tain te rairanano. E na kataia ni uotiko n tarai bwaai tabeua bwa a rang kataweaki maa bon aki kakawaki. E na kairorooiko ni “katabeaiangako ni baika bati” are ko aonga n aki karekea “teuana te bwai [are] e riai n reke.”9

I rang kukurei ibukiia au “karo aika a tamaroa,”11 ake a kaikawaiia aia utu n te mweenga ae e teimatoa nuain te tamnei iai, te iraorao imarenara, ao waaki ni kakukurei aika itiaki ibukin te marurung. Taian reirei are anganai inanon kairakeu e a tia n riki n tamaroa ibukiu. Kaaro, taiaoka katea te iraorao ae matoatoa ma ami ataei. A rang kainanoa riki ami tai, e na aki kee iana.

Boutokaaki man te Ekaretia

Ngkana ko ko karaoi bwai aikai, te Ekaretia e na boutokaiko. Ara taneiai n te ekaretia e kona ni kamatoa nuain te tamnei are a rik n te mweenga. Inanon te ririki aei, ti a tia noora aekan aei n ana boutoka te Ekaretia inanon te Reirei n Tabati ao te Buraimwari. Ti na noora mwaitina riki inanon te Nakoanibonga ae te Aaron ao Kairake n Ataeinaine n aia bobotaki naba. N Tianuare aio, te karikarami ibukin bobotaki aikai, a na iai bitaki tabeua nako iai. E na bon boboto iaon taobiki n te euangkerio, ma taobiki akanne a na barongaaki n ira kanoan Nakomai, Irirai—Ibukiia Tatabeman ao Utu. Aio bon te bitaki ae uarereke, ma e kona ni korakora mwina iaon maeun te tamnei irouia te roronrikirake.

Tera tabeua aekan boutoka ae katauraoia te Ekaretia? N te taromauri ti kana te toa, are e buokiira ni manga kaboua ara motinano nakon te Tia Kamaiu ni katoa wiiki. Ao n te taromauri ti ikotaki ma taan onimaki ake a tia ni karaoa te motinanano ae ti te arona naba. Te tangira n iraorao are ti karikirakea ma koraki ake ana reirei Iesu Kristo e na kona n riki bwa te boutoka ae korakora n rikira bwa ana reirei te uea ae e boboto n te mweenga.

Ngke tebwi ma aua au ririki, au utu a mwaing nakoia te tabo ae boou. Aio tao e na bon aki taraaki bwa te kangaanga iroumi, ma n au iango, n te tai arei, bon te kananokawaki. E nanonaki bwa n anga katobibiaki irouiia aomata aika I aki kinaia. E nanonaki bwa ni kabane kairake n ataeinimwaane n au uoote a na nakon te reirei ae kaokoro ma Ngai. N au iango ngkai 14 au ririki, I taku, “A kanga au karo ni karaoa aei nakoiu?” I namakinna kanga ai aron ae e a uruanaki maiu.

E ngae n anne, rinanon ara waaki ni kakukurei irouia kairake n ataeinimwaane, I a kona ni katea te iraorao ma tabeman membwa n au kooram, ao a riki bwa raoraou. N reitana, kaain te bitiobiriki ao taan kairiiri n te Nakoanibonga ae te Aaron a moanna n anaaki nanoia ni maiu. A roko n au tai n takakaro ni kamarurung. A korea aia kaetieti nakoiu ni kaungaai bwa I a tia ni kawakinaki n te bong aei. A teimatoa n rereitaki n tainako ma ngai imwina ngke I nako n te kuura ao ngke I a manga nako n au mition. Temanna mai ibuakoia e bon mena n te marae ni wanikiba ngke I okira mweengau. N na bon reitinako ni kakaitau ibukiia taari mwaane aika tamaroa aikai ao aia tangira ae reitaki ma nanoia ae korakora. A kairai nakon Tamau are i Karawa, ao te maiu e riki n oota, kakukurei, ao kakimwareirei.

Ti na kanga, ngaira kaaro ao taan kairiiri, ni buoka te roronrikirake n ataia ae aki tiku n tii ngaiia ngkai a karaoa aia babaire nakon te berita? Irarikin katean te iraorao i bon iroum, ti kaoiia bwa ana ikotaki n ae bubura ao e uarereke—man te maungatabu Ibukin Kakorakoraiia te Roronrikirake ao kaembwa ibukiia te kooram n roronrikirake ni katoa wiikii ke waaki ni kakukurei n te kiraati. Tai tarariaoa te korakora are e roko man ikotakiia tabeman ake a kataia naba n riki ni matoatoa. Bitiobi ao tabeman taan kairiiri, taiaoka katurua taraan nuaia ataei ao te roronrikirake inanon am uoote. A kainanoa riki ami tai, n aki kee iaana.

Tao ngkana ngkoe te tia kairiiri, kaain rarikin temana, te membwa n te kooram, ke bon te rao ae Itiaki, ngkana iai am tai n riinga maiun te aomata ae kairake, buoka teuanne ke neienne n toma ma karawa. Am kakairii e na rik bwa ai aron te “boutoka n te Ekaretia” are e kainanoia te aomata ae kairake.

Tariu ao mwaaneu, I kakoaua bwa Iesu Kristo bon atuun te Ekaretia aei. E bon kaungaiia ara taan kairiiri ao ni kairiira nakon nuain te tamnei are ti kainanoia bwa ti na maiu ao ni marurung inaonon boong ni kaitira. Nuain te tamnei aei e na buokiira n riki n onimaki ao tiaki kakean te onimaki. N aran Iesu Kristo, amen.