2020
Rachel Lighthall—Kalefōnia, USA
Sānuali 2020


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Rachel Lighthall

Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
Rachel Lighthall

ʻI heʻete lue holo he efuefu mo e maumau ʻi he feituʻu naʻe nofo ai ʻa Lesielí, ko e moʻoni ʻokú te fakatokangaʻi ʻa e mole ʻa e meʻa kotoa. Ka ʻi he hili ʻa e mōfia naʻá ne fakaʻauha ʻa Palataisi, Kalefōniá, te ke fakatokangaʻi ai ʻa e tui ʻa Lesielí ʻi heʻene fakamatala ki he founga kuó ne mamata ai ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí.

Richard M. Romney, tokotaha faitaá.

ʻOku mau anga pē ki he hoko ʻa e velá he feituʻú ni, ko ia ko e taimi naʻá ku sio ai ki he kohu tuʻu ʻa e langí he pongipongi ko iá, naʻe ʻikai ke u fuʻu hohaʻa. Naʻá ku kiʻi foʻou ki he feituʻú, ka ko e niʻihi ko ia ne nau nofo fuoloa ʻi Palataisí—tautautefito ki he niʻihi ʻoku nofo ofi ki he teleʻá—ne nau ʻosi fetukutuku kinautolu kimuʻa.

Ka ʻi he taimi ko ʻení, naʻe fuʻu vave hono puhi ʻe he havili mālohí ʻa e afí ʻo tuai ai e fakafuofua ʻa e kau ʻōfisá ki he taimi ʻe aʻu mai ai e velá kiate kimautolú. Ko e tokolahi ʻo kimautolu naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hokó kae ʻoua kuo mōfia kotoa e koló. Naʻe liliu homau tūkungá mei he “kiʻi hohaʻa” peé ki he “fakatuʻutāmaki! Hola!” ʻi loto ʻi ha houa ʻe taha.

Naʻe moveuveu—mo vave ʻa e fetukutukú. Ko e niʻihi tokolahi naʻe pau ke nau fakaʻuli atu ʻi he uhouhonga ʻo e velá kae lava ke nau mavahe mei he koló. ʻI heʻeku fetukutuku mo ʻeku fānaú, naʻe kohu e feituʻu kotoa pē. Kuo fepuhiaki holo e mofisi ʻa e afí pea naʻe vela ʻa e feituʻu kotoa pē ʻi he koló. Naʻe tokolahi e kakai ne nau mavahe he naʻe vela honau ʻapí pe kaungāʻapí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pē ʻe vela nai mo homau falé pe ʻikai.

Ka ʻi heʻemau fakaʻuli atú, naʻá ku fefolofolai mo e ʻOtuá. Naʻá ku lotua ke mau hao moʻui pē pea ke fakahaofi foki mo homau ʻapí. Ko e toki taʻu ua pē ʻeni ʻo ʻemau nofo homau falé. ʻI heʻemau hoko ko ha fāmilí, ne mau ngāue fakataha ki hono fakaleleiʻi homau ʻapí. Naʻe tokoni mai hoku husepānití mo e fānaú ke fakafoʻou ʻemau funga kānitá mo e falikí. Ne mau ui ia ko homau “kiʻi fale ʻi he loto vao ʻakaú.” Naʻá ku saiʻia ʻi hoku ʻapí, ka ne u feinga ke u maʻu ha mālohi feʻunga ke u tali e finangalo ʻa e ʻOtuá.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ne mau ʻilo ange kuo maumau homau ʻapi nofoʻangá. Ne mau ngaohi ia ke fakaʻofoʻofa, ka kuo vela ʻosiʻosinga ia. Ka ʻi heʻeku toe vakai atu ki aí, ko ha taimi fakafiefia ia ne mau nofo ai homau ʻapí. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi hono ʻomi ʻe he ʻOtuá ha faingamālie ki homau fāmilí ke mau nofo ai he fale ko iá.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha kuó u vakai mo fanongo ai ko ha ola ʻo e vela ko ʻení ko e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kakaí mo e meʻa ʻoku ou ui ko e “tui mālohi.” Naʻe mamata ʻa e kakai ko ʻení ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻenau moʻuí. Ko e “tui mālohi” pehe ní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia te ke lava ʻo maʻu ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku fie maʻu ha taimi fuoloa ki hono fakatupulaki iá.

ʻOku ou manatu ai ki he talanoa fakatātā ki he kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú. Kapau ʻoku ʻikai fonu ho māmá, ko e taimi totonu ke ke tafoki ai ki he ʻOtuá kimuʻa pea hoko ʻa e fakatamakí. Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fakatamaki peheni hangē ko e velá, ʻoku ʻikai ko e taimi ia ke ke toki kamata ʻutu ai hoʻo māmá. ʻOku hangē pē ia ko hoʻomou heka ki he kaá peá ke kole ange ki hoʻo fānaú ke nau fakamaʻu honau letá. Fakakaukauloto ki haʻanau pehē atu, “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u tui leta. Ko ʻeku toki fanongo pē ki hoʻo kaikailá, te u toki fakamaʻu leta leva!” ʻI he taimi ʻe hoko ʻa e fakatamakí, he ʻikai pē ha toe taimi feʻunga ia.

Hili ʻa e velá, naʻá ku fakatokangaʻi ne ʻikai fuʻu faingataʻaʻia e kakai ia ne “fonu ʻenau ngaahi māmá.” Kuo nau kei mamahi pē, ʻoku nau kei fehangahangai pē mo e faingataʻá, ka ʻoku nau kei tui pē ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu pea ʻokú Ne kau ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku mālohi feʻunga ʻa e ʻOtuá pea naʻá Ne mei lava pē ke fakahaofi honau tukui ʻapí mei he velá, ka ʻoku ʻikai foki ke nau ʻita ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke potupotutatau ai ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku nau tali Hono finangaló. Ko e meʻa ia ʻoku ou ui ko e “tui mālohí.”

Kuo mamata ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku tui ki he ʻOtuá ki Hono mālohí ʻi he vela ko ʻení. Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ki ha taha ʻoku ʻi ai ha ʻOtua koeʻuhí ko ha mana lahi pē ʻe taha, ka kuo fai ʻe he ʻOtuá ha fanga kiʻi mana ʻe lau miliona ʻi heni ʻi Palataisi. Kapau ʻokú ke tui ki he ʻOtuá, te ke lava ʻo fakamoʻoniʻi Hono mālohí ʻi he meʻa kotoa pē. Neongo ʻoku faingataʻa, ka ʻoku toe fakaofo foki. Kuo tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻOtuá ke mau ako ʻa e meʻa totonu ʻoku fie maʻu ke mau akó.

Ne ʻikai hoko ʻenau “tui mālohí” ke hao ai ha taha mei hono tengihia ʻenau ngaahi meʻa kuo molé. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha ʻi he aʻusia ko ʻení ko ʻeku mamata ki he mamahi ʻa kinautolu ʻoku ou ʻofa aí. Mahalo ʻoku lahi ange ʻeku mamahi koeʻuhí ko kinautolú ʻi heʻeku mamahi koeʻuhí ko e mole pē ʻaʻakú. ʻIo, kuo faingataʻaʻia hoku fāmilí, pea lahi mo ʻemau molé. Ka kuo mau maʻu foki mo ha meʻa lahi.

Naʻe fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siteiti Seiko, Kalefōniá ha ngāue lahi ke tokoniʻi ʻa kinautolu ne uesia ʻe he velá. Ko e tokotaha kotoa pē naʻe haʻu ki he siteiki senitaá ʻi he ʻaho fetukutukú, ne lau houa pē pea maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e siteikí ha feituʻu ke ne nofo ai. Ne nau ʻave kimautolu ki honau ngaahi ʻapi nofoʻangá pea tokoniʻi kimautolu ke mau maʻu e ngaahi meʻa ne mau fie maʻú. Naʻá ku ofo foki ʻi he ngaahi foaki ʻofa kehekehe ne mau maʻu mei he Kāingalotu ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní. Kuo faitāpuekina mo faitokonia kimautolu, pea ʻoku mau lava ke ongoʻi ʻenau ʻofá. ʻOku fakafiefia moʻoni ʻete hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí. Te u kalanga ʻaki ia hoku iví kotoa!

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e velá, naʻá ku lotu lahi moʻoni koeʻuhí ne u fie maʻu ke u lava ʻo tengihia pea naʻá ku fie maʻu ke akoʻi ki heʻeku fānaú ʻa e founga ke tengihiá. Naʻe maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa lelei ke Ne akoʻi mai kiate au. Naʻá ku ako ʻa e mahuʻinga ʻo e “tengihia tauʻatāiná.” Ko hono ʻuhinga kiate aú ke ʻoua naʻa hoko hoʻo mamahí ke ke loto-mafasia ai pe lomekina koe ʻe he ilifiá. ʻOku ʻikai te ke fakamoʻulaloaʻi koe ke ke ʻita pe fakamāʻia. ʻOkú ke tengihia ʻi he founga ʻe tengihia ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he founga ko ʻení, ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakamoʻui loto ʻa e tengihiá. ʻOku ongo ia hangē ko e ʻofá.

ʻI he tūkunga ko ʻení, ko e faingataʻa lahi tahá ʻa e meʻa ʻoku taʻeʻiloá. ʻOku lahi ange e ngaahi fehuʻí ʻi he ngaahi talí ki he tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ke mau ʻilo pe ko e hā e vave hono toe langa foʻou ʻo Palataisí, pe ʻe toe lava nai ʻo langa foʻou he ʻoku hulu fau ʻa e maumaú mo e molé.

Kuó u fengāueʻaki mo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke teuteuʻi au ki he tūkunga ko ʻení. Kuó u ʻausia ha “ngaahi fakatamaki” kehe ʻi heʻeku moʻuí kuó ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻoku tataki lelei ʻe he ʻOtuá ʻeku moʻuí.

ʻOku ʻikai ha meʻa faingataʻa te u foua ʻoku taʻe ʻi ai hano taumuʻa pe ʻuhinga haohaoa mo fakaʻofoʻofa. Naʻá ku ʻiloʻi ia ʻi he taimi ne u fakaʻatā ai ʻa e ʻOtuá ke Ne akoʻi aú, kuó u ako maʻu pē mei hoku ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku tuku kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau foua e ngaahi faingataʻa ko ʻení koeʻuhí ke tau falala mo ʻofa kiate Ia. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku hoko ai e faingataʻá, ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē.

ʻĪmisi
Rachel standing near burned down home

ʻOku vakai ʻa Lesieli ki he toetoenga ʻo hono ʻapi nofoʻangá. ʻOkú ne pehē, “Ko ha taimi fakafiefia ia ne mau nofo ai homau ʻapí. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ne ʻomi ʻe he ʻOtuá ha faingamālie ki homau fāmilí ke mau nofo ai he fale ko iá.”

ʻĪmisi
burned down meetinghouse

Kuo hoko ʻeni e falelotu ʻo e Uooti ʻUluaki ʻo Palataisí, naʻe hoko ko ha feituʻu ʻo e moihū, ako ki he ongoongoleleí, mo e ngaahi ʻekitivitií, ko ha fokotuʻunga maka. Ka neongo ia, kuo ongoʻi ʻe he kau mēmipá ʻa e poupou mei he Kāingalotu kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku pehē ʻe Lesieli, “ʻOku mau lava ʻo ongoʻi ʻenau ʻofá. ʻOku fakafiefia moʻoni ʻete hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí. Te u kalanga ʻaki ia hoku iví kotoa!”

ʻĪmisi
Rachel standing in burned down house

ʻOku pehē ʻe Lesieli, “Kuo mamata ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku tui ki he ʻOtuá ki Hono mālohí ʻi he vela ko ʻení. Neongo naʻe faingataʻa, ka ʻoku toe fakaofo foki. Kuo tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻOtuá ke mau ako ʻa e meʻa totonu ʻoku fie maʻu ke mau akó.”

ʻĪmisi
Lighthall family

ʻOku puke hake ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmili Laitiholó ha meʻa ne maʻu mei he efuefu honau ʻapi nofoʻangá. ʻOku hoko ʻeni ko ha fakamanatu ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakamatala ʻa Lesieli fekauʻaki mo e velá, ʻokú ne pehē, “ʻIo, naʻe faingataʻa, pea kuo lahi mo ʻemau molé. Ka kuo mau maʻu foki mo ha meʻa lahi.”

Paaki