2020
Naʻe Anga Fēfē ʻa Selusalema ʻi he Kuonga ʻo Līhaí?
Sānuali 2020


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Tohi ʻa Molomoná

Naʻe Fēfē ʻa Selusalema ʻi he Kuonga ʻo Līhaí?

6–12 Sānuali 1 Nīfai 1–7

ʻĪmisi
Photograph of Jerusalem

Laʻitā mei he Getty Images

Ko e kolomuʻa ʻo e puleʻanga ʻo Siutá, ʻi heʻene fonu ʻi he ngaahi faʻufaʻu fakapolitikalé mo e faiangahalá. Kuo lahi e moveuveu ʻi he taʻu e hongofulu kuohilí. Naʻe fakapoongi pe puke pōpula e ngaahi tuʻi ʻo Siutá; ne taki fakamālohiʻi ʻa e kakai Siú ki Papilone; naʻe fakamanamanaʻi mo puke pōpula ʻa e kau palōfita hangē ko Selemaiá. Tā neineʻi ke folofola mai ʻa e ʻEikí kia Līhai ke nau holá (vakai, 1 Nīfai 2:1–2).

  • Tokolahi ʻo e kakaí: 25,000 (tokolahi ʻi he tuʻunga fakakuongamuʻá)

  • Fonuá: toafa, ʻotu teleʻa maʻuiʻui, ʻotu tafungofunga moʻunga

  • Paʻangá: fua mamafa e paʻangá (siliva, kopa, koula; ʻikai ha sēniti maka)

  • Lea Fakafonuá: Lea Faka-Hepeluú

  • Ngāueʻangá: tufunga, fefakatauʻaki koloa, ngāue pōpula (fakakau ko e mēmipa ʻo e fāmilí); tokolahi tahá ne nau ngoue

  • Meʻakaí: fuaʻi ʻakau, mā, ʻōlive, fiki, sitiu

  • Valá: kulasi matolu, senitolo; pulupulu hinehina ʻa e kau taulaʻeikí

  • Tui Fakalotú: kākā, ʻotua tamapua; ʻoku talaki ʻe he kau palōfita loí ʻa e melinó; ʻoku fakaongo ʻe ha talupite ngaohi mei he meʻatui ʻo e sipi tangatá ʻa e lotu fakaʻahó

  • Faʻunga fakasōsialé: fakapēteliake, kau ai e kau mātuʻa ʻo e koló, kau matāpule ʻo e ngaahi fāmilí, mo e lelei tahá, pe “kau tangata ʻoku lelei honau tupuʻanga”

  • Ngaahi fāmilí: ʻoku kau ʻi he ngaahi ʻapi fakafāmilí ʻa e tukui ʻapi ʻoku nau ʻātakaiʻi ha lotoʻā, tataki ʻe he tamaí. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi fāmili ʻo e ngaahi fohá, ngaahi ʻofefine teʻeki malí mo e ngaahi mehikitangá, mo e kāinga kuo matuʻotuʻá.

  • Tuʻunga Fakakautaú: hala he taimí ni. Ko e kau sōtiá ko e kau Pāpilone, ʻa ia ʻoku totongi ʻinasi ki ai ʻa Siutá.

Paaki