2020
Ka ʻo Kapau ʻe Ui Kimoua ʻe he ʻEikí, Te Mo ʻAlu?
ʻAokosi 2020


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Ka ʻo Kapau ʻe Ui Kimoua ʻe he ʻEikí, Te Mo ʻAlu?

Lolotonga ha talanoa fakaʻekeʻeke mo ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Sepitema 2015, ne ʻeke mai kiate au mo hoku uaifí ha ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo homa fāmilí, ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo e ngāue he siasí mo e komiunitií. Ne ma ongoʻi ʻoku totonu ke ma fakahā foki ʻa e mōkisi (mortgage) homa falé pea ne ma fokotuʻutuʻu lelei ʻema palaní ki he founga te ma totongi ʻosi aí ʻi loto ʻi he taʻu ʻe nima ki he hongofulu ka hokó.

ʻI he lolotonga ʻemau aleaʻi ʻa e meʻa ko ʻení, naʻe kiʻi longo ʻa ʻEletā Kuki, sio fakamamaʻu mai kiate kimaua, peá ne fehuʻi mai ʻi he loto-māluʻia moʻoni, “Ka ʻo kapau ʻe ui kimoua ʻe he ʻEikí, te mo ʻalu?” Ne ma tali kakato mo fakamoʻomoʻoni leva ʻi he taimi tatau, “ʻIo, te ma ʻalu.” Naʻá ne tali mai ʻaki hono loto moʻoní, “ʻOi, ongomātuʻa faivelenga kimoua.”

Hili ha ngaahi uike siʻi, ne fakahoko mai ʻa e uiuiʻí ʻi ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tokangaʻi ʻa e Misiona Zambia Lusaka ʻi he taʻu ʻe tolu.

Ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku lahi faufaua hono ngaahi polé, ka ko e founga ia ʻe taha ʻoku tāpuekina lahi ange ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fāmili ʻo e faifekaú ʻo hangē ko e tali ʻa Nifai ki he kole ʻene tamaí, “. . . Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.”1 Neongo kuó u maʻuloto mo fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofola ko ʻení talu mei heʻeku ului ʻi heʻeku taʻu hongofulu-mā-tahá, ka naʻe ʻuhingamālie ange kiate au ʻi he taimi ne u mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi homa fāmilí lolotonga e ngāue fakafaifekaú.

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ma hū ki he MTC ʻi Polovo, ʻIutaá, naʻe fakahaaʻi ʻe homa ʻofefine lahi taha ko Luseané ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e mōkisi homau falé. Ne ma fakamatalaʻi homa tuʻungá pea fakapapauʻi kiate ia ʻe tokonaki ʻe he ʻEikí. Ne fakaʻohovale, ʻi he ʻaho hono hokó naʻá ne fakamatalaʻi mai ʻa e founga naʻá ne felotoi ai mo hono husepāniti ko Kelepí ke na totongi fakakongokonga fakamāhina lolotonga ʻema mamaʻó. Neongo ne ma ongoʻi ʻena ʻofa kiate kimauá, ka ne ma feinga mālohi ke taʻofi kinaua koeʻuhí ne ma hohaʻa koeʻuhí ko hona tuʻunga fakapaʻangá foki. ʻOku ngāue homa foha ʻi he fonó ʻi he pisinisi simá pea ko homa ʻofefiné ko ha uaifi tauhi ʻapi taimi kakato mo ha faʻē ki ha fānau valevale ʻe toko tolu pea naʻa nau nofo ʻi ha studio. Ka neongo ʻema hohaʻá, naʻe kei vilitaki pē ʻa Luseane te na lava.

Ne ma mavahe ke ma ngāue ʻi Zambia mo e tui ki he ʻEikí te Ne tokonaki ha founga. Hili ha ngaahi māhina lahi, ne u ʻiloʻi ko e faʻahitaʻu momokó ia pea ko e taimi ia ʻoku tuai ai e ngāue simá, ne u fakakaukau ke u fehuʻi kia Luseane fekauʻaki mo ʻema mōkisí. Naʻá ne tali mai, “Tangataʻeiki, tokanga ki hoʻo kau faifekaú pea tuku pē ke u tokangaʻi hoʻo ngaahi meʻa fakapaʻangá. ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku lolotonga hokó. Kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo liunga ua ʻema ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻaki hono ʻomi e ngāue lahi ange maʻa kimaua ʻi he ngāueʻangá pea kuo pau ke ma ʻomi mo ha niʻihi kehe mei he ngaahi siteiti kehekehe ke tokoni kiate kimaua. Kuo mau hiki ki ha ʻapi ʻoku loki mohe ʻe fā. ʻOkú ma maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni he taimí ni ke mau ʻeva he tami mālōloó pea kei maʻu pē paʻanga feʻunga ke fakahū ki he ngaahi taimi faingataʻá.”

Naʻá ne fakahā mai kiate kimaua ʻena faivelenga ʻi hono totongi ʻena vahehongofulú pea mo ʻema mōkisí. Naʻe totongi ʻe Luseane mo hono fāmilí ʻema mōkisí ʻi he taʻu ʻe tolu lolotonga ʻema ngāue fakafaifekaú pea mo ha toe māhina ʻe fā hili hono tukuange kimauá kae ʻoua leva kuó ma tuʻu lelei fakapaʻanga.

Kuo toe tāpuekina foki ʻe he ʻEikí homau fāmilí ʻaki ha toe ongo makapuna tangata hili ia ha ngaahi taʻu ʻo e tatalí. ʻOku fakahingoa ʻa e toko taha ʻo kinaua ko “Misiona” ko hono ʻuhingá ko e ngāue fakafaifekau. Naʻe fāʻeleʻi ia hili e taʻu ʻe nima ʻo e tatali ki ha toe tamasiʻi ʻe taha. ʻOku fakahingoa ʻa e mokopuna tangata ʻe tahá ko “Zamberi”. Naʻe fāʻeleʻi ia hili ha taʻu ʻe hiva ʻo e tatali ki ha toe tamasiʻi ʻe tahá. Lolotonga haʻamau ʻeveʻeva mo ʻemau fānaú ko e foki ki ʻapi mei heʻema ngāue fakafaifekaú, naʻe fehuʻi mai ʻe Luseane, “Te ke toe ʻalu nai ʻi ha toe ngāue fakafaifekau ʻe taha?”

ʻOku teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e hala maʻa ʻEne kakai faivelengá naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi taʻepau ko ʻení ʻi he hokohoko atu ʻa e COVID-19 ke ne kāpui ʻa e māmaní. Kuo pekia ha laumano, fuʻu tokolahi ʻa kinautolu kuo mole ʻenau ngāué. Kuo tāpuni e ngaahi ngāueʻangá mo e ngaahi pisinisí. Kuo holoki ʻe he ngaahi kautaha vakapuná e fepunaʻakí koeʻuhí ko e ngaahi fakangatangata kehekehe ʻo e fefonongaʻakí. ʻOku fuʻu oʻo ʻa e ola fakaʻekonōmika ʻo e COVID-19 ʻi he māmaní.

Ne toki akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻokú ne fanongo ai ki he ʻEikí, “Ko e fanongo ki he folofolá ʻi ha ongo—ko ha ongo ʻi hoku ʻatamaí, ko ha ongo ʻi hoku lotó . . .”2 Kuo pau ke tau fakatupulaki ʻetau tuí ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau fanongo kiate Ia ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. Kuo fai ʻe he ʻEikí ha talaʻofa, “Ko au ko e ʻEikí ʻoku ou haʻisia ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.”3 ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau laka ki muʻa ʻi he tui mo fai ʻa e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi Heʻene folofolá mo e leʻo ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻe fakahaofi kitautolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. 1 Nīfai 3:7.

  2. David A. Bednar, “Fanongo Kiate Ia” ʻi Ho Lotó pea ʻi Ho ʻAtamaí (vitioo); www.churchofjesuschrist.org/blog/hearing-him-with-our-minds-and-our-hearts.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10.

Paaki