2020
ʻOku ʻAve ʻe he Kau Taʻu Hongofulu Tupu ʻo Kalefōniá ha Naunau Sipoti ki he Toʻu Tupu Tongá
ʻAokosi 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

ʻOku ʻAve ʻe he Kau Taʻu Hongofulu Tupu ʻo Kalefōniá ha Naunau Sipoti ki he Toʻu Tupu Tongá

Ko Penisoni Uepí, ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu tupu Kalefōnia pea ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne nofo ʻi Tonga kimuí ni mai ʻi ha māhina ʻe nima, fakataha mo ʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tokoua ʻe toko tolu.

Naʻe faiako ʻene ongomātuʻá ai ʻi ha ako ʻi heʻena mālōlō fakataimi mei he ngāué (sabbatical leave) ko ha aʻusia liliu moʻui moʻoni ki he fāmilí hono kotoa.

Lolotonga ʻenau ʻi Tongá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Penisoni ʻa e siʻisiʻi ʻo e naunau sipotí ʻi hono ngaahi kaungāmeʻá pea mo e ʻapiako naʻá ne ako aí.

Kuo ʻomi ʻe he fāmili Uepí ʻa ia ʻoku ʻi ai e tamaiki tangata ʻe toko fā ʻi honau fāmilí ha ngaahi naunau sipoti mei honau ʻapí. Naʻe pehē ʻe Penisoni taʻu hongofulu-mā-tolú, “ʻOku omi e fanga kiʻi tamaikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he tuku ʻa e akó ki homau falé ʻo kole ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi naunau sipotí, pea naʻá ku ʻave ia ki tuʻa pea mau vaʻinga ʻaki kinautolu.”

ʻI he hokosia e taimi ke foki ai ʻa Penisoni mo hono fāmilí ki ʻAmeliká, naʻá ne tuku ʻa e ngaahi naunau sipotí maʻa hono ngaahi kaungāmeʻá, ka naʻá ne fie maʻu ke toe fai ha meʻa lahi ange. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi naunau sipoti ʻa hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi ʻAmeliká peá ne fakakaukau ke kamata ha feinga ke fai ha tokoni maʻa hono ngaahi kaungāmeʻa Tongá.

ʻOku ʻi ai ha hako Tonga ʻo Sailosi Moa mei he uooti (fakatahaʻanga lotu) Kalefōnia ʻo Penisoní ʻo e Siasí pea naʻe uiuiʻi ia ke ngāue fakafaifekau ʻi Tonga. Naʻe kole ʻa e faʻē ʻa Sailosí pe te ne lava ʻo tokoni ʻi he ngaahi feinga ʻa Penisoní. Hili hono tali ʻene kolé, naʻá ne kamata ha kole ʻi he Feisipuká (Facebook) ki ha foaki ʻofa. Naʻa nau tānaki ha meimei $2,000 ʻi he tokoni ʻa e kau foaki fie foaki tokolahi.

Naʻe faʻo ʻe Penisoni mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e ngaahi naunau sipotí ʻi ha ngaahi puha meʻaʻofa ʻi honau komiunitií ʻa ia naʻá ne tohoakiʻi e ngaahi tokoni lahi. Naʻa nau fai e ngaahi ʻīmeili pea ʻai mo e ngaahi pousitā ke fakamafola e kolé.

ʻI he ʻiloʻi ʻe Penisoni ʻoku saiʻia moʻoni e fānau ʻi ha ʻapiako Tonga maʻá e fānauako ʻoku moʻua ʻi he faingataʻaʻia fakaʻatamaí ke vaʻinga ʻaki e Lego, naʻá ne foaki mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻenau ngaahi naunau ʻanautolú.

Naʻa nau fakahoko foki mo ha fekumi ki he ngaahi faʻahinga kehe ʻo e meʻavaʻinga ʻoku lelei taha ki he fānau ʻoku nau moʻua ʻi he faingataʻaʻia fakaʻatamaí. Naʻa nau fakaʻaongaʻi ha konga ʻo e paʻanga naʻe tānakí, ke fakatau mai mo ha toe ngaahi meʻavaʻinga.

Naʻe fai ʻe Lia Uepi ko e faʻē ʻa Penisoní, ha tohi fakamālō kiate kinautolu naʻe poupou ki he ngāué.

“Kuo fakahoko ʻe Penisoni mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻenau ngāue tokoni ʻi honau komiunitií maʻa Tonga. Naʻa nau faʻo ha fuʻu puha lahi pea nau ʻalu ki he Taulanga ʻOkalaní ke fakafolau ia ʻi ha vaka. Naʻe mavahe atu ia mei he taulangá ʻi he ʻaho 21 ʻo Māʻasí pea naʻa mau fakapapauʻi kuo mei aʻu.”

Naʻá ne hoko atu: “Fakamālō atu hoʻomou nima fie foakí, ne mau lava ke ʻave ha fuʻu meʻa lahi ange ʻi he meʻa ne mau ʻamanaki ki aí. Hangē ko ʻení, naʻe hā ʻi heʻenau lisí ʻenau fakaʻamu ke maʻu ha neti volipolo ʻe taha. Naʻa mau ʻave ʻa e ono!”

Paaki