2022
Ko e Fanongo Lelei Ange Ki Hono Leʻó ʻi he Longoaʻá
Māʻasi 2022


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko e Fanongo Lelei Ange Ki Hono Leʻó ʻi he Longoaʻá

Hili ha ngaahi taʻu, ʻe ala hoko ʻetau ngaahi feinga ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei he kamataʻangá ki heʻene ʻosí ko ha aʻusia ʻoku mahino kiate kitautolu kotoa. ʻI hono toutou lau ʻa e kamataʻangá, kuó ne ʻai ke tau ako lahi ange ʻo kau kia Nīfai mo hono fāmilí. ʻI he aʻu ki he vahe valu ʻo e tohi ʻa Nīfaí kuo tau ʻilo ai e ngaahi ʻulungaanga kehekehe ʻo e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí. Ko ha tamai mo ha faʻē anga māʻoniʻoni ʻoku fakamatalaʻi ko ha ongomātuʻa lelei,1 ne fehangahangai ʻena fānaú mo ha ngaahi aʻusia faingataʻa ʻi heʻenau kei toʻu tupú. ʻOku tau sio ki he kehekehe ʻi he ngaahi fili ʻa e fānaú, neongo ne nau fehangahangai mo e ngaahi aʻusia tatau.

ʻOku ʻikai ko ha talanoa pē pe ko ha fakamatala tohinoa naʻe hiki ʻe ha foha fekauʻaki mo ʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tokouá. Meia Līhai kia Nīfai, naʻá na palōfita lōua. ʻOku tupulaki ʻetau ako mo e fakamaama ʻo e ngaahi meʻa fakafolofola naʻe hokó ʻi heʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi hono moʻoní mo e founga naʻe toe fakafoki mai ai ia maʻa hotau kuongá. ʻOku ʻikai ko ha talanoa pē ki ha kakai toki faʻu. ʻOku tau lava ʻo ongoʻi mo fanongoa e leʻo ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he ngaahi lea ʻo ʻene kau palōfita ʻo e kuohilí.

Ko e tui ʻa Nīfaí, ke ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí2 kuó ne fakamālohia kitautolu ke fakatupulaki ʻetau falala mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he misi ʻa Līhaí, naʻe mamata ʻa Līhai ʻokú ne ʻi muʻa ʻi he ʻakau ʻo e moʻuí. Ko hono fuá ʻokú ne fakafofongaʻi foki ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.3 Hili hono kai ʻe Līhai ʻa e fuá, naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhai ko hono fakafonu ia hono laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi fau pea naʻá ne ʻiloʻi ʻoku lelei ange ia ʻi he meʻa kotoa pē4. ʻE ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau ongoʻi veiveiua pe fakalotomamahi. ʻOku lava ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, fakafou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tevita A. Petinā, “ʻOku fakafofongaʻi ʻe hono kai e fuá ki hono maʻu e ngaahi ouau mo e fuakava ʻe lava ke ʻaonga kakato ai ʻa e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí. ʻOku fakamatalaʻi e fuá ʻo hangē “naʻe lelei [ia] ke ngaohi ha taha ke fiefia” pea maʻu ai ha fiefia lahi pea mo e holi ke vahevahe ʻa e fiefia ko iá mo e niʻihi kehé.”5

ʻOku fonu ʻa e misí ʻi ha ngaahi fakataipe pea ʻoku tokoni ia ke tau fakafehoanaki ʻa e talanoá mo ʻetau moʻuí. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku fononga ʻi he halá ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe he vaʻa ukameá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá6. ʻOku ʻikai maʻu ʻa e malú ʻi he ofi pē ki he vaʻa ukameá, ka ʻi hono puke maʻu iá ʻe ʻomi ai ha poupou ʻoku mālohi ange mo taʻeueʻia. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fāmili ʻa Līhaí ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau foua e moʻui fakamatelie ko ʻení. Tatau ai pē pe ʻoku tau kei talavou pe motuʻa, mali pe taautaha, ʻoku ʻomi ʻe heʻetau tauhi pau ki he folofola ʻa e ʻOtuá ha malu mo ha fakapapau ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē, neongo ʻoku ʻi ai ha hala faingataʻa ʻoku hanga mei muʻa.

ʻOku ou tui ʻoku tau angamaheni mo e talanoa ʻo e misi ʻa Līhaí. ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá ʻi he faʻa lotu, ʻe lava ke ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ʻilo fakataautaha ki heʻetau mahinó. Hili hono aʻusia ʻe Līhai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e fuofua tali ʻa Līhaí ke kumi hono fāmilí mo fakaafeʻi kinautolu ke nau fiefia ʻi he meʻa naʻá ne aʻusiá maʻanautolu.7 ʻOku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻa e lelei hotau fāmili taʻengatá. ʻOku ui atu ʻa Līhai ʻi ha leʻo lahi kiate kinautolu ke fai ha fakahinohino, ʻi he ʻikai ke fakapapauʻi ʻa e hala ʻoku totonu ke nau fou aí.8 ʻOku ʻikai ke faʻa fekauʻaki ʻa e leʻo lahí mo e leʻo ʻo ha tamai pe ko ha palōfita. Ka neongo ia, naʻe fie maʻu ke ongona ange ʻa e leʻo ʻo Līhaí ʻiate kinautolu ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ʻa ia naʻa nau kalanga ʻaki ʻa e ngaahi pōpoaki hala ʻo e ʻahiʻahí. ʻI heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻo ʻetau kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe hoko hotau ngaahi ʻapí ko e ngaahi akoʻanga ʻo e ongoongoleleí pea ʻe fakaʻau ke holo e ivi tākiekina ʻo e filí.9

ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e mafai ʻo e leʻo tatau. Hangē ko Līhaí, ʻokú ne naʻinaʻi mai kiate kitautolu ʻaki ʻa e ʻofa kotoa ʻa ha mātuʻa angaʻofa10 ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí.11 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku tokoni mai ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ke tau ʻilo mo nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e nofo ʻi he hala fāsiʻi ko ia kuo fakamahinoʻi lelei maí, ʻe iku ʻo fakafeʻungaʻi ai kitautolu ke maʻu e meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamaí.”12

ʻI heʻetau teuteu atu ki he Konifelenisi Lahi ʻo e mahina katuʻú, ʻe leʻo lahi mo mahino e leʻo ʻo ʻetau kau palofitá. He ʻikai fakafuofuaʻi honau leʻó ʻaki e leʻo lahi ʻenau leá, ko ia ai kuo pau ke tau taʻofi ʻa e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e māmaní ʻaki ʻetau foaki e faingamālié ki hono tataki, fakahinohinoʻi, fakafiemālieʻi, mo e tākiekina maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.13 ʻE ui mai kitautolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Taki Māʻolungá mo e Kau ʻŌfisa Māʻolunga ʻo e Siasí, ko ha ngaahi fāmili mo e fakafoʻituitui, ke tau omi ʻo keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí.14 ʻE tokoni ʻa e talanoa, fiefia pea malanga ʻaki ʻa Kalaisi,15 ke tau aʻusia ʻa e fiefia lahi16 ʻoku maʻu pea makatuʻunga ʻiate Iá. He ko ia ʻa e maʻuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.17

Ngaahi Fakamatalá

  1. 1 Nīfai 1:1.

  2. 1 Nīfai 3:7.

  3. 1 Nīfai 11:25.

  4. 1 Nīfai 8:12.

  5. Tēvita A. Petinā, “Misi ʻa Līhaí: Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá”, Liahona, ʻOkatopa 2011.

  6. 1 Nīfai 11:25.

  7. 1 Nīfai 8:12.

  8. 1 Nīfai 8:15.

  9. Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga”, Liahona, Nōvema 2018.

  10. 1 Nīfai 8:37.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38.

  12. Lāsolo M. Nalesoni, “Moʻoni Haohaoa, Tokāteline Haohaoa, mo e Fakahā Haohaoa”, Liahona, Nōvema 2021.

  13. Lāsolo M. Nalesoni, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí”, Liahona, Mē 2018.

  14. 2 Nīfai 32:3.

  15. 2 Nīfai 25:26.

  16. 1 Nīfai 8:12.

  17. Lāsolo M. Nalesoni, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié”, Liahona, Nōvema 2016.

Paaki