2023
ʻKo e Hala ki he Tuʻunga Fakatakimuʻá ko e Ngāue Tokoníʼ
ʻEpeleli 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONU

ʻKo e Hala ki he Tuʻunga Fakatakimuʻá ko e Ngāue Tokoníʼ

Fakalāngilangiʻi ʻe he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ha Haʻamoa taʻu 90 ki he ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻo ʻene tokoniʻi e niʻihi kehé.

“Ole ala i le pule ole tautua” (Ko e hala ki he tuʻunga fakatakimuʻá ko e ngāue tokoní)

Ko e fefine Haʻamoa taʻu hivangofulu ko Valaei Faloaʻi Pilisaati Talení, ko ha toulekeleka ʻofeina ia ʻi hono fāmilí, pea ko ha kaungāmeʻa ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻiloʻi ia ʻi hono kolo tupuʻangá mo mulí.

Ko hono foha ko Lealiʻieʻe Tufulasi Talení, ko ha faiako māʻolunga ia ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kenitapulí (Canterbury), pea mo ha pīsope ʻi he Uooti Mona Valé ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Kulaisisēsí (Christchurch).

ʻOkú ne pehē ko ʻene faʻeé “ko ha paionia moʻoni ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Haʻamoá. ʻOku haʻu ʻene tukufakaholo maʻongoʻongá mei hono fakahaaʻi ʻo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga faka-Haʻamoa ʻo e tautua (ngāue tokoní), faʻaaloalo (fakaʻapaʻapa), osiosiga (fetokoniʻaki), loto alofa (foaki ʻofa), faʻasinomaga (kau ki aí), ola faʻaʻeagaga (tuʻunga fakalaumālié), ola magafagafa (kātaki) mo e aofia faatasi (fakakau) ʻo ʻākilotoa ʻaki ʻa e tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e alofa (ʻofá).”

ʻI he taʻu ní, ne fakamanatua ai ʻe Valaei hono taʻu hivangofulú mo hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe ʻoange ʻe he makamailé kiate ia mo kinautolu ʻoku ʻofa ʻiate iá ʻa e faingamālie ke nau toe vakai kimui ki he ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue tokoni ki hono fāmilí, hono Siasí, pea mo hono koló.

Ne fāʻeleʻi mo ohi hake ia ʻi he kolo ko Tafuá ʻi he motu ʻo Savaiʻí, ne mali ʻa Valaei mo Lealiʻieʻe Ova Taleni mei he kolo ko Vaiafai, Ivá ʻi Savaiʻi.

Naʻe kamata e moʻui ʻa Valaeí ʻi he Siasi Faka-Kalisitiane ʻo e Haʻofanga ʻo Haʻamoá (CCCS), ʻoku toe ʻiloa foki ko e siasi EFKS. Naʻe fakafeʻiloaki ia ʻe hono husepānití ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea naʻe papitaiso ia ʻi he Kolo Makeí (ʻoku uooti he taimí ni) ʻi Savaiʻi.

Naʻe ngāue ʻa Lealiʻieʻe mo Valaei ʻi he ngaahi uiuiʻi lahi ʻi he Siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ʻo kau ai e hoko ʻa Lealiʻieʻe ko ha palesiteni fakakolo mo e pīsope; pea mo Valaei ko ha palesiteni Fineʻofa, palesiteni Palaimeli, faiako ʻi he toʻu tupú mo e Lautohi Faka-Sāpaté.

ʻI he 1976, naʻe kau atu ʻa e ongomātuʻá ni ki he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā ʻi he ʻIunaiteti Siteití—ʻo iku ai ki ha fakamatala fekauʻaki mo ʻena ʻaʻahí ʻi he makasini ʻa e Siasí, ko e The Ensign (ʻoku ʻiloa he taimí ni Ko e Liahoná).

Naʻá na ohi hake ha fānau ʻe 15 kau ai ha niʻihi ne na pusiaki.

ʻOku pehē ʻe hono fohá, Lealiʻieʻe Tufulasi Taleni, ne hoko ʻenau faʻeé ko ha “tokoni mahuʻinga kia Teti ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue ʻi he Siasí, pea ʻi hono fatongia ko e matai (hingoa matāpule) ʻi he koló.”

Naʻá ne tokoni foki ki hono fāmilí, kāingá, mo e kotoa hono koló ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

ʻOku houngaʻia ʻa Pīsope Taleni ʻi heʻene faʻeé ko ʻene “manako ke poupouʻi kotoa kimautolu ʻi heʻemau akó—ʻoku mahulu atu ʻeni ia ʻi heʻene fānau pē ʻaʻaná.” ʻOkú ne pehē naʻe poupouʻi heʻene faʻeé ʻa e fānau ʻa honau kāingá mo e koló, “ʻo ne fakapapauʻi ne nau ō ki he akó.”

ʻOkú ne manatuʻi “ne faʻa fakalele ʻe Mami ha falekoloa ʻi he koló. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakalele ʻo e falekoloa ko iá ke tokoniʻi homau fāmilí ka ke tokoni ki he kakai ʻo e koló ʻi heʻenau ngaahi tefitoʻi fiemaʻú.” ʻI he ngaahi taʻu kimui angé, naʻe hoko ʻa e falekoloá ko ha senitā ki hono tokoniʻi e kakai ne ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakauelofeá.

“ʻOku ʻiloa ʻa Mami koeʻuhí ko ʻene foaki ʻofá, ngāue mālohí, mo ʻene ʻofa ki he kakaí. Naʻá ne maau ʻaupito mo tokanga maʻu pē ke fakapapauʻi naʻe fafangaʻi mo tokangaʻi lelei ʻa e fāmilí, pea mo maʻa ʻa e falé.” Naʻe pehē ʻe Pīsope Taleni naʻe mahuʻinga maʻu pē ki heʻene faʻeé ʻa e moʻui lelei mo e tuʻunga lelei ʻa e fāmilí.

Ko e fakavaʻe ʻo ʻene moʻuí ʻa ʻene tui ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe hono fohá, “Kuó ne ako maʻu pē ʻa e folofolá ʻi heʻene moʻuí kotoa pea lotu mo ʻaukai faivelenga. Ko e konga kotoa ʻeni ʻo ʻene meʻakai fakalaumālié.” “ʻOkú ne tui kakato ki he vahehongofulú mo e tokoni ki he ngaahi foaki ʻaukaí.”

ʻOku hokohoko atu pē ʻa Valaei ke tokoniʻi e ngāue fakafaifekaú. ʻOku manatuʻi ʻe Pīsope Taleni ne hoko honau “ʻapí ko ha ʻapi ʻa e kau faifekau ʻi he koló ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne ui e kau faifekau ko ʻení ko ʻene fānau pē ʻaʻana, peá ne tokangaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga lahi.”

Kuo ngāue fakafaifekau ʻene fānau ʻe toko fitu mo e makapuna ʻe toko hongofulu maʻá e Siasí. ʻOku kei hokohoko atu pē ke ngāue ʻa e tokolahi ʻo ʻene fānaú mo e makapuná ʻi he Siasí.

Kuo tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he motu ʻo Savaiʻí. ʻOku pehē ʻe Pīsope Taleni, “ʻI he taimi naʻe kau ai ʻa Mami ki he Siasí, naʻe taha pē ʻa e siteiki pe vahefonua ʻi he motú kotoa, ka ko ʻeni kuo ʻi ai ha siteiki ʻe ono.

“Kuo mamata ʻa Mami ki ha ngaahi liliu lahi, ngaahi fakalakalaka lahi, ngaahi meʻa kuo hoko, polokalama, ʻekitivitī mo e ngāue ʻi he Siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. Kuo tokoni ʻeni ki he tupulaki ʻa e Siasí. Kuo fuʻu lahi e ngāue fakafaifekaú mo e ngāue fakaetauhí ʻi he motú. Kuo hoko ha ngaahi mana lahi. Kuo iku e ngāue fakafaifekau ʻa Mami mo Teti ko ha ongo taki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ki ha ngaahi aʻusia fakaofo. Ne na mavahe mei homau kolo tupuʻangá peá na hiki ki he feituʻu ne ui kinaua ʻe he ʻEikí ke na ngāue aí.”

ʻOku pehē ʻe Pīsope Taleni, “ʻOku fakamāʻopoʻopo moʻoni heni ʻa e talanoa kakato ʻo e ngāue tokoni ʻa Mamí. ʻOkú ne ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí, mahalo he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha ngāue lahi fakatuʻasino, ka ʻoku lahi e ngaahi ngāue ʻoku lea ʻaki ʻe hono tukufakaholó pea ʻe taʻengata ia ʻi he loto ʻo hono fāmilí, ʻene fānaú, makapuna ʻuluakí, uá, mo e tolú, ko hono koló mo e komiunitií, pea ʻi he Siasi ʻokú ne kau ki aí.”

Paaki