Inisitituti
Mataupu 14: Mataupu Faavae ma Feagaiga 35–36; 39–40


Mataupu 14

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35–36; 39–40

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taumalulu o le 1830, na malaga ai Sini Rikitone ma Eteuati Paterika mai Ohaio i niu Ioka e feiloai ma le Perofeta o Iosefa Samita. Na faalogo uma ia alii e toalua i le talalelei toefuataiina o folafola atu e Oliva Kaotui, Pale P. Palate, Ziba Peterson, ma Pita Uitimera le Itiiti i Katelani i Ohaio. E lei leva ona taunuu Sini ma Eteuati i Feiete, Niu Ioka, ae maua e Iosefa Samita ia faaaliga mo i la’ua taitasi. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35, na tuu atu ai e le Alii ia Sini Rikitone ia tiutetauave patino i totonu o le Ekalesia toefuataiina. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36, na valaauina ai e le Alii ia Eteuati Paterika e folafola atu le talalelei.

I ni nai vaiaso mulimuli ane, sa asiasi atu ai James Covel, o lea sa faifeau i le Metotisi mo le tusa ma le 40 tausaga, i le Perofeta o Iosefa Samita ma osifeagaiga ai ma le Alii e usitaia soo se poloaiga e tuuina atu ia te ia e ala i le Perofeta. Mulimuli ane, i le aso 5 Ianuari, 1831, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39. I lena faaaliga na poloaiina ai e le Alii ia James Covel ina ia papatiso ma folafola atu le talalelei toefuataiina. Peitai, o le aso na sosoo ma le mauaina o le faaaliga, na tuua ai e James ia Feiete, Niu Ioka e aunoa ma le papatisoina ae “toe foi i ana mataupu faavae muamua ma ona tagata” (Joseph Smith, i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay ma isi [2013], 237). Ona tuu atu lea e le Alii ia Iosefa Samita o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 40, ma faamalamalama atu ai o le “fefe [o James Covel] i sauaga ma mea o le lalolagi na afua ai ona ia teena le upu a [le Atua]” (MF&F 40:2).

29 Oketopa, 1830Na folafola atu e Oliva Kaotui, Pale P. Palate, Ziba Peterson, ma Pita Uitimera le Itiiti le talalelei i matu i sasae o Ohaio mo ni nai vaiaso.

I le amataga o Tesema 1830Sa malaga mai Sini Rikitone ma Eteuati Paterika mai Ohaio i Niu Ioka e feiloai ma le Perofeta o Iosefa Samita.

7 Tesema, 1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35.

9 Tesema, 1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36.

11 Tesema, 1830Sa papatisoina Eteuati Paterika e Iosefa Samita.

2 Ianuari, 1831Na faia ai le konafesi lona tolu a le Ekalesia, ma sa faasilasila atu ai e Iosefa Samita e tatau ona faapotopoto le Au Paia i Ohaio.

Ianuari 1831Ua masani James Covel, o se faifeau Metotisi, ma Iosefa Samita.

5 Ianuari, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39.

6 Ianuari, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 40.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

I totonu o le ono masina, ina ua uma ona faatulaga le Ekalesia, sa valaauina ia Oliva Kaotui, Pita Uitimera le Itiiti, Ziba Peterson, ma Pale P. Palate e folafola atu le talalelei i tagata Initia Amerika. A o latou agai atu i tuaoi i sisifo o Misuri, sa latou malolo ai i Mentor, Ohaio, ma Katelani, Ohaio, lea na latou faasoa atu ai le savali o le talalelei toefuataiga i le uo a Elder Pratt ma o le sa avea ma se faifeau, o Sini Rikitone. E le i leva ae papatisoina le silia ma le 100 o tagata, e aofia ai Sini Rikitone ma le toatele o tagata o lana aulotu. Pe tusa na faaluaina ai le aofaiga atoa o tagata o le Ekalesia.

Na faauuina Sini Rikitone o se faifeau Papatiso i le 1821. E lei leva, ae auai o ia i le mau a le Papatiso Toeiloilo a Alexander Campbell. O i latou na mulimuli ia Campbell, ma sa vaavaai ma le lotonaunau mo se toefuataiga o le FaaKerisiano o le Feagaiga Fou. Sa maua e Sini Rikitone se uiga tauleleia na avea ai ma faifeau iloga o le Lotu Papatiso Toeiloilo i Mentoa, Ohaio, ma nuu tuaoi, e aofia ai ma Katelani. O le tautino atu o Sini i se toefuataiga o le faaKerisiano o le Feagaiga Fou na saunia ai o ia ma e na mulimuli ia te ia e faalogo ma le toto’a i le savali na aumaia e faifeautalai mai Niu Ioka.

Ata
Sini Rikitone

Na valaauina e le Alii ia Sini Rikitone, o se sa faatoa liliu mai mai Ohaio, e “tusitusi mo [Iosefa]” a o ia faaliliuina le Tusi Paia (MF&F 35:20).

Ina ua maua e Sini Rikitone se kopi o le Tusi a Mamona mai faifeautalai, sa ia amataina se suesuega o’oo’o o le tusi. Na ta’ua mulimuli ane e lona atalii e faapea sa matua punouai Sini i le faitauina o le Tusi a Mamona ma “sa faigata lava ia te ia ona tuu ese mo se taimi umi ae tausami. Sa faaauau ona ia faitauina i le po ma le ao seia oo ina ia faitauina uma ona ia mafaufau ai lea ma manatunatu loloto i ai” (John W. Rigdon, “Lecture on the Early History of the Mormon Church” [1906], 18, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia mata’itusi tetele ma faailoga). O le taimi lava na faatalitonu ai o ia i le moni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, sa fai atu loa Sini i lona faletua o Fipe, “La’u Pele, e tatau ona e toe mulimuli tasi mai ia te au seia oo ina ta matitiva, pe ua e toe naunau e faia lea mea lava e tasi [?]’” Sa tali mai o ia, “Ua uma ona ou fuaina le mamafa o le mataupu, ua ou mafaufau loloto foi i tulaga e ono tuu ai i ta’ua, ua ou faitauina foi le tau, ma ua ou matua malie lava e mulimuli ia te oe. [I]oe, o lo’u manao ia faia le finagalo o le Atua, pe o le ola pe o le oti” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 213, note 91).

I le feitai tele i le liua o Sini ma Fipe i le Ekalesia toefuataiina fou, e toatele tagata o le faapotopotoga talu ai a Sini o le Lotu Papatiso Toeiloilo o e e lei taliaina le savali a faifeautalai na mumusu e faataga ia Sini e o i le fale fou sa latou fauina mo i la’ua ma le toe mananao lava i se isi mea mo i la’ua. O le aveesea ai o la la’ua punavai o le tupe maua, fale, ma le tele o uo ma paaga, o lea na sii atu ai Sini ma Fipe ma lo la’ua aiga i Katelani e nonofo ai faatasi ma isi tagata faatoa papatiso o le Ekalesia.

Ata
Faafanua 5: O Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35

Ua valaauina e le Alii ia Sini Rikitone i se galuega sili atu

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 35:2. “Ia tasi lava ia te au e pei ona Ou tasi ma le Tama”

Sa lei aoao atu le Alii faapea o Ia ma le Tama Faalelagi o le tagata lava e tasi ina ua Ia fetalai, “E tasi a’u i le Tama, e pei ona tasi le Tama ma au” (MF&F 35:2). Ae, o lea fuaitau o loo faamanino mai ai o leTama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso e tutufaatasi i le faamoemoega ma e tutusa o la’ua uiga, atoatoaga, ma uiga faaleatua. La te valaaulia soo moni ina ia tasi ma i La’ua.Na faamalamalama e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala tatou te tasi ai ma le Tama ma le Alo:

“Na maua e Iesu le lotogatasi atoatoa ma le Tama, e ala i le gauai atu o Ia lava, i le tino ma le agaga, i le finagalo o le Tama. O Lana galuega e manino lava lona taulaiga, aua foi sa le finagalo o Ia e faavaivaia pe faalavelaveina lo la tasi ma le Tama. Na fetalai Iesu e faatatau i Lona Tama, e faapea, ‘Ou te faia pea lava o mea lelei ia te ia (Ioane 8:29). …

“O le mea moni lava o le a le mafai ona tatou tasi ma le Atua ma Keriso, sei iloga tatou te avea o Laua finagalo ma faamoemoe, e fai ma o tatou faanaunauga sili. O lea usiusitai e le mafai ona ausia i se aso se tasi, peitai e ala mai i le Agaga Paia, o le a aoaoina ma taitaiina i tatou e le Alii, pe afai tatou te naunau i ai, seia oo i le taimi tonu, e mafai ona faapea mai ai ma le faamaoni, o Ia ua i totonu ia i tatou, e pei o le Tama o i totonu ia te Ia. E i ai taimi ou te lagonaina ai le fefe e mafaufau i mea atonu o le a manaomia, ae ou te iloa, na o le faaatoatoaina o le tasi, e mafai ona maua ai le atoaga o le fiafia. E le lava upu e faamatala ai lo’u matua faafetai i le valaauliaina o au ia tasi ma na tagata paia ou faaaloalo ma tapuai i ai o lo’u Tama Faalelagi ma le Togiola” ( (“Ina Ia Tasi I Latou Ia I Tatou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002, ).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:3. “Ua Ou … saunia oe mo se galuega tele”

Na ta’u atu e le Alii ia Sini Rikitone ua “Ia vaai atu ia te ia” ma ana galuega ma ua ia faafofogaina ana tatalo (MF&F 35:3). E le gata ina sa silafia e le Alii ia Sini, o lona poto masani, ma lana galuega o se faifeau Porotesano, ae sa Ia silafia foi tulaga gafatia tele o Sini. Na fetalai mai foi le Alii o le a faia e Sini se “galuega tele” nai lo le galuega ua uma ona ia faia (MF&F 35:3). O lenei “galuega tele” e aofia ai le fesoasoani i isi e talia le papatisoga ma le meaalofa a le Agaga Paia e ala i le pule tatau ma o le a tatala ai le faitotoa mo le mauaina o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso (tagai MF&F 35:5–6). E faapei lava ona sa Ia faia ia Sini Rikitone, ua saunia foi e le Alii ia avanoa ma aafiaga e saunia ai i tatou e faataunuuina le “galuega tele” ua Ia valaauina i tatou e fai.

Ina ua uma ona faasoa mai aafiaga mai lona soifuaga, na molimau mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili: “O lou ola o loo mata’ituina ma le faaeteete, e faapena foi a’u. E silafia e le Alii mea uma e finagalo o Ia e te faia ma mea e manaomia ona e iloa. E agalelei o Ia ma Na te silafia mea uma. O lea, e mafai ona e faamoemoe ma le to’a ua Ia saunia ni avanoa mo oe e te aoao ai e sauniuni ai mo le auaunaga o le a e tuuina atu. O le a e le iloaina atoatoa na avanoa, pei foi ona ou le i iloa. Ae a e faamuamuaina mea faaleagaga i lou olaga, o le a faamanuiaina oe ia e lagonaina le taitaiina atu o oe i ni aoaoga faapitoa, ma o le a uunaia foi oe e te galue malosi atu. O le a e iloa mulimuli ane ua faateleina lou mana e te auauna atu ai, ma o le a e maua le loto faafetai (“Education for Real Life” Ensign, Oct. 2002, 18–19).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:4–6. E faapei o Ioane le Papatiso, o Sini Rikitone foi sa “auina atu … e teuteu le ala”

Ata
atatosi o Ioane le Papatiso o loo papatiso atu

E faapei o Ioane le Papatiso sa teuteuina le ala mo Iesu Keriso, o le galuega a Sini Rikitone sa faia o se faifeau o le Lotu Papatiso Toeteuteu na saunia ai le ala mo le folafolaina atu o le talalelei toefuataiina.

Na faatusatusa e le Alii le galuega a Sini Rikitone o se faifeau Porotesano i le mea na faia e Ioane le Papatiso i le Feagaiga Fou (tagai MF&F 35:4). O la la’u auaunaga, na saunia ai e lenei toalua ia tagata e faalogologo ma talia le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso.Na faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le ala na saunia ai e Sini Rikitone le ala mo isi ia maua ai le savali o le talalelei toefuataiina: “E tatau ona mata’ituina ma le faaeteete o se fuainumera tele o tamalii malolosi, atamamai o e na avea ma taitai o le Ekalesia na faapotopotoina e Sini Rikitone, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, i lenei vaega o le laueleele. … O le mea lea, ina ua o mai Pale P. Palate, Ziba Peterson ma a la’ua soa i Katelani sa latou maua ua saunia mo i latou le ala e ala i le talaiga, tele lava a Sini Rikitone, o lea sa le o se mea faigata mo nei faifeautalai ona faatalitonu lenei vaega i le mea moni. A o talai atu Sini ma papatiso e ala i le faatofuina e aunoa ma le pule, lea na faailoa atu ia te ia e le Alii i le faaaliga lenei, ae na lelei le taunuuga uma ina ua oo atu le savali o le Talalelei ia i latou. O nei alii sa le gata ina faatalitonuina ma ua saunia mo le papatisoga, ae sa i ai i latou i se tulaga sa mafai ona tuu atu i ai le Perisitua, ma sa faia le mea lena”(Church History and Modern Revelation [1953], 1:160).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:8–11. E faia e le Alii vavega e tusa ai ma le faatuatua o i latou o e talitonu ia te Ia.

Sa aoao atu e le Alii ia Sini Rikitone e faapea “o vavega, faailoga, ma mea ofoofogia” e tuuina atu e talu atu ai i e faatuatua (MF&F 35:8; faatusatusa i le MF&F 63:7–12). E taua le manatua o vavega ma mea ofoofogia “e le tatau ona manatu i ai o ni mea e o ese mai le ala masani o le natura o ni faaaliga o le mana paia po o le faaleagaga. O nisi o tulafono maualalo i tulaga taitasi e sili ae i le faatinoga o le maualuga atu” (Bible Dictionary, “Miracles”). Na faamatalaina e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili ituaiga e lua o “vavega moni”:

“Muamua, o vavega e tutupu mai i le mana o le perisitua e masani ona maua i le Ekalesia moni a Iesu Keriso. Ua aoao mai le Tusi a Mamona e faapea o le ‘Atua ua saunia le auala e mafai ai e le tagata, e ala mai i le faatuatua, ona mafai ona fai vavega maoae’ (Mosaea 8:18). O le ‘auala’ ua saunia o le mana o le perisitua (tagai Iakopo 5:14–15; MF&F 42:43–48), ma o lena mana e galueaiina vavega e ala i le faatuatua (tagai Eteru 12:12; Moro. 7:37). …

‘O se ituaiga lona lua o se vavega moni o le vavega e faia e ala i le mana o le faatuatua, e aunoa ma se aofia patino ai i le mana o le perisitua. O le tele o nei vavega e tutupu i la tatou Ekalesia, e pei o le ala mai i tatalo a fafine faamaoni, ma le tele o isi e tutupu i fafo atu. E faapei ona sa aoao mai e Nifae, o le Atua e faaalia o ia lava i a i latou uma o e talitonu ia te ia, e ala i le mana o le Agaga Paia, ioe, i atunuu uma, ituaiga, gagana ma nuu, ma faia vavega tetele, faailoga, ma mea ofoofogia, i totonu o le fanauga a tagata e tusa ma lo latou faatuatua’ (2 Ni. 26:13; tagai foi 1 Ni. 7:12; Iakopo 5:15)” (“Miracles,” Ensign, June 2001, 8–9).

Sa faamalamalama atili mai e Peresitene Oaks le mafuaaga atonu e le tutupu ai ni vavega pe a ua lava lo tatou faatuatua: “Sa ou tautala e uiga i vavega e tutupu. Ae faapefea vavega e le tutupu? O le toatele o i tatou e faia tatalo e le tali maia i le vavega sa tatou talosagaina i le taimi tatou te mananao ai. E le maua vavega i le fesili atu. … O le finagalo o le alii e silisili lava ia e le aunoa. E le mafai ona faaaogaina le perisitua a le Alii e faia ai se vavega e le tusa ai ma le finagalo o le Alii. E tatau foi ona tatou manatua tusa lava pe tupu se vavega, e le tupu i le taimi tatou te mananao ai. Ua aoao mai e vavega e tutupu aafiaga faavavega ‘i lana lava taimi, ma i lana lava ala’ (MF&F 88:68)” (“Miracles,” 9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13. “E mafai ona ou valaau i mea vaivai o le lalolagi”

O mea “vaivai o le lalolagi” (MF&F 35:13) e faasino ia i latou o e ua mafaufau i ai e vaivai i tulaga faalelalolagi e pei o tosinaga, tamaoaiga, ma a’oga, ae e mafaufauina e le Alii e i ai le malosiaga faaleagaga aua e agamalu, lotomaualalo, e tumu i le alofa, ma e faalagolago i le malosi ma musumusuga a le Atua. Na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le mafuaaga e valaauina ai e le Alii na ituaiga o tagata e faataunuu Lana galuega tele:

“E i ai se galuega tele a le Alii mo i tatou taitoatasi e fai. Atonu e te tau manatunatu pe mafai faapefea lea mea. Atonu e te lagonaina e leai se mea faapitoa pe sili atu e uiga ia te oe ma lou tomai. …

“E mafai e le Alii ona faia mea ofoofogia i se tagata e faatauvaa ona tomai o le e lotomaualalo, faamaoni, ma filiga e auauna atu i le Alii ma saili ia faaleleia atili. … E afua lea ona o le Atua o le punavai sili o le mana”(“Filifili Mo i Tatou Lava, Ae e le o le Tau Tomatauina,” Liahona, Nov. 1995, 47).

Na aoao mai e Peresitene Boyd K. Packer (1924--2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le galuega i le Ekalesia i ona po nei, ua faatino e alii ma tamaitai faatauvaa e valaauina ma lagolagoina e pulefaamalumalu, e faiaoga, ma faatautaia. E ala i le mana o faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia e taiala ai i latou o e valaauina ia iloa le finagalo o le Alii”(“Taialaina E Le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 31).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13. O le a le uiga o le “soli atunuu i le mana o [le] Agaga”?

Ata
o tagata o loo soli le saito

E faapei ona tatau ona tuueseese le fatu mai le aputi, e auina atu foi auauna a le Alii e “soli atunuu” ina ia tuueseese ai e matitiva ma agamalu o le lalolagi ma folafola atu i ai le talalelei ia te i latou (tagai MF&F 35:13, 15).

O le upu soli o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:13 e faasino i le faiga o le soliga o fatu. O le soliga o le faiga lea e tuueseese ai le saito e pei o le sana mai lona au ma le pa’u. E tuu le sana, ae lafoai lona au ma le pa’u. O lea, “ia soli atunuu” e faasino i le galuega o le folafola atu o le talalelei ina ia mafai ona faapotopoto mai e liliu mai e faapei o le fatu. (Manatua: I lomiga faaPeretania talu ai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, MF&F 35:13 sa faaaogaina le upu sasa nai lo le soli. I le lomiga o le 2013 na toe suia le upu i le soli ina ia atagia mai ai le faaupuga o le uluai faaaliga.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:14. “O lo latou lima o le a fai ma O’u lima”

Sa faaaoga e le Alii le ata faatusa o le taua e fesoasoani ai i Ana auauna ua tofia ia malamalama i le ala o le a Ia fesoasoani ai ia te i latou e “tau faatamatane” (MF&F 35:14), pe ma le lototoa, mo Lona faamoemoe. E pei ona faaaoga i le MF&F 35:14, o le lima e atagia mai ai le mana po o le malosiaga. Na folafola mai e le Alii o Lona mana ma le malosi o le a i ai faatasi ma i latou Na te tofia e faataunuu Lana galuega. E le gata i lea, sa faamautinoa mai e le Alii i Ana auauna o le a avea o Ia “ma o latou talita ma talipupuni” (MF&F 35:14), o lona uiga o le a Ia talitalia ma puipuia i latou. O le a “fusia foi [e le Ali] o latou sulugatiti” (MF&F 35:14). O lenei fasifuaitau e faasino i le agaifanua a Isaraelu anamua o le aoina ma faamau ia ofu ‘o’o i lalo o se fusipa’u po o se fusipuimanava e sauniuni ai mo se galuega po o se taua. O le faaaogaina o lea ata faatusa, na folafola atu ai e le Alii e fesoasoani i Ana auauna e faapotopoto ia Isaraelu e ala i le folafolaina atu o le talalelei.

Na aoao mai e Peresitene Thomas S. Monson e faapea o le a fesoasoani mai le Alii ia te i tatou e faataunuu le galuega Na te valaauina i tatou e fai: “O nisi o outou atonu e matamumuli i o outou natura pe manatu foi ia te outou lava e le agavaa e tali lelei atu i se valaauga Manatua, o le galuega lenei e le o sau galuega na o oe po o sa’u galuega na o au. O le galuega a le Alii, ma a tatou i ai i le feau a le Alii, ua ia i tatou le aia tatau mo le fesoasoani a le Alii. Manatua o le a faagafatia e le Alii le tua e tauamo ai le avega e tuu i ai” (“Ia Aoao, Ia Faia, Ia Avea Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 62).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:17. “Ua ou faamanuiaina o ia i ona vaivai”

E valaauina e le Alii “o mea vaivai o le lalolagi” e faia Lana galuega (MF&F 35:13), e aofia ai ma Iosefa Samita. O le faaliliuga o le Tusi a Mamona ua faapupula mai ai se tasi auala na faamanuiaina ai e le Alii ia Iosefa i ona vaivaiga. I le tulata ai i le iuga o lona soifua, na molimau mai ai Ema Samita (1804–1879:

“O Iosefa Samita [i le avea ai o se alii talavou] … sa lei mafai ona tusi pe faalau se tusi e manino ona faaupu, ae le ta’ua ai foi le faalauina mai o se tusi e pei o le Tusi a Mamona. Ma, e ui o a’u o se tagata sa iloga le auai i le faatinoga o vaaiga na tutupu, ma sa i ai i le taimi o le faaliliuga o papatusi, ma sa malamalama lelei i mea e pei ona tutupu, o se mea ofoofogia ia te au, ‘o se mea ofoofogia ma e ofo ai,’ e pei lava o se isi lava. …

“O lo’u talitonuga o le Tusi a Mamona e moni a’ia’i lona paia—e leai ma sina o’u masalosalo i ai. Ua faamalieina a’u e leai se tagata e mafai ona ia faalauina ia tusitusiga o faamaumauga sei vagana ua musuia o ia; aua, ina [ua ou] galue e avea ma ana tusiupu, e faalau mai ia te au e [Iosefa] mai lea itula i lea itula; ma pe a toe foi mai i le maea ai o se taumafataga, pe uma foi se mea sa faalavelaveina ai, e toe amata tonu lava i le mea sa gata ai, e aunoa ma se vaai i le faamaumauga pe faitau atu foi ia te ia se vaega. O se mea masani lea mo ia e fai. Semanu e le mafai e se tagata aoaoina ona faia lenei mea; ma, mo se tasi e matua valea ma le’i aoaoina e pei o ia, e matuai le mafaia lava” (“Last Testimony of Sister Emma,” The Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:18. “O ki o mealilo”

“O mealilo o mea na ua faamaufaailogaina” (MF&F 35:18) e faasino i le malamalama faalelagi ma le iloa e na o faaaliga lava e mafai ona auala mai ai. Na umia e Iosefa Samita ia ki o le perisitua, lea e mafai ai e ia ona maua, e ala i le Agaga, ia upumoni paia sa natia e le Atua mai le lalolagi (tagai MF&F 84:19). Na ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844):

“[O le Perisitua Mekisateko] o le auala lea e faaali mai ai le poto uma, aoaoga faavae, le ata o le faaolataga, ma mataupu taua uma mai le lagi. …

“… O le auala lea na amata ai ona faaali mai e le Silisili ese Lona mamalu i le amataga o le foafoaga o lenei lalolagi, ma o le auala lava lea o loo faaauau ai pea ona Ia faaali mai o Ia lava i le fanauga a tagata i le taimi nei, ma o le auala foi lava lea o le a Ia faailoa mai ai Ona faamoemoega i le iuga o aso” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 108–9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:20. “Ia e tusi mo ia”

O Ioane Uitimera, o le sa avea ma tusiupu i le Perofeta i le taimi o le faaliliuga o le Tusi Paia, sa valaauina i se misiona tala’i (tagai MF&F 30:9–11). Pe tusa o le taimi foi lea, na papatiso ai Sini Rikitone ma mulimuli ane, ua avea ma tusiupu autu mo lenei galuega paia. I le tali atu i le faatonuga a le Alii i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35, na vave ona amata tusitusi ia Sini mo le Profeta a o faalau atu e Iosefa se faaliliuga umi ma le musuia o le Kenese 5:22--24 (e pei ona tusia i le Mose 6:26--8:4; tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 223, note 147).

Ata
tusivane i le Tusi Paia lea na faaaoga e Iosefa Samita

Na tusia e Iosefa Samita mea nei i le Lomiga a King James o le Tusi Paia lea na ia faaaogaina mo lana faaliliuga musuia: “O le Tusi a Iutaia Ma o le meatotino a Iosefa Samita le Itiiti ma Oliva Kaotui na Faatauina ia Oketopa 8 1829 i le Faletusi o Egbert Grandins i Palamaira Wayne County Niu Ioka Tau $3.75 E Paia i le Alii.”

Na ta’ua e le Alii o le faaliliuga o le Tusi Paia o le a tuuina mai, e pei ona i ai i lo’u lava loto” (MF&F 35:20). E lei “faaliliuina” e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi Paia i le uiga masani o le upu. Na te lei suesue i gagana anamua ina ia mafai ai ona ia faia se faaliliuga fou i le gagana Peretania. Ae, na ia maua le meaalofa faaleagaga e faia ai faafouga musuia. E ui o nisi o faafouga na faia e le Perofeta i le anotusi na toefuatai mai ai fuaitau faatusi paia na muai i ai, ia na leiloloa, o isi suiga sa faasa’o ai, faalautele ai, ma faaopoopo i le anotusi faatusi paia sa i ai. I le aotelega, e ala i faaaliga, na toe faafou ai e Iosefa ia fuaitau e atagaia mai ai le uiga na faamoemoeina e le Atua. O suiga o loo maua nei i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia ua toefuatai mai ai upumoni manino ma le taua ma feagaiga sa i ai i le Tusi Paia (tagai 1 NIfae 13:28–36). Sa faamalamalama mai e le Alii o le faaliliuga musuia o le a faia ai le tele atu o mea nai lo le saunia o faamatalaga po o faamalamalamaga mo le Au Paia. Fai mai a ia sa tuuina atu foi mo “le faaolataga o a’u lava ‘au filifilia” (MF&F 35:20). E le gata i lea, e tele faaaliga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga na maua o se taunuuga tuusao o le galuega a Iosefa o le faaliliuga (tagai MF&F 76; 7791). O le faaliliuga musuia o le Tusi Paia o se isi lea molimau o le valaauga paia ma le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:22. ”Nofo faatasi ma ia, … aua e te tuulafoai ia te ia.”

Sa faataunuu e Sini Rikitone le poloaiga a le Alii e “nofo faatasi” ma le Perofeta o Iosefa Samita (MF&F 35:22) seia oo ina faamaturoina le Perofeta. Sa na o ia le fesoasoani i le Au Peresitene Sili sa galue ai i le pulega atoa a le Perofeta. O ia foi o le tusiupu mo le tele o faaaliga, o nisi o ia faaaliga na la mauaina faatasi ma Iosefa Samita (tagai MF&F 40; 44; 71; 73; 76100). Na ia faataunuuina le poloaiga e “aua nei tuulafoaia o ia” (MF&F 35:22) ina ua ia onosaia le valitaina ma le faapipiina i ai o fulumanu i Hiram, Ohaio, i le 1832 ma mafatia ai i le Falepuipui i Liperate faatasi ma le Perofeta i le taimi o le taumalulu o le 1838–39.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:24. “O le a Ou faia ia luluina le lagi mo lo oulua lelei”

Na folafola atu e le Alii ia Sini Rikitone o le a Ia “faia ia luluina le lagi mo [lona] lelei” (MF&F 35:24). O le tasi o uiga o le luluina o le ia faate‘a ese po o le faamatuu mai o se mea mai se lagolago po o se koneteina. O lea la, o le tasi faaliliuga o le fuaiupu 6 e mafai ona faapea, pe a luluina le lagi “mo lo [tatou] lelei,” o faaaliga ma faamanuiaga e “faamatu’uina” ma liligi mai i luga o i tatou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

Ata
Eteuati Paterika

Ina ua uma se feiloaiga ma Eteuati Paterika, sa saunoa Iosefa Samita o ia “o se faataitaiga o le faamaoni, ma o se tasi o alii sili ona lelei o le Alii” (MF&F 36, faaulutala o le vaega).

Sa faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita ia Eteuati Paterika “o se faataitaiga o le faamaoni, ma o se tasi o alii sili ona lelei o le Alii” (i le Manuscript History of the Church, 1838–1856, vol. A-1, itulau 78). O Eteuati o se faipisinisi faamanuiaina mai Painesavile, Ohaio, o le sa matua faaaloalogaia i lona nuu. O ia ma lona faletua o Litia, na faalogo i le talalelei toefuataiina na aoao atu e Oliva Kaotui, Pale P. Palate, ma a la’ua soa. E lei pine ae papatiso ia Litia, ae sa masalosalo pea Eteuati. Na tusia e Litia e faapea o lona toalua “sa amata ona talitonu ae sa tatau ona malaga i le Setete o Niu Ioka ma vaai i le Perofeta” a o lei mafai ona faamalieina o ia (tala a Lydia Partridge, in Edward Partridge genealogical record, 1878, 6, Church History Library, Salt Lake City). Na malaga ia Eteuati ma Sini Rikitone i Niu Ioka, ma sa taunuu ia Tesema 1830. Ina ua uma ona faalogo atu o tala’i mai le Perofeta o Iosefa Samita, sa tautino atu e Eteuati lona talitonuga i le talalelei toefuataiina ma sa ia fai mai ua saunia o ia e papatiso pe afai e papatiso o ia e le Perofeta. E lei leva, ae faalau mai e le Perofeta se faaaliga, lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36, mo Eteuati. E lua aso mulimuli ane, i le aso 11 Tesema, 1830 na papatiso ai e Iosefa Samita ia Eteuati Paterika.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36

Ua faamagalo e le Alii ia Eteuati Paterika i ana agasala ma valaau o ia e talai atu le talalelei

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 36:2. “O le a faaee lo’u lima i ou luga e ala i le lima o la’u auauna”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2, na fetalai le Alii o le a Ia “faaee [Lona] lima i luga” o Eteuati Paterika e ala i Lana “auauna o Sini Rikitone” ma avatu ia te ia le meaalofa o le Agaga Paia. Na faasino e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) i lenei fuaiupu o se faataitaiga o le ala e faaalia ai e le Alii Lona mana e ala mai i Ana auauna: “O loo fetalai mai le Alii i i [i le MF&F 36:2] e faapea a tuu e se tasi o ana auauna ua faatagaina ona lima e ala i le pule i le ulu o se tasi e faamanuiaina, e pei o loo tuu e ia lava ona aao i luga faatasi ma i latou e faatino lena sauniga. O lea e amata ai ona tatou vaaia le ala e faaali mai ai e Ia Lona mana i tagata e ala i Ana auauna o e ua Ia tuuina i ai ki o le pule” (Be Secure in the Gospel of Jesus Christ, Brigham Young University Speeches of the Year [Fep. 11, 1958], 6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2–3. “O mea filemu o le malo”

Na faatonuina e le Alii ia Eteuati Paterika e folafola atu Lana talalelei, po o “mea filemu o le malo,” ia o le a aoao atu e le Agaga Paia ia te ia (tagai MF&F 36: 1–2). Na faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e aumaia ai e le talalelei a Iesu Keriso le filemu: “Filemu—le filemu moni, le agaga atoa e oo lava i le lualoto o lou tagata—e maua mai i le na o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. Ina ua maua lena upumoni taua ma malamalama i mataupu faavae o le talalelei ma faaaoga, e mafai ona mausali lena filemu i loto ma agaga o fanau a lo tatou Tama Faalelagi. Na fetalai le Faaola e ala mai ia Iosefa Samita, ‘O ia o le faia galuega o le amiotonu o le a maua lona taui, o le filemu lea i le lalolagi lenei ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau’ (MF&F 59:23)” (“O Mataupu Tau i le Filemu o le Malo,” Ensign, Iulai 2002, 88).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6. O le a le uiga o le “o mai i fafo o le afi, ma le inoino e oo lava i ofu ua pisia i le tino”?

Ua poloaiina le Au Paia ia inoino “i ofu ua pisia i le tino” (MF&F 36:6; tagai foi Iuta 1:23; Faaaliga 3:4). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972): “O le gagana faafaatusa lenei, peitai e manino e malamalama ai. O se tupulaga [amioleaga] lenei, ua savavali i le pouliuli faaleagaga, ma o le faasalaga mo le agasala ua tautala i ai o se faasalaga i le afi. O ofu ua pisia i le tino o ofu ua faaleagaina i faiga o tuinanau faaletino ma le le usitai i poloaiga a le Alii. Ua poloaiina i tatou e tausisia o tatou ofu ia le pisia mai agasala uma, mai faiga uma e faaleagaina ai. O le mea lea ua poloaiina ai i tatou e o mai i fafo o le lalolagi o le amioleaga ma lafoai i mea o lenei lalolagi” (Church History and Modern Revelation, 1:163).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

Ina ua faapotopoto le Au Paia i Feiete, Niu Ioka, i le amataga o Ianuari 1831, mo le konafesi lona tolu a le Ekalesia, sa latou talanoaina le poloaiga a le Alii mo i latou e masii atu i Ohaio (tagai MF&F 37:3; 38:32). Atonu sa auai se faifeau Metotisi e igoa ia James Covel, ma sa talanoa ma taitai o le Ekalesia ina ua maea. E foliga mai sa saunia o ia e liliu mai i le talalelei toefuataiina. E tusa ai ma le tala a Ioane Uitimera, o James Covel “na osifeagaiga ma le Alii o le a ia usitai i soo se poloaiga o le a tuu atu e le Alii e ala mai i lana auauna o Iosefa” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 233–34). Na maua mai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga mo James Covel i le aso 5 Ianuari, 1831.

O le kopi muamua lava o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39 sa na ona faailoa mai ai, o se faaaliga na tuuina mai mo se tagata na igoa ia James. O le kopi ua lomia o le faaaliga na faalauteleina ai le igoa o le tagata na mo ia le faaaliga ia “James (C.,).” I le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa faailoa mai ai lona igoa o “James Covill.” I le lomiga i le 1981 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faailoa mai ai o ia o se faifeau Papatiso. Ae peitai, o sailiiliga lata mai nei, ua faaalia ai o lenei faaaliga na tuuina mai ia James Covel, o se faifeau Metotisi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39

Ua poloaiina e Iesu Keriso ia James Covel ia papatiso ma ia galue i Lona tovine.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:5–6. “O lē talia a’u auauna ua talia a’u”

Ina ia talia Iesu Keriso, e tatau i se tagata ona naunau e talitonu ma usitai i Lana talalelei, lea e aofia ai le salamo, papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. Ona sa avea o ia ma faifeau i le Metotisi mo le tusa ma le 40 tausaga, atonu na lagona e James Covel ua uma ona ia maua le Faaola ma Lana talalelei. Ae ui oi lea, o le savali a le Alii ia James Covel o le ia salamo mai ana agasala ma ia papatiso i Lana Ekalesia toefuataiina. O le savali foi lena a le Alii i le taimi nei. Tusa po o a talitonuga ua maua e se tagata po o se papatisoga talu ai i se isi aulotu Kerisiano, ua poloaiina e le Alii ia tagata i soo se mea ia talia o Ia e ala i le taliaina o le talalelei toefuataiina, salamo ia latou agasala, ma talia le papatisoga mai Ana auauna ua faatagaina.

Ata
atatosi o Iesu Keriso o loo silasila i luga atu o Ona tauau

“O ia o le talia la’u talalelei ua ia talia a’u” (MF&F 39:5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:7–9. “Ua sa’o nei lou loto i o’u luma”

Sa faaalia e le Alii e faapea i le taimi ua fano, sa tauivi ai James Covel ma le faamaualuga ma le popole i mea o le lalolagi (tagai MF&F 39:9). Peitai, i le taimi na maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39 sa i ai lona loto i luma o le Atua (tagai MF&F 38). Na aoao mai ePeresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e faapea e mafai ona tatou aotauina manaoga o o tatou loto, ia o le a faasa’oina o tatou loto i le Atua.

“O afea e sa’o ai o tatou loto i le Atua? E sa’o o tatou loto i le Atua pe a tatou mananao moni i le amiotonu, pe a tatou mananao i le mea e finagalo ai le Atua.

“O lo tatou lotopulea ua to mai i le lagi tatou te maua ai le puleaina o o tatou manao, ae atonu e tele ni tausaga mo i tatou e faamautinoa ai ua tatou naunau ma aotauina i le tulaga ua tatou amiotonu a’ia’i ai.

Na aoao mai e Peresitene Iosefa F. Samita e faapea o le ‘aotauina … o o tatou manaoga o se tasi tulaga e o’oo’o lona taua mo lo tatou fiafia i le olaga.’ (Gospel Doctrine, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1939, p. 297.)

E faapefea ona tatou a’otauina o tatou manao? Ou te masalo, tatou te amata i o tatou lagona. O lagona o o tatou loto e loloto ma e taua. Ae o o tatou lagona e latalata i le laualuga ma e faigofie atu mo i tatou ona faailoa ma tosinaina. …

“Ina ia maua manaoga amiotonu, e tatau ona tatou faafoea o tatou mafaufauga ma ia ausia lagona talafeagai. Na malamalama lo’u tina ua oti lana tane i lena mataupu faavae. ‘Tatalo e uiga i ou lagona,’ o lana tala masani lea e fai. Sa ia aoaoina lana fanau e toatolu e tatau ona matou tatalo ia maua ituaiga lagona sa’o e uiga i o matou aafiaga—lelei pe le lelei—ma e uiga i tagata sa matou iloa. Afai sa sa’o o matou lagona, e peiseai o le a matou faia taga amiotonu ma faia mo mafuaaga sa’o” “O Moomooga O Tatou Loto,” Liahona, Iuni 1987, 65).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:9. “Sa e tetee ia te au i le tele o taimi ona o le faamaualuga”.

I le silafaga a le Alii, na tauivi ia James Covel ma le faamaualuga ma sa ia teena o Ia i le taimi ua tuanai. Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le auala e mafai ai e le faamaualuga ona taofia i tatou mai le taliaina o le afioga a le Atua ma le pule i o tatou olaga.

“E le mafai ona talia e le tagata faamaualuga le pule a le Atua e tuuina atu le taitaiga i o latou olaga. (Tagai Hel. 12:6.) Ua latou faataumatatao atu o latou manatu i le upumoni e faasagatau i le malamalama sili o le Atua, o o latou tomai e faasaga i le mana o le perisitua a le Atua, o mea ua latou ausia e faasaga i Ana galuega silisiliese.

“… E moomoo ē faamaualuluga ia ioe mai le Atua ia i latou. Latou te le mananao e suia o latou taofi e ioe ai i le finagalo o le Atua. …

“E le taliaina gofie e e faamaulauga se fautuaga po o se faasa’oga. (Tagai Faataoto 15:10; Amosa 5:10.) Latou te faaaoga le taupunipuni e tauamiotonuina ai ma fetuunai o latou vaivaiga ma toilalo. (Tagai Mata. 3:9; Ioane 6:30–59.)…

“… E le faigofie ona aoao le au faamaualuluga. (Tagai 1 Ni. 15:3, 7–11.) Latou te le suia o latou mafaufau e talia le upumoni, aua a latou faia e foliga mai ai o latou e sese” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 232, 236).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:12. “O le a tumau le mana i ou luga … ma o le a Ou faatasi ma oe”

Sa folafola atu e le Alii ia James Covel afai o le a papatiso o ia, o le a ia maua le mana, faatuatua tele, ma le lagolago mai le Atua. Sa faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e faatatau ai le folafolaga a le Alii ia James Covel i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:12 i tagata o le Ekalesia i aso nei: “O le mea o loo ta’ua i i ia James [Covel] i lenei tisipenisione i le taimi faatoa 9 masina le matua o le Ekalesia, e tutusa lelei lava le malosi mo i tatou i le taimi nei—ma o se toe faamamafaga o le folafolaga ofoofogia ma le mamana na tuuina mai e le Faaola i le taimi o lana auaunaga i le lalolagi nei. O Lana tautoga o le a i ai i lo tatou lotolotoi pe a potopoto se toalua pe toatolu i lona igoa, o se tautinoga matagofie o lona alofa e le faatuaoia mo i tatou taitoatasi ma faamautinoa ai foi ia i tatou lona i ai i a tatou auaunaga faalelotu, o o tatou olaga taitoatasi, ma i li’o patino o o tatou aiga” (“There Am I in the Midst of Them,” Ensign, May 1976, 55).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:21. “O le aso po o le itula e leai se tagata na te iloaina”

Ia Ianuari 1831, na toe fai ai foi e le Alii le mea na Ia aoao atu i Ona soo i Ierusalema—e leai se tasi na te iloa le taimi o Lona Afio Mai Faalua (tagai MF&F 39:21; tagai foi Mataio 24:36). Na aoao mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ua tofia au o se tasi o Aposetolo e avea ma molimau faapitoa a Keriso i nei taimi ofoofogia, ma le faigata, ae ou te le iloa po o afea e toe afio mai ai o Ia. E tusa ai ma le mea ua ou iloa, e leai se tasi o o’u uso o le Korama a le Toasefululua pe oo lava foi i le Au Peresitene Sili e silafia. Ma ou te fautua atu ma le lotomaualalo e faapea, afai matou te le iloa, o lona uiga e leai se tasi na te iloa, e tusa lava po o le a le malosi o a latou finauga po o le a le talafeagai o a latou taumatematega. Na fetalai le Faaola ‘e uiga i lena aso, ma le itula, e leai se tasi na te iloaina; e leai, e le iloa e agelu a le Atua i le lagi, ae nao loʼu Tamā lava’ (JST, Mata. 1:40).

“Ou te talitonu ina ua fetalai le Alii ‘e leai se tasi’ na te iloa, o le uiga moni lava lena o Lana fetalaiga, e leai se tasi na te iloa” (“When Shall These Things Be?” Ensign, Tes. 1996, 56).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 40: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

I le aso 6 Ianuari, 1831, o le aso na sosoo ma le mauaina o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 39 na faafuasei ona tuua e James Covel ia Feiete, Niu Ioka. I lena lava aso na tuu atu ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 40, “e faamalamalama atu ai le mafuaaga ua le usitai ai [James Covel] i le upu.” Na saunoa mulimuli ane le Perofeta o Iosefa Samita e faapea na “teena e [James] le afioga a le Alii, ma toe foi i ana mataupu faavae tuai ma ona tagata” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 237).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 40

Ua faaali mai e le Alii le mafuaaga na teena ai e James Covel ia Ana afioga

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 40:2. “O le fefe i sauaga ma le popole i mea o le lalolagi ua mafua ai ona ia teena le afioga”

O le faaaogaina o le gagana talitutusa i lea e i Lana faataoto i le Feagaiga Fou i le lulu fatu, na faamatala ai le Alii ia James Covel na “mauaina le upu ma le fiafia,” peitai ona “o le fefe i sauaga ma le popole i mea o le lalolagi ua mafua ai ona ia teena le afioga”(MF&F 40:2; tagai Mataio 13:20–22). Na faaalia mai e le Alii e faapea o le loto o James “na sa’o i [Ona] luma” (MF&F 40:1; ua faaopoopo le faatusilima) ma na mauaa lava le upu i lona loto, peitai na ia filifili e soli e ia lana feagaiga ma le Alii (tagai MF&F 40:3).

O le taimi na faalogo ai James Covel i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, pe tusa ua 60 tausaga o lona matua. O ia o se taitai iloga o le mau toeiloilo a le Metotisi ma sa ia fausia ni mafutaga tetele mo le silia ma le 40 tausaga o lana galuega o se faifeau femalagaai. E le gata i lea, o le toalua o ona atalii o ni faifeau Metotisi foi. Ina ia avea ma se tagata o le Ekalesia ma masii atu i sisifo i Ohaio e faataunuu le valaauga a le Alii e folafola atu le talalelei semanu e manaomia ai lona tuua o lona fale i Niu Ioka ma motusia ai ana piitaga ma ana paaga tuai. O le osigataulaga sa manaomia e le Alii sa manino lava le tele naua mo ia e talia. Na faaosoosoina o ia e le fili, ma o le fefe i sauaga ma ana lava mea o le a leiloloa na mafua ai ona ia teena le upu a le Atua.

Na apoapoai mai Peresitene Thomas S. Monson i tagata o le Ekalesia ia lototetele pe a feagai ma tauemuga ma le tetee: “O le a tatou fetaiai ma le fefe, o tauemuga, ma feagai foi ma le tetee. Ia tatou maua le lototele e tetee atu ai i mea ua talitonu i ai le toatele, le lototele e tutu ai mo mataupu faavae. O le lototele, ae le o le palaai, e aumai ai le fiafia i le faamaoniga a le Atua. E avea le lototele ma se amio mama e ola ma faatosina pe a manatu i ai ua le na o se naunautaiga e oti faatamatane ae o se naunautaiga foi ia ola mama. O le tagata palaai o le tagata lea e fefe e fai le mea ua ia iloa e sao ona o le a le fiafia pe talie i ai isi tagata. Ia manatua e tofu tagata uma ma mea e fefefe ai, ae o i latou o e taulimaina mea e fefefe ai ma le mamalu e i ai foi le lototoa” (“O Le Valaau mo le Lototoa,” Liahona, Me 2004, 55–56).

Na toe faamatala e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se aafiaga sa ono mafai ai e le manatu i mea o le lalolagi ona taitai atu ai o ia e faasamasamanoa i ana taumafaiga e tausia ia poloaiga:

‘I le 1980 na sii atu ai lo matou aiga i le isi itu o le ala mai le falemai lea sa aoaoina ai au ma faigaluega ai. Sa ou faigaluega i aso uma, e aofia ai ma Aso Sa. Afai e uma la’u galuega i le Aso Sa i le 2:00p.m, e mafai ona matou o ma lo’u toalua ma lo’u afafine i le lotu mo sauniga sa amata i le 2:30.

“I se tasi Aso Sa i le faaiuga o lo’u tausaga muamua faaleaoaoga, sa ou iloaina atonu ou te maea i le 2.00. Peitai, sa ou iloaina, afai ou te nofo i le falemai mo sina taimi umi laitiiti, o le a o lo’u toalua ma lo’u afafine e aunoa ma au. Ona mafai lea ona ou savali i le fale ma faia ai se malologa o loo ou manaomia. Ou te faanoanoa e faapea atu, o le mea lava lena sa ou faia. Sa ou faatalitali seia ta le 2:15, savalivali lemu i le fale, ma taoto i le nofoa malolo ma le faamoemoe e malolo. Ae ou te lei mafai ona moe. Sa ou popole ma atuatuvale. Sa masani lava ou te fiafia e alu i le lotu. Sa ou taumanatunatu i lenei aso pe aisea na misi ai le afi o le molimau ma le faamaufaailoga sa ou lagonaina muamua.

“Sa lei tau umi ona ou toe mafaufau. Ona o le lisi o a’u mea e fai, ua ou faatauagavale ai i a’u tatalo ma a’u suesuega o tusitusiga paia. Ou te ala ae i se tasi taeao, fai a’u tatalo, ma ou alu faigaluega. E tele ina sosoo le ao ma le po ma toe ao ae ou te lei toe foi mai i le fale ua tuai i le afiafi e sosoo ai. Ona ou matua vaivai ai lea ma ou moe a o lei faia se tatalo pe faitau ia tusitusiga paia. O le taeao e sosoo ai e toe amata ai foi lea faiga. O le faafitauli sa ou le faia uluai mea e manaomia ona ou faia e tausisia ai le suiga tele o lo’u loto mai le liua e avea ma papa.

“Sa ou oso ese mai le nofoa malolo, tootuli i o’u tulivae, ma aioi atu i le Atua mo se faamagaloga. Sa ou folafola atu i lo’u Tama Faalelagi o le a ou sui. O le aso na sosoo ai na ou aveina ai se Tusi a Mamona i le falemai. I luga o la’u lisi o mea e fai i le aso, ma aso uma talu mai lena aso, e lua lava aitema: tatalo a itiiti o le taeao ma le afiafi ma faitau ia tusitusiga paia. O nisi taimi e oo mai le vaeluapo, ma ou te vave sue ai se vaipanoa tuufua e tatalo ai. O nisi aso e pupuu a’u suesuega o tusitusiga paia. Sa ou folafola atu foi i le Tama Faalelagi o le a ou taumafai foi e le aunoa e alu i le lotu, tusa lava pe ou te misia se vaega o le lotu. Ina ua mavae ni nai vaiaso, na toe foi mai le faamaufaailoga ma le afi o le molimau ma ua toe mumu saesae ai. Sa ou folafola atu ou te le toe pau atu lava i le oti faaleagaga o le faatamala e uiga i nei mea e matua foliga mai e laiti ma e faapea ona faalaleaga ai mea o se natura e faavavau, tusa lava po o a tulaga” (“Taofimau i le Liliu Tele o le Loto,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 98–99).

Lolomi