Inisitituti
Mataupu 6: Mataupu Faavae ma Feagaiga 7; 13; 18


Mataupu 6

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7; 1318

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taimi o le galuega o le faaliliuina o le Tusi a Mamona ia Aperila 1829, sa eseese ni taofi o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui pe na maliu le Aposetolo o Ioane pe na soifua pea o ia i le lalolagi. Na fesili le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e ala i le Urima ma le Tumema ma sa maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 7. “O le faaaliga o se faaliliuga o le faamaumauga na faia i se pa’umanu e Ioane” (MF&F 7, faaulutala o le vaega) ma ua aoao mai ai faapea na tuu atu e le Alii ia Ioane lona manao e ola ma aumaia agaga ia Iesu Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua.

A o faaliliuina le 3 Nifae i papatusi o le Tusi a Mamona, sa aoaoina e Iosefa ma Oliva e uiga i le pule e papatiso ai mo le faamagaloga o agasala. I le aso 16 o Me, 1829, sa mapu atu i la’ua i le vao e lata i le faatoaga a Iosefa Samita i Haramoni, Penisilevania, ma sa tatalo ai e uiga i lenei pule. I le tali atu i la la’ua tatalo, sa faaali atu ai Ioane le Papatiso o se tagata toetu ma faaee atu i o laua luga le Perisitua Arona. O upu na tautala i ai Ioane le Papatiso o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13.

Ia Iuni 1829, ina ua lata ina maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga sa i ai faatonuga e uiga i le atina’eina o le Ekalesia a Keriso. O lenei faaaliga, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18, sa valaauina Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e folafola atu le talalelei ma sa tofia i laua e sailia ni alii se toasefululua e avea na Aposetolo. O loo auiliili mai foi i le faaaliga le tele o tiute o i latou o le a valaauina e avea ma Aposetolo.

Aperila 1829Sa faaauau pea ona faaliliu e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ia papatusi auro.

Aperila 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 7 .

15 Me, 1829Na toefuatai mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 13).

Me--Iuni 1829O Peteru, Iakopo, ma Ioane na toefuatai maia le Perisitua Mekisateko.

Iuni 1829Na faaali atu i Molimau e Toatolu ia papatusi auro.

Iuni 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18 .

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

O le fesili a le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui pe na maliu le Aposetolo o Ioane pe o le a soifua pea i le lalolagi seia oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, e foliga mai sa faavae i le mau o le Ioane 21:18–23. I le fuaitau lea, sa valoia ai e le Alii le maliu o Peteru, ona fesili lea o Peteru i le Faaola pe o le a le mea o le a tupu i le Aposetolo o Ioane. Sa tali atu le Alii, “Afai ou te loto ina ia tumau pea o ia seia ou sau, pe se a lea mea ia te oe?” (Ioane 21:23). O le fesili e uiga i le taunuuga o Ioane sa o se mea e masani ai Kerisiano i le taimi o Iosefa Samita.

Sa tonu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e faamautu la laua fesili i le fesili atu i le Alii e ala i le Urima ma le Tumema. Ina ua maea ona fesili atu i le Alii, sa maua e Iosefa le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 7. O le faaaliga lenei “o se faaliliuga o le talafaamaumau na tusia e Ioane i se paumanu ma natia e ia lava” (MF&F 7, faaulutala o le vaega). Tatou te le iloa pe na i ai ia Iosefa Samita le pa’umanu mao’i. Atonu na vaai o ia i le paumanu i se faaaliga pe na mauaina foi upu sa faaliliuina e ala i le Urima ma le Tumema.

Ata
Faafanua 3: Matu i sasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7

O Ioane le soo Pele, o se tagata ua faaliliuina o loo galue e aumai agaga ia Keriso seia oo i le Afio Mai Faalua

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:1–3. “O le a e ola pea seia Ou sau i lo’u mamalu”

Na to atu e le Alii le talosaga a le Aposetolo o Ioane ina ia ola e aumaia agaga ia Keriso (tagai Ioane 21:21–23). O le faamanuiaga a le Alii ia Ioane e le faapea o le a le oti lava Ioane, ae, o lona uiga o le a le oti lava o ia seia oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso (tagai Mataio 16:28; Mareko 9:1; Luka 9:27; 3 Nifae 28:7–8). Ina ia mafai e Ioane ona ola i le lalolagi seia oo i le Afio Mai Faalua, sa suia lona tino faaletino ia avea o se tagata ua faaliliuina. O tagata soifua ua faaliliuina ’o tagata ua suia ina ia latou le oo ai i le tiga o le oti seia oo i lo latou toetu i le tino ola pea” (Taiala mo Tusitusiga Paia, Tagata Aveolaina,” scriptures.lds.org

Ata
itu i fafo o le fale o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania

O le fale ua toefausia o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:4--5. Ua manao Ioane e faia se galuega e sili atu

I le tali atu i le fesili a Peteru e uiga i le taunuuga o le Aposetolo o Ioane, sa faamalamalama atu e le Faaola na manao Ioane e tumau ai pea i le lalolagi ma faaauau lana galuega. Sa faaaoga eElder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le manao o Ioane e faapupula ai le taua o le folafola atu o le talalelei:

“Na fesili le Aposetolo o Ioane i le Alii pe ono mafai e ia, o Ioane, ona nofo ai pea i le lalolagi e sili atu nai lo le umi e masani ona ola ai, mo le aumaia o nisi agaga i le Atua ae le o se isi lava faamoemoega. I le toina atu o lena moomooga, sa fetalai ai le Faaola e faapea o ‘se galuega tele atu’ lea ma o se ‘manao’ malualii nai lo le manao e ‘vave’ sau i le afioaga o le Alii [tagai MF&F 7].

“E faapei o perofeta uma ma aposetolo, sa malamalama le Perofeta o Iosefa Samita i le uiga loloto o le talosaga a Ioane ina ua ia saunoa, [o lo tatou] tiute aupito sili ma aupito taua o le folafola atu lea o le Talalelei’’ [Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 113]” (“Witnesses unto Me,” Ensign, May 2001, 16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:6. “O le a auauna atu o ia mo i latou … o e nonofo i le lalolagi”

E ui ina ua tatou iloa o le Aposetolo o Ioane sa fualoa ona ola ai i le lalolagi, e le tele so tatou iloa i lana auaunaga o se tagata ua faaliliuina. Ua tatou iloa sa faaali atu Ioane ma Peteru ma Ioane toetutu e faaee atu le Perisitua Mekisateko i luga o le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. E le gata i lea, e tusa ai ma le tala a Ioane Uitimera i se konafesi a le Ekalesia ia Iuni 1831, i Katelani, Ohaio, “sa i ai le Agaga o le Alii i luga o Iosefa [Samita] i se tulaga e le masani ai, ma sa ia vavalo ai e faapea o Ioane le Talifaaaliga sa i ai i lena taimi faatasi ma Ituaiga e Sefulu o Isaraelu o e sa taitaiese … , e saunia ai i latou mo le toe foi mai lo latou faataapeapeina umi” (i le History of the Church, 1:176).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 7:7. “O outou ia e toatolu o le a Ou tuu atu i ai … ki o lenei auaunaga”

Na folafola atu e le Alii ia Peteru, Iakopo, ma Ioane o le a ia i latou ki o le galuega mo la latou tisipenisione seia oo i le Afio Mai Faalua tagai MF&F 7:12–13; tagai foi Mataio 17:1–9). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876--1972) nei ki: “O ki o le auaunaga lea na fai mai ai Ioane … na tuuina atu ia Peteru, Iakopo ma ia lava, e aofia ai le pule a le Au Peresitene o le Ekalesia i lo latou tisipenisione” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:49). Na faaee atu e Peteru, Iakopo, ma Ioane nei lava ki i luga o le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ma tuu atu ai ia te i latou le pule e pulefaamalumalu ai ma taitai le Ekalesia a le Atua i le lalolagi i lenei tisipenisione faaiu, o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

O le galuega faavavega o le faaliliuina o papatusi o le Tusi a Mamona na televave lona gasologa ia Aperila ma Me i le 1829. Na faamatala e Oliva Kaotui ona lagona e uiga i le faagasologa: “O aso nei sa lē mafai ona faagaloina—o le nofo i lalo o le leo o se siufofoga na fetalai mai e ala i le musumusuga a le lagi, na fagua ai le faafetai silisili i lenei loto! Sa ou faaauau pea i lea aso ma lea aso, sa lei faalavelaveina, e tusitusi mai lona fofoga, a o faaliliuina e ia [Iosefa Samita] i le Urima ma le Tumema” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:71, faamatalaga).

Ia Me, sa faaliliuina ai e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui “le tala o loo tuuina mai i le auaunaga a le Faaola i e na totoe o le fanau a Iakopo, o i lenei konetineta [o Amerika]” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:71, faamatalaga). O le tala o loo aofia ai le 3 Nifae 9--28, lea o loo tele ni taimi o loo ta’ua ai le papatisoga i le pule tatau. Sa mananao Iosefa ma Oliva e iloa atili ma sa la o atu ai i le vao e fesili i le Alii i le tatalo mo se taitaiga.

Sa tusia e le Perofeta, “Aʼo faapea ona ma faia, o tatalo ma valaau atu i le Alii, sa afio ifo mai le lagi se avefeau i se ao o le malamalama, ma ina ua faaee ona lima i luga o i maʼua, sa ia faauuina i maʼua” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68).

O le avefeau agelu o Ioane le Papatiso, i le taimi nei o se tagata toetu, ma sa ia faatonuina Iosefa ma Oliva e papatiso e le tasi le isi. E tusa ai ma lena, sa la o atu i le Vaitafe o Sasikuana na lata ane, i le mea sa papatiso ai e Iosefa ia Oliva, ona papatiso ai lea e Oliva ia Iosefa. Ina ua maea ona papatisoina, sa faauu e le tasi le isi i le Perisitua Arona, e pei ona faatonuina ai e Ioane le Papatiso. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:70–72.)

Sa ta’u atu foi e Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, o loo galue o ia i lalo o le taitaiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane, o e sa umia ki o le Perisitua Mekisateko. Sa ia faamalamalama mai e faapea i le taimi e tatau ai, o le a mauaina ai foi e Iosefa ma Oliva le Perisitua Mekisateko. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72.) Ua fautuaina mai e molimau e faapea na faaali atu Peteru, Iakopo, ma Ioane i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i luma mai o le aso 1 Iuni, 1829, ma faaee atu le Perisitua Mekisateko i o latou luga. (tagai Larry C. Porter, “O Le Toefuataiga Mai o le Perisitua Arona ma le Mekisateko,” Ensign, Dec. 1996, 33).

Ata
vaega i fafo o le Vao i le Mea na Toefuatai Mai ai le Perisitua Arona

Na toefuatai mai le Perisitua Arona e Ioane le Papatiso i se mea i talaane o le fale o Iosefa Samita i Haramoni, Penisilevania.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13

Ua faaee atu e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O se faamalamalamaga o ki o le perisitua

O le toefuataiga mai o le Perisitua Arona ma le Mekisateko na tupu ina ua tuuina mai e avefeau faalelagi le pule ma ki i luga o le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui (tagai MF&F 13:1; 110:11–16; 128:20–21). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa F. Samita (1838--1918) le eseesega i le va o le pule o le perisitua ma ki o le perisitua:

“O le Perisitua i lona aotelega o le pule ua tuuina mai i tagata latou te galulue ai mo le Atua. O alii taitasi ua faauuina i soo se vaega o le perisitua, ua i ai lenei pule ua tuuina atu ia te ia.

“Ae peitai o gaoioiga uma e faia i lalo o lenei pule, e ao ona faia i le taimi ma le nofoaga e tatau ai, i le auala e tatau ai, ma mulimuli i le faatulagaga e tatau ai. O le mana e taitaiina ai nei galuega o loo i ai ki o le Perisitua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 141))

Ata
I Luga o Oulua O’u Uso a Auauna

I Luga o Oulua O’u Uso a Auauna, saunia e Linda Curley Christensen. I le aso 15 o Me, 1829, na toefuatai mai ai e Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. “O ki o le auaunaga a agelu”

Ua faapupula mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea o agelu o auauna ia a le Alii o e tilivaina feau ma auauna atu i fanau a le Atua i le lalolagi (tagai MF&F 7:5–6; 20:5–10; 29:42; 43:25; 84:42; 103:19–20; 109:22). Ua tatou aoao mai le Tusi a Mamona e faapea “o le faatuatua e afifio mai ai agelu ma auauna mai i tagata; o le mea lea, afai ua taofia nei mea oi talofa i le fanauga a tagata, ona o le le talitonu ua taofia ai, ma ua le aoga ai mea uma” (Moronae 7:37). E mafai e agelu ona auauna atu i tane, o fafine, ma tamaiti (tagai Alema 32:23).

Sa faamalamalama e Ioane le Papatiso i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e faapea, o le Perisitua Arona e “umia ki o le auaunaga a agelu” (MF&F 13:1). Na tuuina mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili le malamalamaaga lenei:

“O le a le uiga o le Perisitua Arona o loo umia ‘ki o le auaunaga a agelu,’ ma le ‘talalelei o le salamo ma le papatisoga, ma le faamagaloina o agasala’ [MF&F 84:26–27]? O le uiga o loo maua i sauniga o le papatisoga ma i le faamanatuga. O le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala, ma o le faamanatuga o se faafouina lea o feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga. O mea uma ia e lua e tatau ona muamua atu ai le salamo. Pe a tatou tausia feagaiga e faia i nei sauniga, ua folafola mai ia i tatou o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O le auaunaga a agelu o se tasi o faaaliga mai o lena Agaga. …

“… I le avea ai ma se talavou e umia le Perisitua Arona, sa ou le manatu o le a ou vaai i se agelu, ma sa ou mafaufau po o le a le faia o na faaaliga ma le Perisitua Arona.

“Ae o le auaunaga a agelu e mafai foi ona le vaaia. O savali a agelu e mafai ona auina mai e se leo pe na o ni mafaufauga po o lagona e fesootai ai i le mafaufau. …

“… O le tele o fesootaiga faaagelu e lagonaina pe faalogoina nai lo le vaaia. …

“I se tulaga lautele, o faamanuiaga o le mafutaga ma le fesootaiga faaleagaga, e na o i latou lava e mama e mauaina. E pei ona faamalamalama muamua atu, e ala mai i sauniga o le Perisitua Arona o le papatisoga ma le faamanatuga, e faamamaina ai i tatou i a tatou agasala, ma folafola mai afai tatou te tausia a tatou feagaiga, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. Ou te talitonu o lena folafolaga e le gata ina faatatau i le Agaga Paia, ae e faapea foi i le auaunaga a agelu, aua ‘E tautatala agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea, latou te fetalai mai afioga a Keriso’ (2 Ni. 32:3). O lea la, o i latou o e umia le Perisitua Arona e tatalaina le faitotoa mo tagata uma o le Ekalesia o e e aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga e olioli ai i le mafutaga a le Agaga o le Alii ma le auaunaga a agelu” (“O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” Ensign, Nov. 1998, 37–39).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O ki o le salamo ma le papatisoga mo le faamagaloga o agasala

Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks le uiga o le umia o ki o le talalelei o le salamo ma le papatisoga mo le faamagaloga o agasala:

“E leai se tasi o i [tatou] na ola, e aunoa ma se agasala talu mai lo [tatou] papatisoga. A aunoa ma nisi mea mo lo tatou faamamaina atili pe a mavae lo tatou papatisoga, e augapiu i tatou taitoatasi ma mea faaleagaga.

“Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala, ma o mai i le Alii ma le loto momomo ma le agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga, e ogatasi ma ona feagaiga. A tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le auala lenei, e faafouina foi e le Alii ia aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoina. O le auala lenei e faamamaina ai i tatou ma e mafai ai ona faatasi pea Lona Agaga ma i tatou. …

“E le mafai ona tatou soona faamamafa atu le taua o le Perisitua Arona i lenei mea. O nei laasaga taua uma e faatatau i le faamagaloina o agasala, o loo faatinoina e ala i le sauniga faaola o le papatisoga ma le sauniga faafouina o le faamanatuga. O nei sauniga uma e lua e taitaia e e umia le Perisitua Arona i lalo o le taitaiga a le au epikopo, o e faaaogaina ki o le talalelei o le salamo ma le papatisoga ma le faamagaloina o agasala” (“O Le Perisitua Arona ma le Faamanatuga,” 38).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1. O le a le uiga o le osia e atalii o Levi “se taulaga i le Alii i le amiotonu”?

I ona po anamua, sa poloaiina ai e le Atua Lona nuu e osi atu taulaga i manu e fai ma vaega o la latou tapuaiga. O le faamoemoega o le faamaligiina o le toto o se manu o le fesoasoani lea i tagata ia sagisagi atu ma le faatuatua i le taimi o le a faamaligi ai le toto o Iesu Keriso e togiola ai a latou agasala. Mai le taimi o Mose i le maliu o Iesu Keriso, o loo tolaulau mai ai e faapea o taulaga i manu ma taulaga mu, ia faatinoina e ositaulaga e galulue i le tapeneko po o le malumalu. O nei ositaulaga e tupuga mai ia Levi o e na tofia e le Alii e auauna atu i le falefetafai (tagai Numera 18:20–21). O le mea lea o le faaupuga o “atalii o Levi” e faasino i e umia le perisitua.

Ua faamatala mai i tusitusiga paia ni nai auala taua e mafai e tagata o le Ekalesia ona faia “se taulaga i le Alii i le amiotonu” (MF&F 13:1). Ua aoao mai i tatou e le Tusi a Mamona e “o mai ia Keriso … ma tuu atu o [tatou] agaga atoa e ai ma taulaga ia te ia” (Ominae 1:26). Na valoia e Isaia e faapea o aso amuli, o i latou o e na faapotopotoina e le Alii “latou te aumaia foi o [latou] usoga o le taulaga ia Ieova” (Isaia 66:20), o lona uiga o i latou ua liliu mai ma aumaia i le malumalu. E le gata i lea, na tuuina mai foi e le Perofeta o Iosefa Samita le aoaoga musuia e faapea e ao i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona “osi atu i le Alii se taulaga i le amiotonu; ma … ia tuu atu i lona malumalu paia … se tusi ua i ai talafaamaumau o o tatou tagata ua maliliu” (MF&F 128:24).

E faatatau i taulaga i manu, na tuuina mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita (1806--1844) le faamalamalamaga lenei:

“O le manatu lautele e faapea, o taulaga na faamutaina uma i le taimi na ofoina mai ai le Taulaga Silisili [o le taulaga a le Alii o Iesu], ma o le a leai se mea e toe manaomia ai sauniga o le taulaga i le lumanai: ae o i latou o e talitonu i lenei mea e mautinoa lava e le malamalama i tiute, avanoa ma le pule o le perisitua, po o Perofeta.

“O le ofoina atu o taulaga ua loa ona fesootai ma avea ma se vaega o tiute o le Perisitua. Na amata i le Perisitua, ma o le a faaauau pea seia oo ina mavae le afio mai o Keriso, mai lea tupulaga i lea tupulaga. …

“O nei taulaga, faapea foi ma sauniga uma e a le Perisitua, o le a, pe a fausia le Malumalu o le Alii, ma faamamaina atalii o Levi, toefuataiina atoa mai ma faataunuuina i o latou pule, taunuuga ma faamanuiaga uma. O lenei mea sa i ai ma o le a i ai pea pe a lava ona faaalia mai mana o le Perisitua [Mekisateko], a leai o le a se isi auala e mafai ona faataunuuina ai le toe faaleleia o mea uma na fofogaina e Perofeta paia? E lē tatau ona malamalama faapea o le a toe faatuina le tulafono a Mose ma ona aia tatau uma ma ona sauniga paia eseese; e le i fofogaina mai lava lenei mea e Perofeta; ae o na mea na i ai muamua a o lei oo i aso o Mose, e pei o taulaga, o le a faaauauina lava” (i le History of the Church, 4:211–12).

Na saunia e Peresitene Iosefa Filitia Samita se isi faamaninoga o taulaga e osi i manu i aso amuli: “O le a faia le taulaga i manu e faamaea ai le toefuataiga pe a fausia le malumalu e pei ona ta’ua; i le amataga o le meleniuma, po o le toefuataiga, o le a lava se taimi e faataunuuina ai taulaga i le toto e faamaea ai le toefuataiga atoatoa i lenei tisipenisione. A mavae lea, o ositaulaga o le a faia i se isi ituaiga” (Mataupu Faavae o le Faaolataga, tuufaatasia e. Bruce R. McConkie [1955], 3:94).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Ua faaalia mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita, pe atonu o le 1828 e faapea o le a toefaatuina tasi Lana Ekalesia i le lalolagi (tagai MF&F 10:53--55). Ia Iuni 1829, sa faaauau e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faaliliuga o le Tusi a Mamona i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka. O le taimi lea, sa saili ai foi e Iosefa ma Oliva ia iloa pe faapefea ona faaaoga ia ki o le Perisitua Mekisateko lea e lei leva ona faaee atu i o la’ua luga e avefeau mai le lagi. A o tatalo i se potu o le fale o Uitimera, na oo mai le afioga a le Alii ia te i laua ma sa faatonuina ai i la’ua e faaaoga le perisitua e faauu ai toeaina, faafoe ai le faamanatuga, ma faaee atu ai le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima. Peitai, na faatonuina e le Alii i la’ua e faatali e faatino nei sauniga paia seia mafai ona potopoto se vaega o tagata ua talitonu. (Tagai The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 326, 328.)

I le taimi lea, a o la faatalitali mo le poloaiga a le Alii e faatulaga le Ekalesia, ua lata ina maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona e le Perofeta ma Oliva Kaotui, lea na aofia ai le faaliliuga o tusi o le 3 Nifae ma le Moronae. O ia tusi uma e lua o loo i ai faatonuga e uiga i sauniga paia o le perisitua ma le faagasologa o le Ekalesia, lea atonu na musuia ma taiala ai i la’ua a o la manatunatu i le taimi o le a taitaia ai i la’ua e toe faatulaga Lana Ekalesia i le lalolagi.

Sa i ai i le matalalaga o nei mea na tutupu e faapea sa maua e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18. O lea faaaliga na faaautu ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Tavita Uitimera, na tuu atu ai faatonuga e uiga i le fausiaina o le Ekalesia. O loo i ai foi faatonuga ia i latou o e o le a valaauina e avea ma Aposetolo e Toasefululua.

Ata
O Le Leo o Peteru, Iakopo, ma Ioane

O Le Leo o Peteru, Iakopo, ma Ioane, saunia e Linda curley Christensen. O le Perisitua Mekisateko na toefuatai mai e Peteru, Iakopo, ma Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:1--25

Ua tuuina atu e le Alii ia faatonuga mo le fausiaina o Lana Ekalesia ma valaaulia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e folafola atu le salamo

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:1--5. “Faalagolago i mea ua tusia”

Ia Iuni 1829, a o faaiuiu e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa faaalia mai e le Alii faatonuga e faatatau i le ala e fausia ai le Ekalesia ma le faamoemoe i le taimi o le a faatulaga aloaia ai le Ekalesia (tagai MF&F 18, faaulutala o le vaega). Ina ia taialaina ia Oliva i lenei taumafaiga, sa fautuaina e le Alii o ia e faalagolago i mea sa tusia i le Tusi a Mamona. A o lei faatulagaina le Ekalesia, sa faaaoga e Oliva le Tusi a Mamona e fatu ai se lisi o sauniga ma feagaiga e aupito taua i se pepa tusitusia sa faaigoa “O Mataupu o le Ekalesia a Keriso.” Atonu na avea lenei pepa tusitusia e taiala ai le au talitonu i masina ogaoga a o loma le faatulagaina aloaia o le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–69.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:9–16. Ua valaauina ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera i le valaauga e tasi faapei o Paulo

E lei pine ona mavae le faaali mai o Moronae i Molimau e Toatolu, ae poloaiina ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera, o le toalua o na molimau, e “alagaina le salamo i lenei nuu” (MF&F 18:14). Na fetalai le Alii e faapea na “valaaulia [i la’ua] i lena lava valaauga e tasi na valaaulia ai [le Aposetolo o Paulo” (MF&F 18:9). E pei ona tusia i le Galuega 26:15--20, sa faamalamalama atu e Paulo i le Tupu o Akeripa e faapea na valaaulia o ia e le Alii e fai ma “se auauna ma se molimau” i mea ua ia vaaia (Galuega 26:16). Fai mai Paulo o lona valaauga o le folafola atu lea “ia te i latou o Tamaseko, atoa ma Ierusalema, ona loo lea i le nuu uma lava o Iutaia” (Galuega 26:20) atoa ma Nuuese, “e faapupula i o latou mata, ia liliu mai mai le pouliuli i le malamalama” (Galuega 26:18). Ina ua mavae lona liua mai, sa galue Paulo i aso na totoe o lona soifua e fesoasoani ai i isi ia salamo ma liua mai i le talalelei a Iesu Keriso.

Ata
i talaane o le Vaitafe o Sasekuana i le va o Colesville, NI, ma Haramoni, PA

O le toefuataiga o le Perisitua Mekisateko na tupu i le vao i le va o Haramoni, Penisilevania, ma Colesville, Niu Ioka (atapue ca. 1907).

Faaaloaloga a le church History Library and Achives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10. “Ua tele lava le taua o agaga i le silafaga a le Atua”

Sa faamanatu atu ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e faapea o le folafolaina atu o le talalelei sa matua taua aua e taua agaga o fanau a le Atua (tagai MF&F 18:10). Na tuuina mai e Peresitene Thomas S. Monson le tala lenei e uiga i le taua o se agaga:

“Ia Mati o le 1967, i le popofou o la’u auaunaga o se uso o le Korama a le Toasefululua, sa ou auai i se konafesi a le Siteki o Monument Park i le Aai o Sate Leki. O la’u soa mo le konafesi o se uso o le Komiti Aoao o le Uelefea a le Ekalesia, o Paul C. Child. …

“na ua oo i lona avanoa e saunoa ai, sa ave e Peresitene Child le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma savali ese atu mai le pulelaa i le usoga a le au perisitua o e sa faasinotonu i ai lana savali. Sa ia susu’e i le vaega e 18 ma amata ona faitau mai [fuaiupu e 10 ma le 15]. …

“Ona ea a’e lea o fofoga o Peresitene Child mai tusitusiga paia ma fesili atu i le usoga: ‘O le a le taua o le agaga o se tagata soifua?’ Sa ia le valaau atu i se epikopo, se peresitene o le siteki, po o se fautua maualuga mo se tali. Ae, sa ia filifilia le peresitne o se korama a toeaina---o se uso sa fai si iva ma ia misia le taua o le fesili.

“Sa tali mai le tamaloa sa faate’ia, ‘Uso Child, pe mafai lava faamolemole ona e toe fai maia le fesili?’

Sa toe fai atu le fesili: “O le a le taua o le agaga o se tagata soifua?”

“… Sa ou tatalo faatauanau mo lena peresitene o le korama. Sa gugu o ia mo se taimi na pei o se taimi umi lava ona faapea atu lea, ‘Uso Child, o le taua o le agaga o se tagata o lona gafatia lea ona avea faapei o le Atua.’

“Sa manatunatu loloto uma tagata sa auai i lena tali. Sa toe foi mai Uso Child i le pulelaa, ma punou mai ia te au ma faapea mai,’O se tali maoae; o se tali maoae!’ Sa faagasolo lana savali, peitai sa faaauau pea ona ou toe manatunatu i lena tali musuia” (“Leoleo o Lo’u Uso,” Ensign, Nov. 1994, 43).

Sa toe tautino mulimuli mai ePeresitene Monson : “Ua ia i tatou le tiutetauave e vaai atu ai i tagata, e le o tagata o loo latou i ai ae o tagata e mafai ona avea ai i latou. Ou te augani atu ia te outou ia mafaufau ia i latou i lenei ala” (“Vaai Atu i Isi o Tagata e Mafai ona Avea ai i Latou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 70).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:15–16. O le a le uiga o le alagaina o le salamo?

Na faamalamalama mai eElder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le alagaina o le salamo o lona uiga o le fesoasoani lea i tagata e toe foi atu i le Atua” (“Sauniuniga mo Lou Taunuuga Faaleagaga” [Brigham Young University fireside address, Jan. 10, 2010], 7, speeches.byu.edu).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:20. “Finau faasaga … i le ekalesia a le tiapolo”

E le tatau ona vaai atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:20 faapea o se poloaiga e finau ai pe felafolafoai ai ma isi e uiga i le talalelei. Na aoao mai e Peresitene Filitia Samita, “Ina ua poloaiina i tatou e ‘aua le finau faasaga i se ekalesia, vagana ai le ekalesia a le tiapolo,’ e tatau ona tatou malamalama o lenei faatonuga ia i tatou e finau faasaga i mea leaga uma, o mea ia o loo tetee i le amiotonu ma le upumoni” (Church History and Modern Revelation, 1:83). E le o se valaau e tetee i isi lotu po o o latou tagata lotu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:21--25. E tatau i tagata uma ona tauave i o latou lava luga le suafa o Keriso

E ala i le salamo, papatisoga, ma le tumau e oo i le iuga, tatou te faatino ai lo tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Keriso. Na faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le uiga o lena mea: “Tatou te folafola atu e tauave Lona suafa i o tatou luga. O lona uiga e ao ona tatou vaai ia i tatou lava o ni Ona [soo]. O le a tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga. O le a tatou mananao i mea e finagalo ai o Ia nai lo mea tatou te mananao ai po o mea ua aoao mai le lalolagi ia tatou mananao i ai” (“Ina Ia Tasi i Tatou,” Liahona, Iulai 1998, 77).

Mo nisi faamatalaga e uiga i le tauaveina i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso, tagai i le faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79 i le tusi lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:26–47

Ua faaali mai e le Alii le valaauga ma le misiona a le au Aposetolo e Toasefululua

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:27--32. “O le Toasefululua … o le a ave i o latou luga lo’u igoa ma le faamoemoe atoa o le loto”

Na faatulagaina le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia Fepuari 1835. Peitai, i le ono tausaga na muamua atu, ia Iuni 1829, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18. O lenei faaaliga o loo i ai faatonuga e uiga i le misiona a le Toasefululua e tusa ai ma lo latou valaauga. O loo faamatala mai ai e faapea o le a manaomia e le Toasefululua ona ta’uta’u atu le talalelei i Nuuese ma Iutaia, e tauaveina i o latou luga le suafa o Iesu Keriso, e saunia sauniga paia e tatau ai, ma ia faatulaga le galuega e pei ona taitaia ai e le Agaga Paia.

Na faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili le uiga o le tauaveina e Aposetolo i o latou luga le suafa o Keriso: “E tele mau o loo faasino i ‘le suafa o Iesu Keriso’ o ni mau faasino iloga i le pule a le Faaola. O le uiga moni lava lea o loo molimoli mai ina ua lipoti atu e le toafitugafulu ia Iesu faapea ‘ua usitai mai temoni ia i matou ona o lou suafa.’ (Luka 10:17.) Ua faaaoga foi e le Mataupu Faavae ma Feagaiga lenei lava uiga ina ua faamatala mai ai Aposetolo e Toasefululua o lenei tisipenisione o ‘i latou ia o e o le a mananao latou te ave i o latou luga lo’u igoa ma le faamoemoe atoa o le loto.’ (MF&F 18:27.) Na filifilia mulimuli ane le Toasefululua o ‘molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa,’ ma o i latou o e ‘galulue i le suafa o le Alii, i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene o le Ekalesia.’ (MF&F 107:23, 33.)” (“Ave i o Tatou Luga O Le Suafa o Iesu Keriso,” Liahona, Iulai 1985, 79).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:34--36. “Sa outou faalogo i lo’u leo”

Sa ta’u atu e le Alii i Aposetolo o le lumanai e faapea o upu o loo i ai i le Mataupu Faavae 18 e lei tuuina atu e se tagata ae na tuuina atu i Lona siufofoga. Sa faamalamalama mai eElder Kim B. Clark o le Fitugafulu ia mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona lagona le siufofoga o le Alii: “Afai o le a tatou vaavaai atu ia Keriso ma tatala o tatou mata ma o tatou taliga, o le a faamanuiaina i tatou e le Agaga Paia e vaai i le Alii o Iesu Keriso ua galue i o tatou olaga, e faamalolosia ai lo tatou faatuatua ia te Ia ma le mautinoa ma le faamaoni. O le a faateleina ona tatou vaai atu i o tatou uso ma tuafafine i le ala o silasila mai ai le Atua ia i latou, ma le alofa ma le popole. O le a tatou faalogo i le siufofoga o le Faaola i tusitusiga paia, i musumusuga a le Agaga, ma i upu a perofeta soifua” (“O Mata ia Vaai ma Taliga e Faalogo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 125).

Ata
o se alii talavou o loo suesue i tusitusiga paia

E mafai ona tatou lagona le siufofoga o le Faaola o fetalai mai ia i tatou e ala i tusitusiga paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:37. “Ia oulua saili mai le Toasefululua”

I le taimi na tuuina mai ai le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 18 sa le’i ta’ua Matini Harisi i faatonuga a le Alii. Peitai, na auai mulimuli ane Matini ma Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera i le filifiliaina o Aposetolo e Toasefululua. O Molimau e Toatolu, o e na mauaina se molimau faapitoa i le moni o le Toefuataiga, sa faataunuuina o latou tofiga e “sailia le Toasefululua” (MF&F 18:37), o e na faauu ai loa e avea ma Aposetolo. Ina ua valaauina ia Aposetolo ia Fepuari 1835, sa ta’ua e Oliva Kaotui e faapea, mai le taimi na maua ai lenei faaaliga i le 1829, “sa le mapu o matou mafaufau i le sailia pe o ai lenei Toasefululua” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831,70).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:44. “O le a Ou galueaiina se galuega ofoofogia”

Na aoao mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e faia ai e le Alii Lana galuega e ala ia i tatou:

“A o tatou mulimulitai i faataitaiga atoatoa [a le Faaola], e mafai ona avea o tatou lima ma Ona aao; o o tatou mata, ma Ona fofoga; o tatou loto, ma Lona finagalo. …

“… Ia tatou aapa atu i isi ma o tatou loto ma lima mafola, aua o loo savalia e tagata uma lona lava auala faigata. I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, lo tatou Alii, ua valaauina i tatou ia lagolago ma faamalolo atu ae lē o le tausalaina. …

“… Ia tatou tautino atu e avea ma Ona aao, ia mafai ai e isi ona lagonaina Lana opo alofa e ala atu ia i tatou” (“O Outou o O’u Lima,” Ensign po o le Liahona, Iulai 2010, 68–69, 75).

Lolomi