Inisitituti
Mataupu 18: Mataupu Faavae ma Feagaiga 46–49


Mataupu 18

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46–49

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taumalulu o le 1831, o nisi o tagata o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, sa popole ina ua latou vaai atu i nisi o tagata faatoa liliu mai ua ese a latou amioga a o latou fai mai ua latou i ai i le tosinaga a le Agaga. Sa fesili le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e uiga i nei amioga faapea foi faiga a le Au Paia i Katelani o le le faitauliaina o tagata le lolotu mai sauniga faamanatuga faapea foi isi sauniga a le Ekalesia. I le tali mai, i le aso 8 Mati, 1831, na tuuina mai ai e le Alii le faaaliga ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46. I lea faaaliga na faamalamalama mai ai e le Alii le ala e taitaia ai sauniga a le Ekalesia ma le ala e aloese ai mai le faaseseina e ala i le sailia o meaalofa a le Agaga.

A o lei oo ia Mati 1831, sa avea Oliva Kaotui ma tusiupu ia Iosefa Samita ma tusitalafaamaumau mo le Ekalesia. Peitai, ina ua valaauina o ia i se misiona, sa le toe mafai ona ia faatinoina nei tiute. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47, na valaauina ai e le Alii ia Ioane Uitimera e suitulaga ia Oliva ma tusia ma tausi le talafaasolopito o le Ekalesia. I le taimi lava lea e tasi, sa mananao ai foi le Au Paia i Ohaio ia iloa pe faapefea ona latou fesoasoani i tagata o le Ekalesia sa malaga mai i Niu Ioka. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48, na ta’u mai ai e le Alii i le Au Paia le ala e fesoasoani ai i nei tagata liliu mai faatoa taunuu mai.

Sa manao Limani Copley, o se tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia, ina ia talai atu e faifeautalai le talalelei i tagata o le aulotu sa auai muamua ai, o le au Sieka. Ae peitai, sa faaauau pea ona ia taofimau i nisi o talitonuga sese o le au Sieka. O le popole i le faamalumalu ifo pea o talitonuga a Limani, sa fesili ai Iosefa Samita i le Alii i le aso 7 o Me, 1831, ma maua mai ai le faaaliga lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49. I lea faaaliga na faamanino mai ai e le Alii Lana aoaoga faavae moni ma faaleaogaina ai le tele o talitonuga sese o le au Sieka.

Tautotogo 1831Na feagai tagata faatoa liliu mai o Katelani, Ohaio ma faaaliga faaleagaga sese.

8 Mati, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46..

8 Mati, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47..

10 Mati, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49..

Mati 1831Na tofia ai Ioane Uitimera e avea ma tusitalafaasolopito ma tusitalafaamaumau o le Ekalesia.

Faaiuga Mati, 1831Na toe foi mai ai Pale P. Palate i Katelani mai se misiona i le Teritori Initia ma Misuri.

7 Me, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49..

7 Me, 1831Na tuua ai e Sini Rikitone, Pale P. Palate, ma Limani Copley ia Katelani ae asiasi atu i se nuu o le au Sieka.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I aso o le popofou o le Ekalesia, sa lei faatagaina e le Au Paia i Katelani, Ohaio i latou o isi faatuatuaga e auai atu ia latou sauniga tapuai. Sa le ogatusa lea ma le faatonuga o loo tuuina mai i le Tusi a Mamona lea o loo aoao patino mai ai e le tatau i soo o Keriso ona faasaina soo se tasi mai le potopoto faatasi ma le Au Paia (tagai 3 Nifae 18:22). E le gata i lea, ia Iuni 1829, ina ua tuufaatasia e Oliva Kaotui se pepa o faamatalaga e ta’ua o “Mataupu Faavae o le Ekalesia a Keriso” (lea sa tusia ma aumaia ai faatonuga i e faamaoni seia oo ina faatulagaina aloaia le Ekalesia), sa ia faasino i le faatonuga lenei e i le Tusi a Mamona ina ua ia tusia, “Ma e tatau ona potopoto faatasi soo le ekalesia mo talotaloga [ma le] talosaga ia aua nei faasaina se tasi mai o latou nofoaga o tapuaiga ae ia valaaulia i latou e o mai’ [‘Mataupu Faavae a le Ekalesia a Keriso,’ Iuni 1829, i. 372]” i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 281; ua faalaugatasia le sipelaga). O le mea lea, ua avea ai ma popolega le faiga o le le faitaulia ai o tagata le talitonu mai sauniga faitele ma e tusa ai ma Ioane Uitimera, “ua finagalo le Alii e talanoa e uiga i lenei mataupu, ina ia mafai ai ona malamalama lona nuu” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 34). O le faaaliga na sosoo ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 46) na faamanino mai ai le finagalo o le Alii. Sa Ia poloaiina le Au Paia “ia aua lava ne’i tulia ese soo se tasi mai a [latou] sauniga faitele” (MF&F 46:3).

E le gata i nei faiga faaesea, ae o nisi o tagata fou o le Ekalesia sa faaalia ni amioga uiga ese e fai ma vaega o a latou tapuaiga. Na tusia e Ioane Uitimera: “O nisi sa faafoligaina i latou lava e faapei sa ia i latou le pelu a Lapana [tagai 1 Nifae 4:8–9], ma faaaoga e faapei o se [fitafita] tomai, … o nisi e faasee oe faama’alo … i luga o le fola, i le masau a se gata, lea [latou te] faauigaina i le folau i se vaa i le au sa Lamana, e talai atu i ai le talalelei. Ma le tele o isi mau togafiti le aoga ma le faavalevalea e le talafeagai, ma e le aoga ona ta’ua. O lea ua faatauasoina ai e le tiapolo mata o nisi o soo lelei ma le faamaoni” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 38). I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46, na aoao ai e le Alii le Au Paia i le ala e iloatino ai tosinaga a le Agaga mai agaga sese ma sa faamanino mai ai foi le faamoemoega moni ma le natura o meaalofa a le Agaga.

Ata
Faafanua 5: O Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46

Ua faatonuina e le alii le Au Paia e faatatau i sauniga a le Ekalesia ma meaalofa a le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 46:2 “Taitai sauniga uma e pei ona faatonu ma taitaia ai i latou e le Agaga Paia”

I le taimi na faatulagaina ai le Ekalesia, sa poloaiina e le Alii Lana Au Paia e “faapotopoto soo” (MF&F 20:55). E tusa ai ma lenei poloaiga, sa potopoto soo le Au Paia mo sauniga faamanatuga ma i nisi taimi mo konafesi. Sa latou potopoto faatasi foi mo “sauniga faamauga,” ia sa faamauina o ni tagata o le Ekalesia ia tagata o e sa faatoa papatisoina (tagai MF&F 46:6). O nei uluai tagata o le ekalesia sa faitauina faapea o soo o Keriso i le Tusi a Mamona sa taitaia a latou sauniga “e tusa ma galuega a le Agaga, … aua soo se mea na taitaia ai i latou e le Agaga Paia e talai, pe apoapoai, pe tatalo, pe aioi, pe pepese atu ai, sa faapea lava ona faia” (Moronae 6:9). Sa toe faamamafa mai e le Alii lenei mataupu faavae i o tatou aso, ma poloaiina ina ia taitaia sauniga “a o taitaia ma taiala ia [taitai o le Ekalesia] e le Agaga Paia” (MF&F 46:2; tagai foi MF&F 20:45).

Ata
atatosi o le Perofeta o Iosefa Samita o loo taitaia se sauniga

E ao i taitai o le Ekalesia ona “taitai sauniga uma e pei ona faatonu ma taitaia ai i latou e le Agaga Paia” (MF&F 46:2).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:3–6. “Aua lava … ne’i tulia ese soo se tasi”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:3--6, sa faasa’o ai e le Alii ia faiga a uluai Au Paia o le le faitaulia o i latou o isi faatuatuaga mai sauniga faamanatuga ma sauniga o faamauga. E ao i tagata o le Ekalesia ona fesoasoani ia i latou uma o e mananao e auai atu i sauniga faitele a le Ekalesia ia lagona le talileleia o i latou. Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili: “Talu ai tatou te valaaulia tagata uma e o mai ia Keriso, o lea e talileleia ai pea uo ma tuaoi ae e le faamoemoe latou te taumamafa i le faamanatuga. Peitai, e le faasaina. Latou te filifili mo i latou lava. Matou te faamoemoe o tagata fou e o mai o le a tatou faia ia latou lagonaina le mananao i ai ma le mafanafana lelei. O tamaiti laiti, o ni e leai se agasala ma faamanuiaina i le Togiola a le Alii, e mafai ona aai ma feinu i le faamanatuga a o latou sauniuni mo feagaiga o le a latou osia i se taimi mulimuli ane i le olaga” (“Tapuaiga i le Sauniga Faamanatuga,” Liahona, Auk. 2004, 28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:7–8. “Ina ia le faaseseina outou ia outou saili ma le faamaoni meaalofa silisili”

O nisi o tagata o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, sa latou faia ni amioga uiga ese pe a latou auai i sauniga a le Ekalesia, ua latou fai mai o a latou taga fai sa musuia e le Agaga Paia. Sa talitonu i ai nisi tagata o le ekalesia, ae sa manatu isi o nei amioga e le mai le Atua. O le aso a o lei tuuina mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46 na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaia 45. I lea faaaliga, na faamanatu mai ai e le Alii i tagata o le Ekalesia e mafai ona latou aloese mai le faaseseina pe afai latou te “ave le Agaga Paia ma o latou taiala” (MF&F 45:57). E saili le tiapolo e faasese le Au Paia ina ia ona mafai ai ona “faaumatia le galuega a le Atua” ma “agaga o tagata” (MF&F 10:23, 27). O ana togafiti e aofia ai le faaaogaina o “agaga leaga, po o mataupu a tiapolo, po o poloaiga a tagata” (MF&F 46:7). Peitai na folafola mai e le Alii o le a le faaseseina lava i tatou pe afai tatou te faia mea uma “i le paia atoatoa o le loto, ma savavali sa’o i [Ona] luma” ma “saili … faamaoni i meaalofa silisili ona lelei” (MF&F 46:7–8). O “meaalofa silisili ona lelei” e faasino i meaalofa faaleagaga o loo avanoa mo i latou o e ua maua le meaalofa o le Agaga Paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:9–11. O meaalofa faaleagaga e mo le manuia o i latou o e alolofa i le Atua ma saili e tausi i Ana poloaiga.

E le uunaia faamalosi mai e le Atua Ana meaalofa faaleagaga i luga o Ana fanau, ae Na te valaaulia i latou e “saili … faamaoni mo na meaalofa (MF&F 46:8). Sa faamalamalama mai e le Alii nei meaalofa e mo le manuia o i latou o e alolofa ia te Ia ma taumafai e tausi Ana poloaiga (tagai MF&F 46:9). Na te faaee mai meaalofa faaleagaga ina ia faamanuiaina ai tagata taitasi ma le Ekalesia atoa (tagai MF&F 46:12), e le ina ia faamaonia ai le moni o le talalelei ia i latou o e sailia faailoga.

Ata
o se tamaitai talavou o loo faamauina

O meaalofa a le Agaga e tuuina mai ia i latou o e ua maua le meaalofa o le Agaga Paia (tagai MF&F 46:9–11).

Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e uiga i e e mafai ona maua meaalofa faaleagaga:

“O le Agaga o Keriso e tuuina atu i alii ma tamaitai uma ina ia latou iloa ai le lelei mai le leaga, a o faaaliga a le Agaga Paia e tuuina atu e taitai ai le au sailiili ma le loto faamaoni ia salamo ma papatisoina. O meaalofa nei e sauniuni ai. O mea ua tatou faaupuina o meaalofa faaleagaga o le a sosoo ai.

“O meaalofa faaleagaga e oo mai ia i latou o e ua maua le meaalofa o le Agaga Paia. Pei ona sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita, o meaalofa a le Agaga ‘e maua e ala i lena auala’ [o le Agaga Paia] ma ‘e le mafai ona olioli ai e aunoa ma le meaalofa o le Agaga Paia.’ … (Teachings of the Prophet Joseph Smith, comp. Joseph Fielding Smith, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938, pp. 243, 245; see also Elder Marion G. Romney in Conference Report, Apr. 1956, p. 72.)” (“Spiritual Gifts,” Ensign, Sept. 1986, 68).

O tagata faamaoni uma o le Ekalesia ua tofu ma le meaalofa faaleagaga a itiiti o le tasi. E ui “ua le tuuina atu i tagata uma meaalofa uma” (MF&F 46:11), ae ua maua meaalofa faaleagaga uma i totonu o tagata tuufaatasi o le Ekalesia, “ina ia mafai ona manuia ai tagata uma” (MF&F 46:12). Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e mafai ai ona tatou sailia meaalofa a le Agaga:

“O se tulaga manaomia mo le sailia o meaalofa e ono manaomia ai lo tatou sailiili po o fea o meaalofa ua uma ona tuuina mai. …

“Ina ia iloa meaalofa ua tuuina mai ia i tatou, e tatau ona tatou tatalo ma anapogi. E tele ina tau mai ia i tatou e faamanuiaga faapeteriaka ia meaalofa ua tatou maua ma tau mai ai folafolaga o meaalofa e mafai ona tatou maua pe afai tatou te sailia. Ou te fautuaina outou taitoatasi ia iloa a outou meaalofa ma saili i meaalofa o le a faapea ona aumaia ai le taitaiga i galuega o lou olaga ma o le a faalauteleina ai le galuega o le lagi” (“Gifts of the Spirit,” Ensign, Feb. 2002, 16).

O le faaeeina mai o meaalofa a le Agaga o se tasi lea o auala e fesoasoani mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou ia avea atili e faapei o Ia. Na faamalamalama mai e Peresitene George Q. Cannon (1827–1901) o le Au Peresitene Sili: “Afai e i ai se tasi o i tatou e le atoatoa, o lo tatou tiute le tatalo mo le meaalofa o le a faaatoatoaina ai i tatou. E i ai ni Ou le atoatoa? E matuai tumu au i le le atoatoa. O le a lou tiute? O le tatalo i le Atua e tuuina mai ia te au meaalofa o le a faasa’o ai nei le atoatoa. Afai o au o se tagata ita, o lou tiute le tatalo mo le alofa moni, lea e onosai ma e agalelei. Pe o au ea o se tagata losilosivale? O lou tiute le saili mo le alofa moni, lea e le losilosi. E faapena i meaalofa uma o le Talalelei. Ua faamoemoeina mo lenei faamoemoega. E leai se tasi e tatau ona faapea mai, ‘Oi, e le mafai ona ou tuua lenei mea; o lou a natura lea.’ E le tauamiotonuina ai o ia, ona o le mafuaaga, ua folafola mai le Atua e tuuina mai le malosi e faasao ai nei mea, ma tuuina mai meaalofa o le a aveesea ai i latou. Afai e leai se poto i se tagata, o lona tiute o le ole atu i le Atua mo le poto. E tutusa lava ma isi mea uma. O le fuafuaga lena a le Atua e faatatau i Lana Ekalesia. E finagalo o Ia i Lana Au Paia ina ia faaatoatoaina i le upumoni. O le faamoemoega lenei ua Ia tuuina mai ai nei meaalofa ma faaee mai i luga o i latou o e saili i ai, ina ia mafai ona avea i latou ma tagata atoatoa i luga o le fogaeleele, e ui lava i o latou vaivaiga e tele, aua ua folafola mai le Atua e tuuina mai meaalofa e alagatatau mo lo latou atoatoaga” (“Discourse by President George Q. Cannon,” Millennial Star, Apr. 23, 1894, 260–61).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–27. Meaalofa faaleagaga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–27 o loo lisi mai ai se aofaiga o meaalofa faaleagaga autu ia e talitutusa ma ia o loo lisi mai i le 1 Korinito 12:8–11 ma le Moronae 10:8–17. Sa manaomia e uluai Au Paia se malamalama lelei i meaalofa faaleagaga ina ia mafai ai ona faasa’o faaaliga faaleagaga taufaasese ia sa faaalia e nisi o tagata faatoa liliu mai i Katelani, Ohaio e ala ia latou amioga faalelotu maoae. Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea o le manatuaina o nei meaalofa ma le salia ia maua, o le a le faaseseina ai lava ia tagata o le Ekalesia (tagai MF&F 46:7–8). Sa Ia poloaiina le Au Paia ia “taofi pea i o outou mafaufau po o a ia meaalofa” (MF&F 46:10). Ina ua mavae ni tausaga, sa toe faamautu mai e le Perofeta o Iosefa Samita le taua o meaalofa faaleagaga i le Ekalesia ina ua ia tusia le mataupu faavae lona fitu o le faatuatua, lea na ta’ua ai le tele o meaalofa.

O meaalofa a le Agaga e mafai ona faaalia mai i o tatou olaga i auala e le mafaitaulia. A o lisi mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–27 pe tusa ma le 14 meaalofa faaleagaga, e pei ona ta’ua e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “E le o meaalofa uma nei. I le tulaga atoa, e le mafaitaulia ma e le gata foi lo latou faaalia mai” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 315).

I le ta’ua ai o isi meaalofa faaleagaga na aoao mai ai Elder Marvin J. Ashton (1915–1994) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Sei ou taua la ni nai meaalofa, e le lauiloa i taimi uma pe tautaua foi a e matua taua lava. Faatasi ai ma nei meaalofa atonu o au meaalofa—o meaalofa e le o matua iloga mai, ae e moni lava ma e taua.

“Sei o tatou toe iloiloina nisi o nei meaalofa e iloagata: o le meaalofa o le ole atu; o le meaalofa o le faalogologo; o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu; o le meaalofa o le mafai ona tagi; o le meaalofa o le aloese mai finauga; o le meaalofa o le loto gatasi; o le meaalofa o le aloese mai le tautu i upu le aoga; o le meaalofa o le saili o le mea sao; o le meaalofa o le le faamasino atu; o le meaalofa o le vaai atu i le Atua mo le taitaiga; o le meaalofa o le avea ma se soo; o le meaalofa o le alofa i isi; o le meaalofa o le mafai ona mafaufau loloto; o le meaalofa o le faia o tatalo; o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi; ma o le meaalofa o le mauaina o le Agaga Paia” (E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 19).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13–14. “I ni isi ua tuuina mai i ai e le Agaga Paia ia latou iloa. … I ni isi ua tuuina mai i ai ia talitonu i a latou upu”

Na aoao e le Alii le Au Paia i Katelani, Ohaio, e faapea ua faamanuiaina nisi ia iloa, e ala i le mana o le Agaga Paia, o Iesu o le Keriso (tagai MF&F 46:13). Ua faamanuiaina isi ia talitonu ia latou upu (tagai MF&F 46:14) seia iu ina latou iloaina mo i latou lava. O le talitonu, e le o le masalosalo, o le uluai laasaga lava lea agai atu i le molimau ma le talitonuga maumaututu. O le talitonu i molimau a isi o se meaalofa a le Agaga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:23, 27. O le meaalofa o le iloatino

E ala mai i le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou agavaa mo le taitaiga ma le malamalamaaga faaleagaga e iloatino ai pe manino ai foi le vaai i mea. Sa faamalamalama mai e Peresitene George Q. Cannon le mafuaaga e taua ai mo tagata o le Ekalesia ona sailia le meaalofa o le iloatino: “O le meaalofa o le iloatinoina o agaga e le gata ina tuuina mai ai i alii ma tamaitai o e ua maua, le mana e iloatino ai le agaga atonu o i ai i isi pe ua tosina ai isi, ae tuu atu ai ia te i latou le mana e iloatino ai le agaga o loo tosinaina ai i latou lava. E mafai ona latou iloa se agaga sese ma iloa foi le taimi e nofoia ai e le Agaga o le Atua i totonu o i latou. I olaga patino, e matua taua tele ai lenei meaalofa i le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le umiaina ma le faaaogaina o lenei meaalofa o le a le faatagaina ai se tosinaga faatiapolo e ulufale atu i o latou loto pe uunaia foi i latou i o latou mafaufauga, o a latou upu po o a latou faatinoga. O le a latou taumamao mai ai, ma afai e i ai se avanoa e maua ai i latou e lena agaga, o le taimi lava latou te molimauina ai lona aafiaga o le a latou tuliesea pe i se isi faaupuga, o le a mumusu e taitaia pe uunaia ai” (Gospel Truth: Discourses and Writings of George Q. Cannon, comp. Jerreld L. Newquist [1987], 157).

Ua tuu atu e le Alii i taitai o le Ekalesia le meaalofa “e iloatino ai mealofa uma ne’i i ai se tasi i totonu o outou e fai mai ua ia te ia ia mea ae ua lē ā le Atua” (MF&F 46:27). O lea meaalofa faapitoa ua mafai ai e i latou o e pulefaamalumalu i le Ekalesia ona iloatino agaga sese ma faaaliga aloaia a le Agaga Paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:24. O le meaalofa o gagana

E i ai faaaliga eseese o le meaalofa o gagana:

  • Sa i ai taimi i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia na uunaia ai tagata e le Agaga e tautala i le gagana a le Atua—le gagana a Atamu o loo faamatala mai i faaaliga anamua e “mama ma e le eleelea” (tagai Mose 6:5–6, 46). I le taimi o mea na tutupu i le siomaga o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, e toatele le Au Paia na tautatala ma faaliliuina gagana.

  • I le aso o le Penetekoso, ina ua liligi mai le meaalofa o le Agaga Paia i se tulaga uiga ese le mamana, sa faamamanaina alii ma tamaitai e le Agaga e tautatala ma malamalama i gagana ese ae o gagana ua lauiloa (tagai Gagana 2:1–6). Ua to atu i auauna a le Alii i le lalolagi atoa ni avanoa faapitoa i tulaga masani e aoao ai gagana, tautatala manino ai, ma faafesootai atu ai le savali o le faaolataga ia i latou o atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata.

  • E tautatala tagata i gagana pe a latou tautatala i le mana o le Agaga Paia, pe a latou ‘tautala i le gagana a agelu,” pe, i se isi faaupuga, “tautala mai i afioga a Keriso” (2 Nifae 31:13; 32:2–3).

Na aotele mai e Elder Robert D. Hales ni nai lapataiga e tusa ma le meaalofa o gagana:

“Ua ta’u mai ia te i tatou e perofeta i lenei tisipenisione e faapea o faaaliga mo le taitaiga o le Ekalesia o le a le tuuina mai e ala i le meaalofa o gagana. O le mafuaaga o lena mea o le a faigofie tele mo Lusifelo ona kopi sese le meaalofa o gagana ma faafenumiai ai tagata o le Ekalesia.

”Ua i ai ia Satani le mana e faatogafitia ai i tatou e faatatau i nisi o meaalofa a le Agaga. O se tasi e sili ona ia faaseseina o le meaalofa o gagana. Na faamalamalama mai e Iosefa Samita ma Polika Iaga … le manaomia ona tatou faaeteete pe a mafaufau i le meaalofa o gagana.

“E mafai ona e tautala i gagana mo lou lava taugalemu, ae ou te faataatiaina lenei mea e fai ma tulafono, afai e i ai se mea e aoao atu i le meaalofa o gagana, ia le taliaina o se aoaoga faavae’ (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 229).

“Aua le tautala i le meaalofa o gagana e aunoa ma le malamalama i ai, pe e aunoa foi ma se faamatalaupu. E mafai e le tiapolo ona tautala i gagana’ (Teachings, 162).

“O le meaalofa o gagana e lei… faatagaina e faatonu … le Ekalesia. O meaalofa uma ma faamanuiaga na tuuina mai e le Alii i tagata o le Ekalesia e lei tuuina mai e pulea ai le Ekalesia, ae ua i lalo o le faafoega ma le taitaiga a le Perisitua, ma e faamasinoina ai’ (Discourses of Brigham Young, comp. John A. Widtsoe [1941], 343)” (“Gifts of the Spirit,” 14–15).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ata
Ioane Uitimera

Na valaauina Ioane Uitimera e avea ma tusitalafaasolopito ma tusitalafaamaumau a le Ekalesia (tagai MF&F 47).

O Ioane Uitimera, o se tasi o Molimau e Toavalu o le Tusi a Mamona, na lagolagoina le Perofeta o Iosefa Samita e fai ma tusiupu i le taimi o se vaega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma mulimuli ane i le taimi o le faaliliuga musuia e le Perofeta o le Tusi Paia. Na faateleina tiute o Ioane ina ua tuua e Oliva Kaotui ia Oketopa 1830 mo lana misiona i sa Lamana. Sa fesoasoani Ioane e tusi faamatalaga o konafesi a le Ekalesia ma sa faaauau pea ona tuufaatasia ia faaaliga na maua e Iosefa Samita ma kopiina i se tusi faamaumau o tusiga lea o le a lauiloa o le Tusi o Poloaiga ma Faaaliga. Ia Mati 1831, sa tofia ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Ioane Uitimera e tusia le talafaasolopito o le Ekalesia. Na ta’ua mulimuli ane e Ioane, “Sa sili ia te au le aua ou te faia ae matau ia faia le finagalo o le Alii, ma afai e finagalo ai, ou te manao ia ona faaalia e ala ia Iosefa o le Tagatavaai” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 36). O faaaliga na sosoo ai i le Perofeta na faamautu ai le valaauga o Ioane Uitimera e “tusi ma tausia se talafaasolopito faia pea” o le Ekalesia (MF&F 47:1). Sa talia e Ioane le finagalo o le Alii ma sa iu ina ia saunia “se talafaasolopito faamatalatala e ivasefulu-ono-itulau lea sa mafuli i le faamatalaina o mea na tutupu mai le tautoulu o le 1830 e oo atu i le ogatotonu o le 1830” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 285).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47

Ua valaauina e le Alii ia Ioane Uitimera e tausia se talafaasolopito o le Ekalesia ma ia tusitusi foi mo le Perofeta.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47:1 “Tusi ma tausia se talafaasolopito e faia pea”

Ua poloaiina e le Alii le Ekalesia e tausia ia sa’o lelei ia talafaamaumau (tagai MF&F 21:1; 47:1–3; 72:5–6; 123:1–6; 127:6–9; 128:4–9). O le taimi nei, o le tausia ma le faasaoina o talafaamaumau o se faamuamua maualuga lea i le Ekalesia. I le 2009 na umusa ai se Faletusi fou o Talafaasolopito o le Ekalesia mo le faamoemoega o le faasaoina o tusitusiga, o tusi, faamaumauga a le Ekalesia, ata pue, talafaasolopito tuugutu, faamanuiaga faapeteriaka, atatusi faavae, tamaitusi, nusipepa, tusi faavaitau, faafanua, ata mataninii, ma anomea faaotio visio. Sa faamalamalama mai e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu le mafuaaga ua faaauau ai pea taumafaiga mo le faasaoina o le talafaasolopito o le Ekalesia.

“O le uluai faamoemoega lava o le talafaasolopito o le Ekalesia o le fesoasoani lea i tagata o le Ekalesia e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso ma tausia a latou feagaiga paia. I le faataunuuina o lea faamoemoe, ua taialaina i tatou e faamoemoega autu e tolu:

“Muamua, tatou te saili e tuuina atu le molimau ma puipuia ia upumoni faavae o le Toefuataiga.

“Lona lua, tatou te mananao e fesoasoani i tagata o le Ekalesia e manatua mea tetele na faia e le Atua mo Ana fanau.

“Lona tolu, ua ia i tatou se poloaiga faatusi paia e fesoasoani i le faasaoina o faatulagaga tatau ua faaalia mai o le malo o le Atua. E aofia ai ia faaaliga, pepa o faamatalaga, faagasologa, faiga, ma mamanu ia e maua mai ai le faatulagaina tatau ma le faaauauga mo le faaaogaina o ki o le perisitua, o le faagaoioiga tatau o korama o le perisitua, o le faatinoga o sauniga, ma isi mea—o na mea e tatau ai mo le faaolataga” (“O Le a I ai se Tala Tusia Faamaumau e Tausia e Outou,” Liahona, Tes. 2007, 28–29).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Na tofia Eteuati Paterika e ala i faaaliga e avea ma uluai epikopo o le Ekalesia ma sa tuuina atu i ai le tiutetauave “e tausia e matitiva ma e le tagolima” (MF&F 42:34; tagai foi MF&F 41:9). O le faatalitali atu i le taunuu mai o le Au Paia o loo malaga mai Niu Ioka i Ohaio, sa “fia iloa ai lava se mea” e Epikopo Paterika e uiga i le sauniaina e taulima ia manaoga (Ioane Uitimera, i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 35). Na tulai mai foi fesili e faatatau i le mea o le a faatu ai le aai o Siona. Sa tau mafaufau tagata fou o le Ekalesia pe tatau ona latou fuafua e nonofo mau ai i Ohaio pe sauniuni e toe sii po o fea lava o le a faatu ai Siona. Ona o nei mafuaaga sa sailia ai e le Perofeta o Iosefa Samita le taitaiga a le Alii ma sa iu ina mauaina le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48

Ua ta’u atu e le Alii i le Au Paia le ala e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia o le a malaga mai Niu Ioka i Ohaio.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:1–3. Foai atu i isi

Sa fautuaina e le Alii le Au Paia i Katelani e faaaoga a latou meatotino e fesoasoani ai i tagata faatoa liliu mai o e o le a taunuu atu i Ohaio. O lea faatonuga na avatu ai i tagata o le Ekalesia se avanoa e faatino ai mataupu faavae o le faapaiaga o loo aotele mai i faaaliga talu ai (tagai MF&F 38:24–25, 35; 41:5; 42:30). Sa faasoa mai e PeresiteneThomas S. Monson se aafiaga e faapupula mai ai le ala e mafai ona tatou fesoasoani atu ia i latou o e manaomia le fesoasoani i aso nei:

“I se po malulu o le taumalulu i le 1951, sa tu’itu’i mai se tasi i lo’u faitotoa. O se uso Siamani mai Ogden, Iuta, sa faailoa mai ia lava ma fai mai, ‘O oe o Epikopo Monson?’ Sa ou tali atu ioe. Sa amata ona ia tagi ma sa fai mai, ‘O lo’u uso, o lona toalua, ma le aiga o loo o mai iinei mai Siamani. O le a latou nonofo i lau uarota. Pe mafai ona e susu mai tatou o se’i e silasila i le fale ua matou totogia mo i latou?’

“A o matou malaga atu i le fale mautotogi, sa ia fai mai ua tele tausaga e le’i toe vaai i lona uso. I le gasologa o le fasiotiga tele i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faamaoni lona uso i le Ekalesia, sa avea ma se peresitene o le paranesi a o lei aveina o ia e le taua i le tafa o le taua i Rusia.

“Sa ou matauina le fale mautotogi. Sa malulu ma pogisa. Sa mafoefoe le vali, palapala le pepa o puipui, sa gaogao ii ia kapoti. O se matauila e fasefulu-uati, ua leai mai le taualuga o le potu malolo, na aliali mai ai se fola pa’u ma se pu tele i le ogatotonu. Sa tiga lo’u fatu. Sa ou mafaufau, ‘Se faafeiloaiga ina a faanoanoa mo se aiga sa tele naua mea sa latou onosaia.’…

“… O le taeao na sosoo ai o le Aso Sa. I la matou fonotaga o le komiti uelefea a le uarota, sa fai mai ai se tasi o o’u fesoasoani, ‘Epikopo, e te foliga popole. E i ai se mea o tupu?’

“Sa ou toe faamatalaina ia i latou sa i ai le mea sa ou oo i ai i le po ua mavae, ma faaali atu i ai auiliiliga o le fale mautotogi faaletonu. Sa fai si umi o leai se pisa. Ona fai mai lea o Uso Eardley, o le taitai vaega o faitaulaga sili, ‘Epikopo pe na e saunoa mai e le lava le malamalama o le fale mautotogi ma e manaomia ona sui ia totoga o le umukuka?’ Sa ou tali atu ioe. Sa ia faaauau, ‘O au o se konekarate fai uila. E mafai ona e faatagaina ia le au faitaulaga sili a le uarota lenei e toe uaea le fale? Ou te fia manao foi e valaaulia a’u au sapalai e ofo mai se ogaumu fou ma se pusaaisa fou. Pe mafai ona ou maua lau faatagaga?’ …

“Ona tali mai lea o Uso Balmforth, le peresitene o fitugafulu, ‘Epikopo, e pei ona e silafia, o la ou te galue i le pisinisi fai kapeta. Ou te fia valaaulia la’u au sapalai e ofo mai ni nai kapeta, ma e faigofie e le au fitugaulu ona fola ma aveese lena pa’u masaesae.’

“Ona saunoa lea o Uso Bowden, le peresitene o korama a toeaina. O ia o se konekarate valifale. Na ia fai mai, “O le a ou aumaia le vali. E mafai e toeaina ona vali ma fai le pepa o le puipui?’

“Na sosoo ma le saunoa mai a Sister Miller, le peresitene o le Aualofa. ‘E faigata ia i matou o le Aualofa ona mafaufau i kapoti gaogao ii. Pe mafai ona matou faatutumuina?’

‘O vaiaso e tolu na sosoo ai e manatua pea. Sa foliga mai na uai le uarota atoa i le galuega faatino. Na alu aso, ma i le taimi na atofaina, sa taunuu le aiga mai Siamani. Sa toe tu mai i lo’u faitotoa le uso mai Ogden. Faatasi ai ma se leo na faatumulia i se leo ootia, sa ia faafeiloai mai ia te au lona uso, o le toalua o lona uso, ma lo la aiga. Ona ia fesili mai lea,’Pe mafai ona tatou o e asiasi i le fale mautotogi?’ A o matou savavali atu i faasitepu e tau atu i le fale, sa ia toe fai mai, ‘e leai se mea tele, ae e sili atu nai lo le mea sa latou i ai i Siamani.’ Na te lei iloaina le faafouga na fai i ai ma le toatele o e sa auai i le faatinoga, sa i totonu o le fale e faatalitali mai mo lo matou taunuu atu.

“Sa tatala mai le faitotoa e faaalia ai se fou a’ia’i o le olaga. Sa faafeiloaia i matou i le sasala o le vali felesi o laupapa ma puipui ua pepa fou. Ua leai se matauila e fasefulu-uati, faatasi ai ma le pa’u masaesae na aliali mai ai. Sa matou la’a atu i luga o le kapeta mafiafia ma manaia. O le savali atu i le umukuka na matou iloa atu ai se ogaumu fou ma se pusa aisa fou. Sa matalatala pea faitotoa o kapoti, peitai, ua aliali mai ai ua faatumulia fata uma i meaai. E pei ona masani ai, sa faia e le Aualofa lana galuega.

“… I le iloa ai e le tama o nei mea uma o ana ia, sa ia tago mai i lo’u lima e faaali mai lana faafetai. Sa matua tuia lona loto. …

“Ua oo i le taimi matou te tuua ai. A o matou savavali ifo i lalo o le faasitepu ma oo atu i le ea o le po, sa toulu le kiona. Sa leai se upu na gagana ai. Mulimuli ane, sa fesili se teineitiiti talavou, ‘Epikopo, ua sili atu o’u lagona nai lo se isi lava taimi muamua. E mafai ona e faamatala maia pe aisea?’

“Sa ou tali atu i upu a le Matai: ‘Aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai.’ (Mata. 25:40)” (“O Se Fuafuaga Faaagaga—O Se Folafolaga Taua,” Liahona, Iulai 1986, 64–65).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:4–6. “E lei oo i le taimi e faaalia ai le nofoaga”

Na uunaia e le Alii le Au Paia e teu tupe mo taimi o le a latou manaomia ai ona faatau le laueleele e fausia ai le aai o Siona. I le taimi lena e lei faaalia mai le nofoaga o Siona na ona tautino mai lava o le a tu “i tuaoi latalata i sa Lamana” (MF&F 28:9). I totonu o ni nai masina o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48, na faaalia mai ai e leAlii i taitai o leEkalesia e faapea o le a fausia Siona i Initipene, Misuri (tagai MF&F 52:2–3; 57:1–5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Pe tusa ma le 15 maila i sautesasae o Katelani, Ohaio, sa iai se potopotoga a le Sosaiete Tuufaatasi o le Au Talitonu i le Afio Mai Faalua o Keriso. Sa masani ona iloa i latou o le au Sieka ona o le faiga o a latou tapuaiga, lea e aofia ai le luluina o o latou tino a o latou pepese, sisiva, ma patipati o latou lima i musika. Sa talitonu le au Sieka ua toe foi mai Keriso i le lalolagi i le foliga o se fafine, o Ann Lee, o le taitai o le mau a le au Sieka. Sa talitonu le au Sieka i le nofofua a’ia’i (‘alo’alosa mai le faaipoipo ma sootaga feusuai). Sa latou le manatu e tatau ona papatiso, ma sa faasa e nisi ona ‘ai manufasi. I le amataga o le 1831, sa liliu mai ai se tasi o le au Sieka, o Limani Copley, i le Ekalesia ma sa faamoemoe o le a o atu toeaina o le Ekalesia e talai atu le talalelei i ana paaga muamua. Peitai, e faapei o nisi o e faatoa liliu mai, sa tumau pea ona ia taofiofi i nisi o ona talitonuga sese na i ai muamua. O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49, lea na mau ae le Perofeta o Iosefa Samita i le aso 7 Me, 1831, na faaleaogaina ai le tele o talitonuga o le au Sieka. E le gata i lea, na valaauina ia Sini Rikitone, Pale P. Palate, ma Limani Copley e o e talai atu i le nuu o le au Sieka. E lei leva ona tuuina mai le faaaliga, sa asiasi atu loa nei alii e toatolu i le au Sieka ma sa faatagaina i latou e faitauina atu i se potopotoga na faatasitasi, ae na teena e le potopotoga la latou savali.

Sa osifeagaiga Limani Copley i lalo o mataupu faavae o le faapaiaga ia faatagaina le toatele o le Au Paia sa malaga mai Niu Ioka ona nonofo i lana faatoaga, sa i Tomasone, Ohaio. Peitai, ina ua mavae sina taimi puupuu, sa ia lepetia le feagaiga ma poloaiina ai ia latou tuua lona fanaua. Sa maluelue le faatuatua o Limani i le Toefuataiga, ma sa ia le mafuta atoatoa ma le Au Paia ina ua mavae lena taimi.

Ata
o le nofoaga faasolopito o le nuu o le au Sieaka i le Iuni i Matu, Ohaio

Ia Mati 1831, sa asiasi atu ai faifeautalai mai le Ekalesia i le nuu o le au Sieka i le nofoaga lea i le Iuni i Matu (Shaker Heights), Ohaio (tagai MF&F 49:1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49

Ua valaauina e le Alii ia Sini Rikitone, Pale P. Palate, ma Limani Copley e talai atu i le au Sieka i Ohaio i matu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:1–4. “Ua latou mananao e fia iloa se vaega o le upumoni, ae le o le atoa”

Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea “ua mananao [le au Sieka] e fia iloa se vaega o le upumoni, ae le o le atoa” (MF&F 49:2). E ui ina sa saili le au Sieka e mulimuli i le Atua, ae sa iu ina latou teena le savali o le Toefuataiga e pei ona sa aoao atu e faifeautalai o e sa tofia e folafola atu le afioga a le Alii ia i latou. E taua ona taliaina e fanau a le Atua ia upumoni faale-aoaoga faavae uma ia ua avea o se vaega o le talalelei e faavavau.Sa faamatala mai e Elder Glenn L. Pace (1940–2017) o le Fitugafulu le ala e filifili ai e nisi tagata o le Ekalesia i aso nei ia na ona “iloa o se vaega o le upumoni”

“E i ai o nisi o o tatou tagata ua latou filifilia mea e usiusitai i ai. O le perofeta e le o se tasi e faaalia mai ni upumoni e fai ai lau filifiliga, lea tatou te saoloto ai e piki ma filifili. … E le faia e se perofeta se suesuega o tagata e iloa ai po o fea o falala i ai manatu o tagata. O ia na te faaali mai le finagalo o le Alii ia i tatou. …

“I le 1831, sa i ai nisi uso fou liliu mai sa mananao e o mai ma aumai nisi o o latou talitonuga i le Ekalesia. O lo tatou faalavelave i ona po nei, o tagata ia o le Ekalesia ua osofaia gofie i tu ma talaiga a tagata (faapea ma le tusitusilima tau faifai mai o tagata), ua mananao i le Ekalesia ia sui ona talitonuga ia mafai ai ona latou faia o ia tu ma amioga. Ua matua mu’a lava i le latou vaai le vao o mataupu faalelotu o i le isi itu o le pa.

“Ua talafeagai foi i ona po nei le lapataiga a le Alii i le 1831, e faapea: ‘Faauta, Ou te fai atu ia te outou, ua latou mananao e fia iloa se vaega o le upu moni, ae lē o le atoa, ona e lē o saʼo i latou i oʼu luma ma e ao ina salamo.’ (MF&F 49:2.)

“E tatau ona tatou talia le upumoni atoa—o mea uma lava—‘ia oofu i ofutau atoatoa mai le Atua’ (Efeso 6:11), ma punouai e galulue e atiina ae le malo” (“Mulimuli i le Perofeta,” Liahona, Iulai 1989, 26).

E pei ona sa aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks o le talalelei a Iesu Keriso e manaomia ai i tatou e lafoai faiga e feteenai ma aoaoga o le talalelei pe a avea i tatou ma tagata o le Ekalesia:

“E avea o se auala e fesoasoani ai ia i tatou e tausia poloaiga a le Atua, ua i ai i tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai le mea ua tatou ta’ua o le aganuu o le talalelei. O se auala iloga o le olaga, o se seti o mea e faatauaina ma faamoemoega ma faiga e masani ai tagata uma. O lenei aganuu a le talalelei e sau mai le ata o le faaolataga, o poloaiga a le Atua, ma aoaoga a perofeta soifua. E taialaina i tatou i le ala tatou te tausia ai o tatou aiga ma ola ai i o tatou olaga taitoatasi. …

“Ina ia fesoasoani i ona tagata i le lalolagi uma, ua aoaoina i tatou e le Ekalesia e lafoai soo se tu masani po o faiga faaletagata lava ia po o le aiga, e feteenai ma aoaoga a le Ekalesia a Iesu Keriso ma i lenei aganuu faaletalalelei” (“O Le Aganuu o le Talalelei,” Liahona, Mat. 2012, 42).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:7 E le tasi na te iloa le itula po o le aso o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Sa talItonu le au Sieka ua uma ona oo mai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma sa Ia toe foi mai i foliga o se fafine e igoa ia Ann Lee. O lea talitonuga o se faataitaiga lea o aoaoga sese ia na valoia e le Faaola o le a fuaao i aso e gata ai.

“Faauta … afai e fai mai se tagata ia te outou, Faauta, o iinei Keriso, po o iina, aua nei talitonu ia te ia;

“Aua i aso na o le a tutu mai ai foi Keriso pepelo, ma perofeta pepelo, ma o le a latou faaali mai faailoga tetele ma mea e ofo ai, e oo ina a mafai, o le a latou faaseseina ai lava e ua filifilia, o e ua filifilia e tusa ma le feagaiga. …

“O le mea lea, afai latou te fai mai ia te outou: Faauta, ua i ai o ia i le toafa; aua tou te o i ai: Faauta, ua i ai o ia i afeafe faalilolilo; aua tou te talitonu i ai;

“Aua e pei ona sau le malamalama o le taeao mai sasaʼe, ma susulu atu lava i sisifo, ma sulugia ai le lalolagi atoa, o le a faapea foi le afio mai o le Atalii o le Tagata”(Iosefa Samita—Mataio 1:21–22, 25–26).

Na lapatai mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844) e uiga ia i latou e fai mai latou te iloa le taimi o le Afio Mai Faalua a le Faaola: “E le i faaalia lava e Iesu Keriso i se tagata le taimi tonu o le a afio mai ai o Ia [tagai Mataio 24:36; MF&F 49:7]. O atu ma faitau nei mau, ma e te le mauaina se mea o loo tau mai ai le itula patino o le a Ia afio mai ai; ma o i latou uma o loo fai mai i lea tulaga o faiaoga sese” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita,269).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17 “O le faaipoipoga ua faauuina e le Atua”

Sa fatuina e le au Sieka se nuu lea sa nonofo eseese ai tamaloloa ma fafine ma sa faasa ai le faaipoipo ma le faia o ni fanau. Sa faamatala e le Aposetolo o Paulo ia aoaoga sese o le a oo atu ai i le liliuese i aso e gata ai, e aofia ai le “faasa ona faaipoipo” (tagai 1 Timoteo 4:1, 3).

I se folafolaga aloaia na tuuina mai i le 1995, sa tautino mai ai e le Au Peresitene Sili Ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” [O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129].

Ata
alii ma le tamaitai faaipoipo i fafo o le Malumalu o Curitiba Brazil

Sa faaalia mai e le Alii e faapea “o le faaipoipoga ua faauuina e le Atua mo le tagata” (MF&F 49:15).

Na faamalamalama mai e Peresitene L. Tom Perry (1922–2015) o le Au Peresitene Sili le mafuaaga e matua taua ai lava le faaipoipoga ma le aiga:

“O le talitonuga atoa o le tatou talalelei toefuataiina ua faatotonugalemu i aiga ma le feagaiga fou ma le faavavau o le faaipoipoga. …

“Tatou te talitonu e mafai ona faaauau pea faaipoipoga ma sootaga faaleaiga i talaatu o le tuugamau—ma o faaipopoga e faatinoina e i latou ua i ai le pule tatau i Ona malumalu o le a faaauau pea ona aoga i le lalolagi a sau. E le o i ai i a tatou sauniga o faaipoipoga ia upu “seia tetea ta’ua i le oti” ae o loo faapea mai ‘mo le olaga nei ma le faavavau atoa.’

“Tatou te talitonu foi o aiga malolosi ua masani ai e le gata o iunite faavae ia o se malo mautu, o se tamaoaiga mautu, ma se aganuu mautu o tulaga faatauaina—ae o i latou foi o iunite faavae o le faavavau ma le malo ma le faigamalo a le Atua. …

“Ona o lo tatou talitonuga e faavavau faaipoipoga ma aiga ua tatou mananao ai o se ekalesia, e avea o se taitai ma se e auai i gaoioiga a le lalolagi atoa e faamalolosia ai” (“Aisea e Taua ai le Faaipoipoga ma le Aiga—I Soo se Mea i le Lalolagi,” Ensign or Liahona, Me 2015, 41).

Lolomi