Inisitituti
Mataupu 23: Mataupu Faavae ma Feagaiga 63


Mataupu 23

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taumafanafana o le 1831, na faafoe ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faapaiaga o le laueleele i Initipene, Misuri, i le mea o le a fausia ai e le Au Paia ia Siona. Ina ua toe foi le Perofeta i Katelani, Ohaio, i le aso 27 Aokuso, sa naunau le Au Paia iina e aoao atili e uiga i le laueleele fou ma la latou matafaioi i le faavaeina o Siona.

Ae paga lea, i le taimi na toesea ai le Perofeta, na liliuese ai nisi o tagata o le Ekalesia i Katelani mai le poloaiga a le Alii ma faia ni agasala matuia. I le aso 30 Aokuso, 1831, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63, lea na lapataia ai e le Alii le Au Paia e uiga i taunuuga o le amioleaga ma le fouvale. Na ta’u atu ai foi e le Alii i le Au Paia le ala e tapena ai e faapotopoto i Siona ma saunia ai mo le Afio Mai Faalua.

14 Iulai, 1831Na taunuu ai Iosefa Samita ma isi i Initipene, Misuri.

2–3 Aokuso, 1831Na faapaiaina ai le laueleele i le Itumalo o Siakisone, Misuri mo le faavaeina o Siona, ma sa faapaiaina ai foi se nofoaga mo le malumalu i Initipene, Misuri.

27 Aokuso, 1831Na toe foi ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i Katelani, Ohaio.

30 Aokuso, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae 63.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ina ua toe foi le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Ohaio mai Misuri i le aso 27 Aokuso, 1831, sa latou faasilasila atu i tagata o le Ekalesia iina ua faailoa mai e le Alii le Itumalo o Siakisone, Misuri, o le nofoaga mo le aai o Siona. Na tusia ai e le Perofeta e faapea, “I aso nei o le laitiiti o le Ekalesia, sa i ai le naunau tele ia maua … afioga a le Alii e uiga i mataupu uma e faatatau i soo se ala i lo tatou faaolataga; ma ona ua avea nei le laueleele o Siona ma mea faitino sili atu ona tāua i le vaaiga, o lea na ou ole atu ai i le Alii mo ni isi faamatalaga atili e uiga i le faapotopotoina o le Au Paia, ma le faatauina mai o le laueleele, ma isi mataupu” (in Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 146, josephsmithpapers.org). I le aso 30 Aokuso, i le tali atu i le fesili, na maua mai ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63. O “isi mataupu” na fesili atu le Perofeta atonu na faaaofia ai lona popolega mo le tele o tagata o le Ekalesia i Ohaio, o e sa faia agasala matuia ma pauu ese atu ai ao i ai o ia ma isi taitai toeaina i Misuri. Na fesoasoani le faaaliga e faamanino ai e na o i latou lava sa mulimuli faamaoni ia Iesu Keriso e tatau ona o ma fesoasoani e faavae Siona i Misuri.

Ata
Faafanua 2: O nisi o Nofoaga taua i le Uluai Talafaasolopito o le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–21

Ua lapatai mai le Alii e uiga i taunuuga o le fouvale ma le amioleaga ma folafola mai i e faamaoni se tofi

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:1–6. “Faalogo mai, outou ua ta’ua outou lava o tagata o le Alii”

I faaaliga na muamua, sa ta’u atu ai e le Alii i le Au Paia e faapea ina ia mafai ona faavaeina ma nofoia Siona, e tatau ona latou avea o ni tagata amiotonu (tagai MF&F 58:19; 59:1, 3). Sa tatalaina le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 i se faamanatu paia e faapea o Ana poloaiga ia le faamamasagiaina ma o i latou o e le amanaiaina, pe fouvale foi i ai o le a faasalaina. O lea faamanatu sa tatau ai aua e toatele tagata o le Ekalesia sa fai mai ua latou naunau e fausia Siona ae sa lei usiusitai i tulafono a le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:7–13. “E mulimuli atu faailoga i e faatuatua”

I le taumafanafana ma le tautotogo o le 1831, o nisi o tagata o le Ekalesia sa le toe i ai se faatuatua i le talalelei toefuataiina ma sa latou tautatala faalauaitele e faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita. E toalua le leo faitio faapitoa sa liliuese ma sa amata na lolomi ma faasalalauina anotusi aneti-Mamona i nusipepa e amata ia Setema ma Oketopa o le 1831. O se tasi o le aufaitio o Ezra Booth, o se tasi sa faifeau Metotisi sa auai i le Ekalesia i le amataga o le 1831, ina ua uma ona ia faitauina le Tusi a Mamona, feiloai ma Iosefa Samita, ma molimauina le Perofeta a o faamaloloina le lima na lei faaaogaina o Alice (Elsa) Johnson. Ina ua uma lona papatisoga, sa faauuina Ezra Booth o se faitaulaga sili ma sa tofia e faamisiona i Misuri. Sa ia faamoemoe e faaliliu mai le toatele e ala i le faaali atu o faailoga ma faia vavega. Peitai, ina ua uma ona tali atu mo se taimi puupuu e aunoa ma le vaaia o ni taunuuga sa ia manao ai, sa “fulitua [Booth], ma … liliuese” (Joseph Smith, in Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 154, josephsmithpapers.org).

Ata
Faamalologa o le Tauau o Elsa Johnson, saunia e Sam Lawlor

Faamalologa o le Tauau o Elsa Johnson, saunia e Sam Lawlor Sa faamaloloina faavavega le tauau o Alice (Elsa) Johnson e le Perofeta o Iosefa Samita.

O le isi faitio o Symonds Ryder (po o Simonds Rider) o le sa faafeiloai atu i le Ekalesa e Ezra Booth. Sa malaga Ryder i Katelani, Ohaio, e suesue i le Ekalesia, ma a o i ai o ia iina sa ia faalogo i se tagata o le Ekalesia o valoia se mafuie i Saina. I ni nai vaiaso mulimuli ane, ia Aperila 1831, sa faitau e Symonds se tala a se nusipepa e uiga i le mafuie faataumaoi i Peking, Saina, ma sa ia talitonu sa ia molimauina se valoaga faavavega. E lei pine ae papatisoina o ia, ae i ni nai masina mulimuli ane, sa ia taulamua i le tetee atu i le Ekalesia.

O faatonuga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 e uiga i e sailia mo ni faailoga ua fesoasoani e faamanino ai e faapea e ui e tatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona sailia meaalofa faaleagaga, e le tatau ona latou sailia faailoga e faamalie ai se fiailoa, e faatalitonu ai isi i le upumoni, pe lagolago ai lo latou lava faatuatua. Nai lo lena, o faailoga ma vavega e oo mai o se taunuuga o le faatuatua ia Iesu Keriso e o faatasi ma le finagalo o le Atua (tagai foi MF&F 35:8; 58:64).

Na fautua mai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e uiga i le sailia o faailoga:

“I le tuuina atu o molimau ma a matou lauga faalauaitele e seasea ona ta’ua o matou aafiaga aupito ofoofogia, ma e seasea ona matou faalagolago i faailoga faapea e moni le talalelei. E masani e na ona matou faamautu atu o la matou molimau i le moni o le talalelei toefuataiina ma avatu ni nai faamatalaga itiiti i le ala tatou te mauaina ai. Aisea e faia ai lenei mea? E mulimuli atu faailoga ia i latou o e talitonu. O le sailia o se vavega e faaliliu mai ai se tasi e le o se saili faailoga tonu lea. …

“E i ai mafuaaga lelei e afua ai ona tatou le sailia e e faaliliu mai i le faaalia o faailoga. ‘O le vaaia o faailoga po o vavega e le o se faavae mautu lea mo le liliu mai. Ua faamautu mai e le talafaasolopito faatusi paia o tagata na liliumai ona o faailoga ma mea ofoofogia e le umi a galo atu ma toe faavaivaia atu ai i pepelo ma mea taufaasese a Satani ma ana auauna (Hel. 16:23; 3 Ni. 1:22; 2:1; 8:4.). …

“I se eseesega ma le molimau a le Agaga, lea e mafai ona toe iloilo mai lea taimi i lea taimi pe a manaomia ai e se tagata agavaa ua mauaina, o le vaaia o se faailoga po o le oo foi i se vavega o se mea e tupu i se taimi e tasi o le a mou atu i le manatua o lona molimau ma e mafai ona matafi atu lona aafiaga mai ia te ia [Dallin H. Oaks, O Le Ala a le Alii (1991), 87]” (“O Vavega,” Ensign, June 2001, 10).

Ata
o totonu o le fale o Newel K. Whitney, Katelani, Ohaio

O Ezra Booth, se faifeau Metotisi, na avea ma tagata o le Ekalesia ina ua uma ona ia molimauina se faamalologa faavavega i le potu lea o le fale o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio.

Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e saunia ai e le faatuatua se tagata e talitonu:

“I se lalolagi ua faatumulia i le masalosalo ma le le talitonu, o le faailoaga “o le vaai o le talitonu lea’ ua faalauiloa ai le uiga lea, ‘Ia e faaali mai, ona ou talitonu ai lea.’ Matou te mananao i faamaoniga uma lava ma molimau uma muamua. E peiseai e faigata ona talia mea i le faatuatua.

“O le a le taimi o le a tatou aoao ai o mea faaleagaga e galulue i le isi itu—e faapea o le talitonu o le vaai lava lea? E muamua le talitonuga faaleagaga i le malamalama faaleagaga. A tatou talitonu i mea e le o vaaia ae e moni lava, ona lona uiga ua i ai lo tatou faatuatua”(“What Is Faith?” in Faith [1983], 43).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:14–19. O le agasala o le mulilua

E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:14–19, sa lapataia ai e le Alii e faapea o nisi o le Au Paia sa tausalaina i le agasala o le mulilua. O le upu mulilua e faasino i se tagata ua faia ni sootaga feusuai ma se tasi e le o sona toalua (tagai MF&F 42:22–26; 59:6; 66:10). O i latou o e ua tausalaina “o le a latou le maua le Agaga, ae o le a faafitia le faatuatuaga” (MF&F 63:16), o lona uiga afai e le salamo i latou o e mulilulua, o le a iu ina latou tetee i latou lava i le galuega a le Atua. Ona o le ola le mama ma le mulilua o nisi o agasala aupito matuia, o i latou o e filifili e faia pea le amioleaga nai lo le salamoa o le a puapuagatia i le tiga matuia faalelagona—”lena lepa ua mu i le afi ma le teio, o le “oti faalua lea” (MF&F 63:17; tagai foi Alema 12:16; Helamana 14:16–19; MF&F 29:27–29; 76:36–38).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:16 “O ia o le e vaai atu i se fafine i le manao i ai … o le a le maua le Agaga”

Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea o i latou o e vaai atu ma le manao i se tasi “o le a le maua le Agaga, ae o le a faafitia le faatuatuaga” (MF&F 63:16). I se faaaliga na muamua lea ua lauiloa o “le tulafono a le Ekalesia,” sa tuu mai ai e le Alii se lapataiga faapea i le Au Paia e faasaga i le tuinanau ma le agasala o le mulilua (tagai MF&F 42:22–24). I lona tulaga aoao, o le tuinanau o se naunauga loloto lea po o le moomoo. Peitai, i le matalalaga o nei fuaitau, o le tuinanau e faasino i le manao faaletino e le talafeagai e faia se agasala feusuai. I le lalolagi i nei ona po, o le maua ai o ponokalafi ua tatai atu ai le toatele o tagata e pologa i aafiaga faatafuna o le tuinanau.Na faamatala mai e Peresitene Dallin H. Oaks le ala e faataumaoia ai e ponokalafi le faaleagaga:

O tala faaponokalafi po o tala faaosofia ma ata e sili atu ona leaga nai lo meaai eleelea pe faaleagaina. O loo i ai i le tino puipuiga e tafi esea ai e ia lava meaai e le lelei. E i ai ni nai tuusaunoaga e le maalofia, a o meaai leaga o le a na ona e ma’i ai ae e leai se faatamaiaga tumau o le a i ai. I se tulaga e ese ai, o se tagata e fafagaina i tala mataga po o ata ma tusi faaosofia, e faamaumauina na mea i le faiga ofoofogia e toe tapa i ai e igoa o se fai’ai. O le a le toe luai mai e le faiai ni mea eleelea. O le taimi lava e faamaumauina ai, o le a tumau ai pea lava ia toe manatua, e faaemo maia ona ata taufaavalea i lou mafaufau ma tata’iese ai oe mai mea lelei i le olaga’ [Dallin H. Oaks, Challenges for the Year Ahead (pamphlet, 1974), 4–5; reprinted in “Things They’re Saying,” New Era, Feb. 1974, 18)]. …

“… O i latou e sailia ma faaaoga ponokalafi ua latou faatoilaloina le mana o o latou perisitua. …

“O tagata foi e faaaogaina ponokalafi latou te le toe mauaina le mafutaga a le Agaga. O ponokalafi e fanau mai ai mea faafoliga e faatamaia ai le ola faaleagaga. …

“Ua aoao faafia mai e tusitusiga paia o le a le mau lava le Agaga o le Alii i se tapeneko eleelea. Pe a tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, ua folafola mai o le a tatou “maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou].” Ina ia agavaa mo lena folafolaga ua tatou osifeagaiga o le a ‘tatou manatua pea o ia’ [MF&F 20:77). O i latou o e sailia ma faaaoga ponokalafi e faaosofia ai feusuaiga e mautinoa lava ua solia lena feagaiga. Ua latou solia foi se feagaiga paia e aloese mai faiga e le paia ma e le mama. E le mafai ona latou maua le Agaga o le Alii e faatasi ma i latou. …

O ponokalafi foi e faatupuina manu’a faaletino i a tatou sootaga e sili ona taua faaletagata. …

“O ponokalafi e faaleagaina ai le malosi o se tasi e fiafia ai i se mafutaga masani faalelagona, alofa, ma le faaleagaga ma se tagata o le isi itupa. Na te faaeleaina papupuni lelei lea e tutu e tetee atu i amioga le taupulea, le talafeagai, pe faasāina foi. A o faagaseina le mafaufau, o tagata e aafia i ponokalafi e oo atu lava i le faatinoina o mea ua latou vaaia, e tusa lava po o a ona aafiaga i o latou olaga ma olaga o isi.

“O ponokalafi foi e oo ina fai ma vaisu. E faaleagaina ai le mafaia ona fai ia faaiuga ma e ‘noatia’ ai i latou e faaaogaina, e faaosofia ai i latou ina ia saili pea mo nisi mea se tele. …

“… A oo ina lava le umi e talitali lelei ai e tagata mafaufauga leaga ma tuua ai e le Agaga, ua latou le toe maua le puipuiga faaleagaga ma ua latou i ai i le mana ma le taitaiga a le tiapolo” (“Ponokalafi,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 88–89).

I o tatou aso, o le salalau atu o ponokalafi ua aliali atu ai le toatele i le faaosoosoga o le tuinanau i isi. Na faamautinoa mai e Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le faaaogaina o ponokalafi o se gaoioiga o le tuinanau o le a faatapulaa ai le mafai e se tagata ona olioli i faamanuiaga o le Agaga o le Alii:

“Ou te faasoa atu se lapataiga. O le matuai lelei lava o Satani i le polokaina o fesootaiga faaleagaga e ala i le tauanauina o tagata taitoatasi, e ala i faaosoosoga, e soli tulafono o loo faavae ai fesootaiga faaleagaga. O nisi, ua mafai ona ia faatalitonuina i latou e le o mafai ona latou maua se taitaiga faapena mai le Alii.

“Ua poto Satani i le faaaogaina o mana vaisu o ponokalafi e faatapulaa ai le mafai e se tagata ona taitaiina e le Agaga. O osofaiga a ponokalafi i ona ituaiga matautia, aati, ma faataumaoi uma ua mafua ai le tele o le faavauvau, mafatiaga, lototiga, ma faaleagaina ai faaipoipoga. O se tasi lea o uunaiga aupito sili ona ta’usalaina i le lalolagi. Pe e ala mai i itulau lolomi, tifaga, televise, faaupuga mataga, laulauvavale i le telefoni, po o le emo mai i lau komepiuta, o ponokalafi e malolosi naua faavaisu ma e matuai o’oo’o le faataumaoi. O lenei meafaigaluega malosi a Lusifelo e olopalaina ai le mafaufau ma le loto ma le agaga o soo se tasi e faaaogaina. O i latou uma e maua i lenei upega faatosina, ma lavelave, ma tumau ai lava, o le a oo ina matuai fai ma vaisu seia oo i lona faatosinaga le mama, ma faataumaoi. Mo le toatele, o lena vaisu e le mafai ona faatoilaloina e aunoa ma le fesoasoani. O le mamanu matautia o se mea e masani ai. E amata i le fia iloa lea o faateteleina i ona faaosofia, ma e ta’uamiotonuina e manatu sese e faapea, a faia faalilolilo, e le afaina ai se isi tagata. Mo i latou e faafilemuina i lenei pepelo, o le faiga faataitai e alu loloto, ma lagona faaosofia e sili atu ona malolosi, seia oo ina tapuni le mailei ae faaaoga loa e le mausa leaga ma le le mama, ia lana pule saua. …

“Afai ua maileia outou i ponokalafi, ia fai se tautinoga atoatoa e faatoilalo loa i le taimi nei. Saili se nofoaga filemu; tatalo vave mo se fesoasoani ma le lagolago. Ia onosai ma usiusitai. Aua ne’i fiu” (“To Acquire Spiritual Guidance,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 8–9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:20–21. O le liuaina o le lalolagi

Ua folafola mai le Alii e faapea o le Au Paia o e filifili e faia Lona finagalo ma tumau e oo i le iuga, o le a fai mo latou tofi le lalolagi teresitila pe a amata le Meliniuma ma pe a oo foi ina avea le lalolagi ma malo selesitila ma o se vaega o le malo selesitilia e sosoo ma le Meleniuma ma le Faamasinoga Faaiu (tagai MF&F 38:17–20; 45:58; 63:49; 88:17–20). O le fasifuaitau “o le aso o le liua” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:20 e faasino i le taimi e sosoo mai ma le Afio Mai Faalua o le Alii, pe a “toe faafou le lalolagi ma maua lona mamalu faaparataiso” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10). O lea suiga, po o le liua, o le a tupu pe a “susunuina’ mea leaga uma ma le piopio o le lalolagi, pe le toe i ai, ma “o le a oo ina fou mea uma” (MF&F 101:24–25). O le lalolagi lava ia o le a toe foi i le mamalu faaparataiso sa i ai a o lei i ai le Pau o Atamu ma Eva (tagai Isaia 11:6–7; 51:3; MF&F 133:22–24, 29). E tusa ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:21, o lea liua o le lalolagi na faaalia i se faaaliga i le Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane i le taimi o la latou aafiaga paia i le Mauga o Liua (tagai Mataio 17:1–3, 9).

Ata
Lalolagi i se vaaiga mai le vateatea

O i latou o e tumau i le faatuatua ma faia le finagalo o le Alii “o le a maua se tofi i luga o le lalolagi … pe a liua le lalolagi” (MF&F 63:20–21).

Atapue mai le faaaloaloga a NASA Johnson Space Center

Na faailoa mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) laasaga e fa o le i ai o le lalolagi: “O lenei lalolagi o loo pasi atu i tikeri iloga e fa po o laasaga: 1 O le foafoaga ma le tulaga tamua [i ai i luma atu] o le pau. 2 O le tulaga telesitila lea sa i ai pea lava talu mai le pau o Atamu. 3 O le tulaga teresitila [po o le liua o le lalolagi] lea o le a manumalo pe a afio mai le Faaola ma tatala mai ai le vaitau o le meleniuma. 4 O le selesitila po o le tulaga faaiu o le lalolagi pe a ia maua lona faaeaga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga, comp. Bruce R. McConkie [1954], 1:82).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22–56

E tuuina e le Alii i le Au Paia ia taiala mo le faavaeina o Siona ma folafola atu ia faamanuiga i e faamaoni

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:22–23. “O se puna o le vai ola, e puna a’e i le ola faavavau tumau”

Sa folafola mai e le Alii e tuuina mai le malamalama, po o “mealilo o [Lona] malo,” ia i latou o e tausia Ana poloaiga (MF&F 63:23). O mealilo o le malo o le Atua e faasino i upumoni e faavavau ia e mafai ona maua pe na o faaaliga e iloa ai. Na faatatau e le Alii le mauaina o lenei liligi mai faaleagaga o le malamalama i le mauaina o se “vai ola” i totonu o i tatou lea e aumaia ai “le ola faavavau” (MF&F 63:23). Sa faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer le ala e valaaulia ai e lo tatou faamaoni ia faaaliga faifai pea: “Ia talitonu ona faatumuina pea lava pea lou faatuatua, e faateleina lou malamalama i le upumoni, ma o lau molimau i le Togiola, o le Toetu, ole Toefuataiga o le a pei o ‘se puna o le vai ola, e puna a’e i le ola faavavau tumau’ [MF&F 63:23]. O le a mafai loa ona e maua le taitaiga i filifiliga talafeagai o le olaga i aso taitasi” (O Faaaliga mo le Tagata Lava Ia, o le Meaalofa, o le Tofotofoga ma le Folafolaga,” Liahona, Ian. 1995, 71).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:24–31, 41. “E tatau ona latou faapotopoto i latou lava i le laueleele o Siona, e le i le faanatinatia”

Ina ua toe taliu mai le Perofeta o Iosefa Samita i Katelani, Ohaio, ma sa iloa e le Au Paia ua faailoa mai e le Alii le vaega o Initipene, Misuri, o le nofoaga tutotonu mo le aai o Siona, e toatele sa naunau e amata ona faagasolo sii atu iina. Peitai, na faamanino atu e le Alii e le tatau i le Au Paia ona “faanatinatia” lo latou faapotopoto i le laueleele o Siona (MF&F 63:24; tagai foi MF&F 58:56). O le mea moni, na tuu atu e le Alii i le Perofeta le tomai e “iloatino ai e ala i le Agaga” pe o ai e tatau ona sii atu iina (MF&F 63:41).

E faatatau i nei faatonuga mai le Alii, na faamalamalama mai ai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le mafuaaga sa tatau ai ona faapotopoto le Au Paia i se faiga faatulagaina lelei i lalo o le taitaiga a taitai o le Ekalesia: “[O uluai tagata o le Ekalesia] sa tatau ona lapataia mai le faatupuina o le feitagai i o latou tuaoi, o le toatele o i latou sa matua inoino lava i tagata o le Ekalesia. Na fetalai le Alii o le laueleele e le mafai ona maua mai le faamaligi toto. O i latou na maua le avanoa e faapotopoto ai iina e le tatau ona faanatinati ona o atu i Siona, ae faifai malie. E manino le mafuaaga o lenei fautuaga, aua o le faanatinati o le a oo atu ai i le fenumiai, tulaga e le faamalieina ai ma faama’i, ma e le gata i lea, e faapogai ai atugaluga ma le matau’a i loto o o latou fili ma fagua ai le tetee sili atu. Sa manao Satani e faaumatia i latou ma i lona ita sa taumafai ai e gaepu i o latou loto le fefinauai ma le fefinauai faapea foi i latou ua leva ona faamautu i Misuri” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:232).

Ina ia faafoeina le aofai o le Au Paia ua faapotopoto i Siona, sa talosagaina ai e taitai o le Ekalesia i latou i Ohaio ua mananao e o i Misuri, ia maua mai ni o latou tusi faamaonia mai le Ekalesia a o lei mafai ona latou masii atu ma auai i le faatinoga o le tulafono o le faapaiaga i Misuri. Peitai, e toatele tagata naunau o le Ekalesia sa le amanaiaina le faatonuga ma sa latou o atu i ni vaega toatele i Misuri. Sa tusia mulimuli ane e se tusitalafaasolopito o le Ekalesia na tofia e le Perofeta o Iosefa Samita, “Sa amata loa lava e le Ekalesia ona faapotopoto i le Itumalo o siakisone, ma ona o lenei mataupu sa oo ai ina fai lava si o latou naunautai. Sa poloaiina i latou e aua nei o faanatinati, aua foi nei o pei o se solaaga, ae ia saunia muamua mea uma nai lo i latou. E tatau ona auina atu tupe i le epikopo, ma ia vave e tusa ma le vave o faatau ai laueleele, ma ia faia tapenaga, e tatau ona faailoa i le epikopo, ua mafai ona faapotopoto le ekalesia. Ae e lei ano tagata i lenei tulafono, aua ua naunau faavalea tagata o le ekalesia e o i Siona, e pei ona ta’ua ai i lena taimi. Sa fefefe le au maumea e auina atu a latou tupe e faatau ai laueleele, a ua lolofi mai le au matitiva i ni aofaiga, e aunoa ma nofoaga ua saunia, ua le tusa ma le fautuaga a le epikopo ma isi, seia oo ina matua le fiafia tagatanuu ua leva ona i ai (John Corrill, A Brief History of the Church of Christ of Latter Day Saints [1839], 18–19, josephsmithpapers.org; see also The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 146).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:25–27. “ O Aʼu, o le Alii, Ou te tuu atu ia Kaisara mea e a Kaisara”

I le Luka 20:19–26 tatou te faitau ai e uiga i le auala na taumafai ai faitaulaga sili ma le au tusiupu e fai se mailei mo Iesu, i le fai atu ia te Ia pe sa faataga tagata Iutaia e totogi se saofaga i le taitai o Roma, o Kaisara. Sa latou iloa afai e fetalai atu o Ia ioe, o le a teena o Ia e tagata Iutaia aua latou te feita i tagata Roma, o e na faatoilaloina i latou. Ae afai e fetalai atu Iesu, e leai, e mafai ona latou lipotia o Ia i tagata Roma, o e o le a taofia o Ia mo le taufaalata faasaga i le tulafono a Roma. Sa faaali atu e Iesu ia te i latou se tupe siliva e i ai le ata o Kaisara na lolomi ai luga ma fetalai atu, “O mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara, a o mea a le Atua avatu ia i le Atua” (Luka 20:26).

Ata
atatosi o Iesu o loo aoao atu e uiga i le tuuina atu o mea ia Kaisara

Sa aoao atu e le Alii o le Au Paia, e faapei o Ia, e ao ona “tuu atu ia Kaisara mea e a Kaisara” (tagai MF&F 63:25–27).

O le ta’ua e le Alii o lenei mea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:26–27 na fesoasoani e aoao ai le Au Paia e ui lava o le lalolagi atoa e a le Alii ia, ae na tatau lava i le Au Paia ona faatau mai ni fanua lea na poloaiina e le Alii i latou e fausia ai le aai o Siona. Sa alagatatau lea faatauga ina ia mafai ai e le Au Paia ona umia faaletulafono le laueleele ma ia puipuia ai mai ni finauga i le lumanai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:33–35. “O le au paia foi o le a toeitiiti lē sao ai”

I le tali atu i le faateleina o le amioleaga i luga o le laueleele, sa fofogaina mai ai e le Alii o faamasinoga ma taunuuga. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:33–35, o le a a’oa’iina le au fouvale ma iu ai ina faaumatia, ma e uiga o le a puapuagatia le Au Paia, ae o le folafolaga a le Alii o le a faatasi o Ia ma i latou. Na tusifaamaumauina e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844) le mea na tupu i se fonotaga i lona fale ia Setema 1839: “[Ou te] faamalamalama atu e uiga i le afio mai o le Atalii o le Tagata; e le gata i lea ae o se manatu sese e faapea o le Au Paia o le a sosola ese mai faamasinoga uma, ae o e amioleaga o le a tigaina; aua o tino uma ua i ai ina ia tigaina, ma o e amiotonu o le a faigata ona sosola ese [tagai i le MF&F 63:34]; ae o le toatele o le Au Paia o le a sosola, aua o e amiotonu e tatau ona ola i le faatuatua [tagai i le Sapakuka 2:4]; ae peitai o le toatele o e amiotonu o le a pauu atu i tulaga o faamai, ma faamai pipisi, ma isi, e mafua ona o le vaivai o le tino, ae peitai e faasaoina i le Malo o le Atua. O lea o se mataupu faavae e le paia lena o le faapea mai o pai ma lafai ua solitulafono ona sa aafia i faamai po o le oti, aua e tatau ona oti tagata uma; ae ua fetalai le Faaola, ‘Aua tou te faamasino atu, ina nei faamasinoina outou’ [tagai Mataio 7:1]” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 253).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:38–40. Ua poloaiina Titus Billings e faapotopoto i Siona

Na faatonuina e le Alii le Au Paia o e sa nonofo i le faatoaga a Isaako Morley—e aofia ai ma Iosefa ma Ema Samita—e faia fuafuaga e tatau ai e o. Ina ua valaauina Isaako Morley ia Iuni 1831 e faamisiona i Misuri, sa tuuina atu i le tuagane o lona toalua o Titus Billings e vaaia meatotino. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:38–40, sa poloaiina Titus Billings e faatau atu le lauelele ma faaaoga e agai atu ai i Misuri ma fesoasoani i isi e faia le mea lava e tasi. Ona o le tulaga manaomia e toe sii atu i se isi nofoaga, o lea sa maua ai e Iosefa ma Ema Samita se valaaulia mai ia Ioane ma Alice (Elsa) Johnson e o atu i le la faatoaga i Hairama, Ohaio, pe tusa ma le 30 maila i sautesasae o Katelani.

Ata
faatoaga a Isaako Morley, Katelani, Ohaio

Na tuu atu e Isaako Morley le tiutetauave mo lana faatoaga i Katelani, Ohaio lea sa nonofo ai se aofaiga o le Au Paia, ia Titus Billings, le tuagane o lona toalua. I le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii, sa faatauina atu le faatoaga (tagai MF&F 63:38–40).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:49–52. “Amuia lava e e oti o e e oti i le Alii”

O i latou e tumau i le faatuatua ma le amiotonu, e oo lava i le oti, o le a toetutu mai i le Afio Mai Faalua o le Alii. O le a latou taumamafa i Lona mamalu ma auai faatasi ma e amiotonu o e o ola i lena aso i se nofoaga ua latou maua i le aai o Siona i le taimi o le Meleniuma (tagai MF&F 61:39; 63:49; 88:96–98; 101:35). O fanau o loo ola i le lalolagi pe a amata le Meleniuma o le a “tutupu ae seia oo ina matutua” ma o le a oti ma toetutu mai “i le emo o le mata” (MF&F 63:51; tagai foi Isaia 65:20). Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita : “O tagata e i ai i le lalolagi o le a i ai lava i le tino, ae o le a oo mai se suiga ia i latou ina ia latou maua le mana i luga o ma’i, faama’i ma le oti. O le oti o le a faateaeseina mai le lalolagi, aua e tatau ona ola tagata seia oo lo latou matutua i le matua o se laau po o le selau tausaga (Tagai i le [MF&F] 63:50–51), ona oti ai lea i le tausaga o le tagata, ae o le a oo mai lenei oti i le emo o le mata ma o le tino e oti o le a suia faafuasei i le tino ola pea. O le a le i ai ni tuugamau, ma o le a ave a’e i se toetutu mamalu i latou o e amiotonu” (Church History and Modern Revelation, 1:461).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:53–54. “O nei mea … ua lata mai lava ona oo mai”

Mai le silafaga a le Atua i le taimi, o mea e tutupu i le Afio Mai Faalua ua “lata mai lava” (MF&F 63:53). E ui tatou te le iloa le itula o le Afio Mai Faalua, o le faataoto a le Alii i taupou valea ma taupou popoto ua faamanatu mai ai ia i tatou e saunia nei mo lena aso (tagai Mataio 25:1–13). E tatau lava ona tatou vaavaai atu i le Afio Mai Faalua o se mea o faamalumalu mai ina tatou saunia i tatou lava. O le faamaninoga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:54 e faapea “seia oo i lena itula, o le a i ai taupou valelea i totonu o e popoto” o lona uiga e oo lava i totonu o le Au Paia o Aso e Gata Ai o i ai i latou o le a maua atu o amioleaga ma e o le a tuueseese ma lafoina i fafo mai e amiotonu, e pei o le faataoto i le saito ma le titania (tagai Mataio 13:24–30, 36–43). O le mea lea sa poloaiina ai e le Alii le Au Paia e salamo ma sauniuni mo Lona afio maiSa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks le manaomia e tagata o le Ekalesia ona saunia:

“E ui ina leai so tatou mana e fetuunai ai le mea moni o le Afio Mai Faalua, ma le mafai ona iloa le taimi tonu, e mafai ona tatou faatelevaveina a tatou lava sauniuniga ma taumafai e faatosinaina le sauniuniga a i latou o loo siomia ai i tatou.

“O se faataoto o loo i ai se aoaoga taua ma le luitau e uiga i lenei mataupu o le faataoto i taupou e toasefulu. “O lenei faataoto, na fetalai mai ai le Alii: ‘E faataunuuina foi i lea aso, ou te sau ai i lo’u mamalu le faataoto na ou fai atu ai e uiga i taupou e toasefulu’ (MF&F 45:56

“I le mataupu 25 o le Mataio, o lenei faataoto o loo faatusatusa ai le eseesega o taupou valea e toalima ma taupou popoto e toalima. Sa valaaulia taupou uma e toasefulu i se tausamaaga o le faaipoipoga, ae na o le afa o i latou sa saunia a latou suauu i a latou lamepa ina ua sau le faatoafaiava. O le toalima sa saunia, sa ulufale atu i le tausamaaga, ona tapuni ai lea o le faitotoa. O le toalima sa leai ni a latou sauniuniga, sa tuai mai. Ua tapuni le faitotoa, ma sa le i faaulufaleina mai i latou e le Alii, ma sa ia faapea atu, ‘Ou te le iloa outou’ [f.12). ‘O lea ia outou mataala ai’ sa faaiu atu ai le fetalaiga a le Faaola, ‘aua tou te le iloa le aso po o le ituaso e sau ai le Atalii o le tagata’ (f.13).

“O le matua taufaamata’u lava o le savali o lenei faataoto. O taupou e toasefulu, e faasino i tagata o le ekalesia a Keriso, aua sa valaaulia uma lava i le tausamaaga o le faaipoipoga, ma sa iloa foi e tagata uma mea sa manaomia, ina ia mafai ai ona ulufale atu pe a sau le faatoafaiava. Ae sa na o le afa o i latou sa saunia ina ua sau o ia” (“Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:55–56. Ua tautino mai e le Alii e faapea “e le talia le tusitusiga” a Sini Rikitone.

I se masina a o lei tuuina mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 sa poloaiina ai e le Alii ia Sini Rikitone e tusi se faamatalaga o le laueleele o Siona e faasoa atu i isi ina ia mafai ai ona sue tupe e faatau ai laueleele i Misuri (tagai MF&F 58:50–52). Ina ua uma ona tusia e Sini, sa tautino mai e le Alii o lana faamatalaga o le laueleele sa “le i taliaina” ona sa ia “faaea e ia o ia lava i lona loto, ma sa le talia e ia le fautuaga, ae ua faatausuai i le Agaga” (MF&F 63:55–56). E ui o le taumafaiga muamua a Sini e faamatala le Itumalo o Siakisone, Misuri, atonu sa soona faaupuina ona uiga auau mama (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013] 54, note 305), na manino e lei fetaui ma faamoemoega o le Alii. I soo se itu, sa poloaiina o ia e le Alii e tusi se ata faataitai lona lua, lea sa taliaina ma avea ai ma auala o le sueina o tupe mo Siona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57–66

Ua faatonuina e Iesu Keriso Ana auauna ia manatua le paia o Lona suafa, ma ia talanoa ma le migao i mea uma e paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:57–64. “Ia faaeteete ai tagata uma i le ala latou te faaaogaina ai lo’u igoa i o latou laugutu.”

I le taimi na tuuina mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63 sa i ai nisi o le Au Paia sa faaaogaina le suafa o le Alii e aunoa ma le pule tatau, o lea na latou i ai i lalo o le tausalaga (tagai MF&F 63:60–63). Na valaaulia e le Alii le Au Paia ia salamo, ma poloaiina i latou uma “e faaeteete i le ala latou te faaaoga ai [Lona] suafa i o latou laugutu” (MF&F 63:61). Na faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks e faapea o le suafa o le Alii e ao ina faaaogaina ma le pule ma i le migao.

“O le mau lenei [MF&F 63:61–62] ua faaalia ai tatou te faaaogaina ma le le tatau le suafa o le Alii pe a tatou faaaogaina e aunoa ma le pule. E manino le tupu o lenei mea pe a faaogaina ia suafa paia o le Atua le Tama ma lona Alo, o Iesu Keriso i mea ua ta’ua o le vaogagana le mafaufau: i fetuu inosia, i faitioga inaina, po o maka o faailoga i tautalaga faasamasamanoa.

“O suafa o le Tama ma le Alo e faaaoga i le pule pe a tatou aoao atu ma le migao ma molimau atu ia te i la’ua, pe a tatou tatalo, ma pe a tatou faatinoina sauniga paia o le perisitua.

“E leai nisi upu e sili ona paia pe taua ia tatou gagana atoa, nai lo o suafa o le Atua le Tama ma lona Alo, o Iesu Keriso. …

“Pe a faaaoga suafa o le Atua le Tama ma lona Alo, o Iesu Keriso, ma le migao ma le pule, e talosagaina ai se mana i luga atu o le mea e mafai e le tagata soifua ona malamalama i ai.

“E tatau ona iloagofie e tagata talitonu uma o nei suafa silisiliesele—a e tutupu ai vavega, lea na faia ai le lalolagi, lea na foafoa ai le tagata, ma lea e mafai ona faaolaina ai i tatou—e paia ma e tatau lava ona taulimaina ma le migao aupito maualuga. E pei ona tatou faitau i faaaliga i ona po nei, ‘ia manatua o le mea e sau mai luga ua paia, ma e ao ona tautalagia ma le faaeteete, ma i le taofiofiga a le Agaga.’ (MF&F 63:64.) (“Migao ma le Mama,” Liahona, Iulai 1986, 49–51).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:65–66. “O se fale, e pei ona aoao mai e ala i le tatalo i le Agaga”

E tofu le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone ma se tama’i fale sa tu i le faatoaga a Isaako Morley. I le poloaiina ai e faatau atu le faatoaga, sa ta’u atu e le Alii ia Iosefa ma Sini e saili atu mo le taitaiga faalelagi e sailia ni nofoaga fou e nonofo ai (tagai MF&F 63:65). I le aso 17 Setema, 1831, na sii atu ai Iosefa ma Ema Samita i Hairama, Ohaio, e nonofo ai ma le aiga o Ioane ma Alice (Elsa) Johnson. E lei leva, ae sii atu foi le au Rikitone i se fale laau i Hairama lava. E moni lava, o aiga o le Perofeta ma Sini Rikitone semanu e popole e uiga i manaoga faaletino ina ua latou iloa o le a tuua o latou fale i le faatoaga a Morley. Sa taumafai le Alii e faatoafilemu o latou popolega i le faamanatu atu ia i latou o le a taiala le Agaga ao latou valaau atu i le Atua i le tatalo ma e ala mai i lo la onosai o le a faamanuiaina ai i latou (tagai MF&F 63:65–66).

Lolomi