Aoaoga a Peresitene
Mataupu 12: O Le Galue ma le Faalagolago ia te Oe lava


Mataupu 12

O Le Galue ma le Faalagolago ia te Oe lava

O le a faamanuiaina i tatou e le Alii a o tatou galulue atoatoa i le mea e gata mai ai lo tatou malosi.

Mai le Soifuaga o Heber J. Grant

Sa tele lava ina aoao atu e Peresitene Heber J. Grant ia mataupu faavae o le galue ma le faalagolago ia te oe lava. Na ia fautua mai: “Ia lagona e tagata taitoatasi o ia lava o le tusiata ma le faufale o lona lava olaga, ma e na te fuafua ia faamanuiaina e ala i le galue. ‘O aso e ono e te galue ai ma fai ai au galuega uma lava’ ma o le aso fitu e te malolo ai [tagai i le Esoto 20:9–11]. Aua e te naunau e galue mo le na o le fa i le lima aso, ae e faia na o le afa o mea e tatau ona fai. Ia galulue malosi tagata taitoatasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai mo mea uma ua ia maua, po o le mea e faigaluega ai po o le a foi lava le mea na te faia.”1

Ina ua saunoa mai Peresitene Grant e uiga i le aoga o le galue, sa ia saunoa e tusa ma le mea na masani ai i lona soifuaga atoa. Talu ai e na o ia se tama a lona tina ua maliu lana tane, o lea sa ia aoao ai a o itiiti lava e salu le fale ma fufulu ma solo ipu. Na ia fesoasoani foi i lona tina i lana galuega suisui e tausia ai i laua e toalua. “Na ou nofo i le fola o le fale i le po se ia oo i le vaeluaga, ” na ia manatua mulimuli ane, “ma pamu le vae o le laau suisui ae se’i malolo vae [o lo’u tina] ua vaivai.”2 O taumafaiga a Heber e fesoasoani i lona tina na faaauau pea ina ua matua o ia ma ulu atu i le lalolagi faapisinisi i lona talavou e fesoasoani ai e tausi lona tina.

O se tasi o naunautaiga sili o Peresitene Grant o le “faagauai mai lea o mafaufau o le autalavou o Siona i le mamana ma le aoga, e le mafaamatalaina o le galue.”3 I totonu o ni tusitusiga mo le mekasini a le Ekalesia o le Improvement Era, na faamatalaina ai e Peresitene Grant ni mea sa ia oo i ai, e faapupula mai ai o lona naunautai e galue na oo atu ai i le vave faamanuiaina o ia i tulaga faapisinisi i le lalolagi. “O le a ou tusia ni faamatalaga e uiga i le galue, ” na ia faapea mai ai, “e le faia ma le faamoemoe faapea ia maua ai mo au lava ia o ni teufugalaau mo lo’u galue malosi, a e o le faamoemoe ia ou mafai ona musuia foi i latou e faitauina au tusi ia naunautai e galulue. E masani ona faapea mai tagata o faamatalaga e uiga i ni aafiaga faaletagata lava ia, pe faamatala pe tusia foi, e malolosi atu, ma e tele ina umi o manatuaina i mafaufau o tagata o e faalogo ma e faitau tusi, nai lo se mea e mafai ona maua i se isi lava auala. Atonu o la’u lea faanoi mo le faamatalaina atu o le tele o mea na tutupu i lo’u olaga.

“A o avea [au] o se talavou, ma auai atu i le aoga, na faasino mai ia te au se tagata tausitusi i le Faletupe o Wells, Fargo i le Aai o Sate Leki, ma na ta’u mai e na te mauaina se totogi o le selau limasefulu tala i le masina. Ou te manatua lo’u vaevaeina o lena fuainumera ma iloa ai e na te maua le ono tala i le aso ae le aofia ai le Aso Sa, o se fuainumera na ou manatu ua matua tele lava. … Na ou miti e avea au o se tausitusi, ma ia ou galue foi i le Kamupani a Wells, Fargo ma o lea na ou alu ai loa lea i le vasega tausitusi i le Iunivesite o Tesareta [lea ua taua nei o le Iunivesite o Iuta], ma le faamoemoe e i ai se aso ona ou maua lea o se totogi sa ou manatu i lena taimi e matua tele naua.

“Ou te ta’ua ma le fiafia se faamatalaga … mai ia Lord Bulwer Lytton: ‘O le mea e manaomia e le tagata e le o le taleni, a o le faamoemoega; e le o le mana e faataunuuina ai, a o le naunautai e galue ai.’ Na faapea mai Samuel Smiles: ‘O faamoemoega, e pei o fuamoa, a le fofoa mai e avea ma ni moa e le aoga.’

“Na manatu ia Lord Lytton e aunoa ma sona le mautonu afai e moemiti lelei ma faatagata matua se talavou, o le a avea lena ma mea e musuia ai o ia, ia i ai se faamoemoega i le olaga, ma ia ‘fofoa mai i le galue, ’ ma ia le faatagaina ai ‘ia pala.’ Ina ua i ai lo’u faamoemoega o le avea o au ma se tausitusi, ona ou galue loa lea i le taimi a lena ina ia ou ausia lena sini. Ou te manatua le talie o tamaiti sa matou aooga. Na faapea mai le tasi ina ua vaai i a’u api, ‘O le a lenei; o ni sa’euga moa ea?’ Ae fai mai le isi, ‘Pe na emo ea le uila i le fagu vaitusi?’O ia faamatalaga ma isi foi, atonu e lei faia ina ia manua ai ou lagona, o tausuaga fiafia lava, ae na loloto lona afaina ma na faaosofia ai i totonu ia te au se agaga o le naunau malosi. Na tonu ia te au ia ou ola ina ia faia ni kopi mo i latou uma o e auai mai i le Iunivesite, ma ia avea au ma faiaoga o le tusitusi ma le tausitusi i lena nofoaga o aoaoga. O le i ai o se faamoemoega ma le ‘naunau ina ia galue, ’ ma lo’u lagolagoina o le manatu o Lord Lytton e faapea, ‘I le malosi o le malamalama o le talavou e leai se upu e taua o le toilalo, ’ Ua amata ona ou faaaogaina lou taimi avanoa e faataitai ai le tusilima, na faaauauina i lea tausaga ma lea tausaga seia oo ina taua au o le ‘tagata tusitusi sili i le lalolagi.’

“O le taunuuga, i ni tausaga mulimuli ane, na ou maua ai se galuega o le tausitusi ma le failautusi o inisiua i se ofisa inisiua. E ui i le na o le sefululima o ou tausaga, sa lelei lau tusilima, ma e na o le pau foi lena o le mea na manaomia e maua ai le galuega sa ou umia, a e sa ou le malie atoatoa ma o lea sa faaauau ai pea ona ou moemiti ma ‘faataitai pea le tusitusi, ’ pe a leai se isi mea e fai. Sa ou galue i le vaega pito i luma o le faletupe o A. W. White & Co., ma, pe a le pisi, ona ou ofo atu lea e fesoasoani i le galuega a le faletupe, ma faia so o se mea ma mea uma lava ou te mafaia e faaaoga ai lou taimi, e aunoa ma lou manatu pe totogi ai au pe leai, a e ua na o le i ai o le naunautai e galue ma aoao mai ai. O le tausitusi a le faletupe o Morf, o se tagata e tusilima lelei tele, ma sa ia galue maeaea ma le faaeteete e fesoasoani i au taumafaiga ia avea ma se tagata tusitusi poto faapitoa. Sa ou iloa ona tusilima lelei ma i le tele o taimi e sili atu lau tupe na maua i itula i fafo mai o le taimi faigaluega masani, i le tusiina o pepa o alofaaga, po o pepa o valaaulia, ma isi, ma le tusia o faafanua, nai lo le tupe ou te maua i lou totogi masani. I ni tausaga mulimuli ane, na tauaao mai ai ia te au se tipiloma i le Faaaliga o Fua o Faatoaga mo le tusilima aupito sili ona matagofie i Iuta. Ina ua amata ona ou galue mo au lava, sa i ai se avanoa i le Iunivesite o le avea ma faiaoga o le tusilima ma le tausitusi, ma ina ia faataunuuina ai le folafolaga na ou faia ia te au lava, a o ou laitiiti o se talavou pe a ma le sefululua po o le sefulutolu tausaga, e i ai se aso ou te faiaoga ai i ia mataupu, ma o lea na ou tusi talosaga ai loa mo lea avanoa. Na talia lau tusi-talosaga, ma faataunuuina ai lou tiute ia te au lava.”4

Sa i ai i a Peresitene Grant le “naunautai e galue” i ana gaoioiga faaleagaga faapea foi ma ana taumafaiga faaletino. O ia o se tama galue e le malolo, o se faiaoga o le talalelei, ma o se molimau faapitoa a le Alii o Iesu Keriso. O vaega uma o lona soifuaga o lo o atagia mai ai se mataupu faavae e masani ona ia aoao mai: “O le tulafono mo le manuia, i le olaga nei ma le olaga a sau, o le i ai lea o le lotomaualalo, loto tatalo, ma le galue, galue, GALUE.”5 Sa ia fautua mai e faapea: “Afai o lo o ia te oe ni faamoemoega, ia e moemiti i mea o lo o e manao e faataunuuina ona tuu atu loa lea o lou tauau e uunai ma tulei. O le manatunatu po o le moomoo i mea (tatou te le o maua) e aunoa ma le galue e le faataunuuina ai se mea; e taua le galue ma e manaomia foi. O le faatuatua e aunoa ma galuega e mate, e pei ona tau mai ia i tatou e Iakopo, e pei o le tino a aunoa ma le agaga e oti [tagai i le Iakopo 2:17, 26]. E toatele tagata e i ai le faatuatua, a e oge i galuega, ma ou te talitonu i tagata e i ai le faatuatua ma galuega ma o lo o naunau malosi e faia mea.”6

O Aoaoga a Heber J. Grant

E tatau ona tatou galulue atoatoa i le mea e gata mai ai lo tatou malosi.

E tatau ona i ai so tatou faamoemoega, e tatau ona ia i tatou se naunautaiga e galulue atoatoa i le mea e gata mai ai lo tatou malosi. O le galue e fiafia i ai le Alii.7

E lei i ai lava se taimi e faapea na ou le fia faia ai se galuega aupito faatauvaa [po o se galuega aupito maualalo], (pe afai e i ai se mea e tau o se galuega aupito faatauvaa, ae ou te iloa e leai) nai lo le nofonofovale po o le faatalanoa.8

Na ou taumafai i lenei taeao e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga e uiga i le e faatalanoa, ma o lo o tatou mafuta lava ma nisi o e faatalanoa. Tatou te maua i totonu o le Vaega e 75 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

“Ia filiga tagata taitoatasi i mea uma. E leai foi se mea mo le e faatalanoa i le Ekalesia, sei iloga na te salamo ma faaleleia ona ala.” [MFF 75:29] …

I totonu o le Vaega 88, ua tatou faitau ai:

“Ia tuu le faatalanoa; ia tuu le le tu mama, ia tuu le faipona o le tasi i le isi; ia tuu le moe loa e sili atu i lo lona aoga; ia vave momoe ina ia outou le vaivai; ia alapo, ina ia faafouina o outou tino ma o outou mafaufau.” [MFF 88:124.]

Faamolemole ia manatua, e le o ni faamatalaga ia a Heber J. Grant, a o fetalaiga a le Alii.:

“Ia manatua foi e e o nonofo i Siona a latou galuega ona ua tofia i latou e galulue, i le faamaoni lava; aua o le a manatua le faatalanoa i luma o le Alii.

“O lenei, o au o le Alii, ua ou le fiafia i e nonofo i Siona, aua o i ai e faatalanoa ia te i latou, o lo o tutupu ae foi a latou fanau i le amioleaga; latou te le sailia foi ma le faamaoni “oa o le faavavau, a e tutumu o latou mata i le manumanu.” [MFF 68:30–31.]

“Aua e te paie; aua o le paie e le ai i le areto pe ofu i ofu o le galue.” [MFF 42:42.] …

“Faauta, na aauina atu i latou ia talai atu lau talalelei i totonu o faapotopotoga a e amioleaga; o lea, ou te tuuina atu ai ia te i latou le poloaiga, e faapea: Aua e te faamaumauina ou aso, pe natia lau taleni ia le iloa.” [MFF 60:13.] …

Tatou faamoemoe ia toe fagua i o latou loto lena agaga o le tutoatasi lea sa i ai i o tatou Tama paionia, ma ia aua nei i ai se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua umia le Perisitua a le Atua e tausalaina i le nofonofovale. Ia amata nei loa ona tatou usupo e galulue ma galulue ai lava seia po le aso.9

O lo o i ai se agaga o lo o tuputupua’e i totonu o le lalolagi i nei ona aso e faapea, ia aloese mai le faia o le tautua po o le auauna atu, o le le naunau lea e galue malosi, ia taumafai e vaai pe o le a le laitiiti o le mea e mafai ona tatou fai, ae pe o le a foi le tele o se mea e mafai ona tatou maua mai ai. E sese atoa lena mea. O lo tatou agaga ma le faamoemoe, o le faia lea o mea uma tatou te mafaia, i se taimi ua faatulagaina, mo le lelei o i latou ua faafaigaluegaina i tatou, ma le lelei foi o i latou o loo tatou galulue.

O le isi agaga—o le maua o mea uma tatou te mafaia, ae ia matua laitiiti lava se mea tatou te taui atu ai—e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso.10

Sa ou taumafai e faagauai mai mafaufau o le autalavou i le manaomia o lo latou galulue atoatoa i le mea e gata mai ai lo latou malosi; ma lenei, a o latou galulue ai ia aua lava nei o latou faavaivai. …

“Ina tulai ia, ma galue, ia ia te oe foi Ieova.” [Tagai i le 1 Nofoaiga a Tupu 22:16.] …

Ou te lei maua lava se mea i lou olaga ua sili atu ona taua ia te au nai lo le faataunuuina o ou tiute i aso taitasi i le mea e gata mai ai lou malosi; ma ua ou iloa, afai e faia e alii talavou lenei mea, o le a sili atu ona latou saunia mo galuega i le lumanai. …

A o sefuluiva [ou tausaga], sa ou tausia tusi ma galue o se failautusi e tusia inisiua mo Henry Wadsworth, o le sui o Wells, Fargo & Co. E lei atoatoa ona faaaogaina lou taimi i galuega. Ou te le i faigaluega mo le kamupani a e mo le ofisa sui… ma sa ou ofo atu … e faila le tele o tusi a le faletupe, ma isi, ma tausia se seti o tusi a Sandy Smelting Co., sa faia lava e Wadsworth.

Ina ia faamamafaina le moni o le upu sii mai le 1 Nofoaiga a Tupu, ou te faapea atu na matua faafiafiaina Wadsworth i au galuega sa fai, na ia faafaigaluegaina au ina ia ou faia le aoina mai o pili mo Wells, Fargo & Co., ma totogi au e luasefulu tala mo lenei galuega e faaopoopo i lau tupe e masani ona maua o le fitusefulu-lima tala mai le pisinisi inisiua. Ma sa avea ai au ma tagata faigaluega a Wells, Fargo & Co., ma sa faataunuuina ai foi se tasi o au miti.

Ina ua oo i le po o le vaeluaga o le Tausaga Fou, sa ou i ai pea i le ofisa a ua leva le po. … Na oo mai i totonu Wadsworth ma ia faapea mai ma le fiafia o loo manuia le pisinisi, ma e le- ’i timu foi a ua matua timu lava, po o se faaupuga e tau lalata ane i ai. Na ia talanoa mai e tusa ma lo’u tausia o tusi o le Kamupani a Sandy Smelting e aunoa ma se totogi, ma ia ta’ua ai ni faamatalaga logo malie na faafiafiaina ai au. Ona ia tuuina mai lea ia te au o se siaki e selau tala, tusa ua faaluaina ai lo’u totogi mo itula faaopoopo sa ou galue ai. Sa ou maua le lagona faamalieina, ina ua ou iloaina ua ou maua le agalelei ma le faatuatuaga o lo’u falefaigaluega, ma ua sili atu lona taua ia te au nai lo le faaluaina o le selau tala.

So o se alii talavou lava e taumafai e faaaogaina lona taimi atoa, e aunoa ma le manatu i se mea e na te maua mai mo lana auaunaga, a e musuia ia galue ma aoao mai ai, ou te folafola atu, o le a ia maua le manuia o le olaga nei.11

O le galue e fesoasoani tatou te faalagolago ai ia i tatou lava.

O lo o i ai le tulafono, na faavaeina e le matatalaina i le lagi a o lei faavaeina lenei lalolagi, e autu ai faamanuiaga uma lava, ma e leai se tagata e mafai ona mauaina faamanuiaga e aunoa ma le faataunuuina o le tulafono [tagai i le MFF 130:20–21]. Ou te fia tau atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te maua i lenei olaga mea na tatou galulue agai i ai, ma ou te manao e uunaia tagata taitoatasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ia avea ma se tagata e galue.12

O lo tatou uluai faamoemoega lava [i le faavaeina o le polokalama o le uelefea a le Ekalesia] o le faatuina lea, i le mea e mafai ai, o se faiga e le toe i ai le fetuu ona o le paie, le toe i ai le amioleaga o le maua fua o se mea, ae ua toe faatuina le tutoatasi, o le galulue, o le ola faasoasoa lelei ma le faaaloalo i o tatou tagata. O le faamoemoega o le Ekalesia, o le fesoasoani lea i tagata ia fesoasoani ia i latou lava. E ao ona avea le galue ma mataupu faavae laualuga e taitaiina ai olaga o tagata o le Ekalesia.

Na faapea mai lo tatou taitai maoae, o Polika Iaga i se tulaga talitutusa lava:

“Ia faagalulue e matitiva—totoina togalaau, vaeluaina laau mo le fausia o pa, eli autu, fausia pa, po o soo se mea aoga lava, ma ia mafai ai e i latou ona faatauina meataumafa ma falaoamata ma isi mea e manaomia o le olaga.” [Tagai i le Discourses of Brigham Young, filifilia e. John A. Widtsoe (1954), 275.]

O lenei fautuaga ua tutusa lava lona talafeagai i taimi nei ma le taimi na tuuina mai ai e Polika Iaga.13

Ia galulue punouai i tatou uma lava ma ia tauaogaina i tatou i le mea e gata mai ai lo tatou malosi ma le mafai. Ua poloaiina i tatou e ‘ai a tatou mea e ‘ai ma le afu o mata [tagai i le Kenese 3:19].

… O se mea faigofie le tuuina atu o tupe i se tagata, ae manaomia le alofa ma se loto e fia fesoasoani ia te ia ma taumafai ai e fai se fuafuaga mo lona manuia ma lona lelei. Ma o se mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso, i le taimi nei, e pei foi ona i ai i taimi uma lava le fesoasoani i tagata taitoatasi ina ia mafai ai ona fesoasoani o ia ia te ia lava—ia fesoasoani i atalii ma afafine uma o lo tatou Tama faalelagi ina ia galueaiina lona lava faaolataga, i le faaletino ma le faaleagaga.14

Ou te manao ina ia outou gauai mai i se saunoaga a Peresitene Polika Iaga:

“Ua aoao mai ia te au i mea na ou oo i ai, ma ua avea foi ma mataupu faavae ia te au, e leai se aoga o le avatu ma saga avatu i se alii ma se tamaitai, o tupe, meaai, lavalava, po o nisi lava mea, pe afai o lo o mafai ona galulue ma maua e i latou mea latou te manaomia, pe afai o i ai se mea i luga o le fogaeleele mo i latou e mafai ona latou faia. O la’u mataupu autu lenei ma ou te taumafai lava ina ia ou faia. O le mulimuli i se ala e le talafeagai o le a faaleagaina ai so o se faalapotopotoga i le lalolagi ma avea ai i latou ma e nofonofovale.” [Tagai i le Discourses of Brigham Young, 274.]

Ma o le mea e faaleagaina ai se faalapotopotoga, o le a faaleagaina ai se Setete, ma e mafai foi ona ou faapea atu, e faaleagaina ai foi se malo.15

O le a tatou faavaeina i mafaufau o tagata i le mea e mafai ona gata mai ai, lena saunoaga a Polika Iaga … na ia taua ai o lana lava tulafono e na te le tuuina atu se mea i se tagata sei vagana ua galue le tagata mo le mauaina o lena mea; e tatau i tagata ona latou faia se gaoioiga mo mea e tuu atu i ai. E leai se mea e tineia le tutoatasi o se alii, po o se tamaitai, po o se tamaitiiti e faapei o le toilalo e faalagolago ia te ia lava.16

O le galue o se matafaioi mo le olaga atoa.

O le galue o le mea lea e faatalavou ai tagata. O le paie po o le nofonofovale e amata ai ona faavaivaia i latou mai le taimi e amata ai ona latou le toe galulue. O Peresitene Iaga o se tagata toaga ma le galue malosi i lona olaga seia oo i le taimi na maliu ai o ia, ae o le pitogaau [tulou] na uma ai lona soifua. O le na suitulaga ia te ia o Ioane Teila, e fitusefulu tolu tausaga o lona soifua i le taimi na avea ai o ia ma Peresitene o le Ekalesia. O le na suitulaga ia Ioane Teila, o Uilifoti Uitilafi, e valusefulu ma ona tupu tausaga lona matua i le taimi na avea ai o ia ma Peresitene o le Ekalesia, ma i le vaai a nisi tagata, sa tatau ona ia malolo i le silia ma le luasefulu tausaga talu ai mai le taimi na tulai mai ai. … O Lorenisio Sinou na oo mai i le Au Persitene Sili o lenei Ekalesia a o matua malosi e pei lava o isi alii talavou, ma sa ia te ia le tofa manino ma le loloto e faia ai faaiuga a ua valusefulu lima tausaga o lona soifua, ma o le taimi foi lea sa feagai ai le Ekalesia ma faafitauli ogaoga tau tupe, na ia laveaiina mai ai le ekalesia. I le tolu tausaga o lana taitaiga, e o’o atu i le valusefulu valu tausaga o lona soifua, o loo manino ma malosi lona mafaufau e pei lava o isi alii o e na pulefaamalumalu i lenei Ekalesia.

O Iosefa F. Samita, i le vaai a le toatele o tagata, sa silia ma le lua tausaga sa tatau ona malolo ai, i le taimi na avea ai ma Peresitene o lenei Ekalesia, ma e faapena foi ia te au. I le masina fou, e tusa ai ma le vaai a nisi tagata, e atoa i ai le luasefulu lua tausaga talu ona tatau ona ou malolo.17

Ou te le fai atu i so o se tagata po o se tamaiitii i totonu o lenei Ekalesia, e ui lava ua silia ma le valusefulu ou tausaga, ina ia galue ia sili atu nai lo la’u galue. … Ou te le iloa lava se isi mea e vave ona faatamaia ai le soifua maloloina o se tagata nai lo le le galue.18

Ou te talitonu o lo o i ai se lagona i nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tele ina latou faapea mai ai, “Ia, a tatou ausia le onosefulu lima tausaga, ona tatou le toe galulue lea.” … E tutusa lava le tele o galuega ua ou faia i le sefuluono tausaga ua tuanai atu nei, ma le tele o galuega sa ou faia ina ua onosefulu lima ou tausaga, e pei lava ona ou faia muamua. Ma faatasi ai ma faamanuiaga a le Alii, pe a fai na te faatagaina au ina ia ou i ai iinei mo le isi sefulu lima po o le sefulu ono tausaga—ae ou te iloa e leai— Ou te manao ina ia ou faia ia tutusa a le tele o galuega po o le tele atu foi e pei ona ou faia i le sefuluono tausaga na se’i mavae atu nei. Ou te matua talitonu lava o le galue e le oti ai se tasi, ae o le paie e vave faaumatia ai se tagata.

E tatau i soo se alii po o soo se tamaitai ona teu i lona loto upu naunautai nei, “O le a ou ola. E leai se mea ua tuuina mai ia te au ae ua na o le taimi ou te ola ai, ma o le a ou taumafai i aso taitasi o lo’u olaga e faia se galuega o le a talia i le silafaga a lou Tama Faalelagi, ma afai e mafai, o le a ou faia ia sili atu le aso nei, nai lo le mea na ou faia i le aso ananafi.”19

Fautuaga mo Suesuega ma Talanoaga

  • O le a le mea e mafai ona tatou faia i totonu o tatou aiga ina ia faamautinoa ai le avea o le galue ma mataupu faavae laualuga e taitaiina ai o tatou olaga? O a ni auala e mafai e matua ona aoao ai a latou fanau ina ia galulue?

  • E mafai faapefea ona tatou maua le mamalu i galuega uma tatou te faia? O le a le mea e mafai ona tatou aoao mai pe maua mai galuega e tusa lava pe le logomalie pe tatou te le malilie foi i ai?

  • I le faagasologa o le faataunuuina o lana miti o le maua lea o se totogi lelei, o a isi taui na maua e le alii talavou o Heber J. Grant? O a nisi o taui na e maua ona o le taunuuga o tulaga faaleaoaoga ma le galue malosi?

  • Aisea e taua ai mo i tatou le galulue mo mea tatou te maua? E mafai faapefea ona aafia i tatou taitoatasi ona o le toilalo e faalagolago i le tagata lava ia: e aafia ai faapefea aiga? ae a nuu ma atunuu?

  • E aafia faapefea le mafaufau, tino, ma le agaga i le galue? O le a se mea ua e aoaoina mai i tagata e galulue i o latou olaga atoa?

Faamatalaga

  1. Gospel Standards, tuufaatasi e. G. Homer Durham (1941), 138.

  2. “Faith-Promoting Experiences, ” Millennial Star, 19 Nov. 1931, 760.

  3. Gospel Standards, 182.

  4. “The Nobility of Labor, ” Improvement Era, Tes. 1899, 82–84; suia le faapalakalafaina.

  5. Gospel Standards, 182.

  6. Gospel Standards, 357.

  7. I le Conference Report, Oke. 1938, 15.

  8. Gospel Standards, 108.

  9. I le Conference Report, Oke. 1937, 10–11.

  10. Gospel Standards, 183–84.

  11. Improvement Era, Tes. 1899, 81–82, 85–86.

  12. Gospel Standards, 109.

  13. Savali mai le Au Peresitene Sili, i le Conference Report, Oke. 1936, 3; faitauina e Peresitene Heber J. Grant.

  14. I le Conference Report, Ape. 1945, 8; suia le faapalakalafaina.

  15. I le Conference Report, Oke. 1936, 6.

  16. Relief Society Magazine, Oke. 1937, 627.

  17. I le Conference Report, Oke. 1938, 3–4.

  18. Gospel Standards, 183.

  19. Gospel Standards, 108.

Ata
men working in field

“E tatau ona i ai so tatou faamoemoega, e tatau ona ia i tatou se naunautaiga e galulue atoatoa i le mea e gata mai ai lo tatou malosi. O le galue e fiafia i ai le Alii.”

Lolomi