Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: Ko e Fakatomalá


Vahe 5

Ko e Fakatomalá

“Tau kamata fo‘ou mu‘a ‘i he ‘ahó ni, mo tau pehē ‘i he taimí ni ‘aki hotau lotó kotoa, te tau si‘aki ‘etau ngaahi angahalá ka tau angatonu.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘I he ‘aho 14 ‘o Sune 1828, na‘e mavahe ai ‘a Māteni Hālisi mei Hāmoni ‘i Penisilivēnia, ‘o ‘alu mo e tatau ‘o e ‘uluaki peesi ‘e 116 kuo ‘osi liliu mei he ngaahi lau‘i koulá ke faka‘ali‘ali ki ha ni‘ihi ‘o hono fāmilí ‘i Palemaila ‘i Niu ‘Ioke. ‘I he ‘aho pē hono hokó, na‘e fā‘ele‘i ai ‘a e ‘uluaki pēpē ‘a Siosefa mo ‘Emá, ko ha ki‘i tamasi‘i ne na ui ko ‘Alavini. Na‘e mālōlō pē ‘a e ki‘i pēpeé ‘i he ‘aho pē ko iá, pea hōloa lahi e mo‘ui ‘a ‘Emá ‘o a‘u ki ha tu‘unga na‘á ne mei mate ai. Na‘e tohi ki mui ‘e he fine‘eiki ‘a e Palōfitá: “ ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e hangē na‘e ta‘epau pē mo‘ui ‘a [‘Ema] ‘i he mālōlō si‘ene tamá. Na‘e ta‘e pau pehē hono kaha‘ú ‘i ha fa‘ahita‘u pea ‘i ha uike ‘e ua, na‘e ‘ikai teitei lava ai hono husepānití ‘o mohe fakalongolongo ‘i ha houa ‘e taha, ta‘e fakahoha‘asi. ‘I he ngata-‘anga ‘o e vaha‘ataimi ko ‘ení, na‘e fu‘u tōtu‘a ‘ene hoha‘a ki he ngaahi peesi na‘e ‘osi liliú pea fakapapau ai, he kuo faka‘au ke ‘i ha tu‘unga lelei ange hono uaifí, ko e ma‘u pē ‘e hono uaifí ha ki‘i ivi lahi ange, ‘e fononga leva ki Niu ‘Ioke ‘o vakai ki ai.”1

‘I Siulaí, na‘e tuku ai ‘e he Palōfitá, ‘i hano fokotu‘u ange ‘e ‘Ema, ke nofo ‘a ‘Ema mo ‘ene fa‘eé kae fononga ‘i ha saliote ki he ‘api ‘o ‘ene ongomātu‘á ‘i he kolo ko Manisesitaá ‘i Niu ‘Ioke. Na‘e fe‘unga e fononga ‘a e Palōfitá mo ha kilomita nai ‘e 200 ‘i ha ‘aho ‘e ua pe tolu pea toki a‘u. ‘I he‘ene mamahi ‘i he mate hono ‘uluaki fohá, hoha‘a ki hono uaifí, mo fu‘u tokanga ki he ngaahi peesi ne ‘osi liliú, na‘e ‘ikai ai ke toe kai pe mohe ‘a Siosefa he lolotonga kotoa ‘o ‘ene fonongá. Na‘e fakatokanga‘i ‘e ha kaungā fononga, ‘a ia ko e pāsese kehe pē ia ‘e taha ‘i he saliote fefononga‘akí, ‘a e tu‘unga hōloa ‘o e Palōfitá pea vili ai ke kaungā fononga mo ia ‘i he lue lalo kilomita ‘e 32 mei he tau‘anga salioté ki he ‘api ‘o e fāmili Sāmitá. Na‘e manatu e fa‘ē ‘a e Palōfitá, ko e kilomita ‘e 6.5 faka‘osi ‘o ‘ena lue laló, “na‘e fie ma‘u ai ke taki ‘e he solá ni ‘a e nima ‘o Siosefá, he na‘e a‘u ‘o fu‘u ongosia ke ne toe mapule‘i ia pea malava pē ke mohe lolotonga ‘oku kei tu‘u.”2 ‘I he‘ene a‘u pē ‘a e Palōfitá ki he ‘api ‘o ‘ene ongomātu‘á, na‘e ‘oatu leva ‘ene fekau kia Māteni Hālisi ke ha‘u.

Na‘e a‘u mai ‘a Māteni ki he ‘api ‘o e fāmili Sāmitá kuo ‘osi si‘i ‘a e ho‘ataá, ‘oku ta‘e-oli‘ia mo mamahi. Na‘á ne pehē ‘oku ‘ikai ke ne toe ma‘u ‘a e tatau ‘o e ngaahi peesi na‘e liliú, pea ‘oku ‘ikai ke ne ‘ilo pe ‘oku nau ‘i fē. ‘I he fanongo ‘a Siosefa ki hení, na‘e kaila ai, “ ‘Oiauē! ‘E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua. … Kuo mole ‘a e me‘a kotoa pē, kuo mole. Ko e hā te u faí? Kuó u faiangahala. Ko au na‘á ku ‘ahi‘ahi‘i ‘a e houhau ‘o e ‘Otuá ‘aki ‘eku kole ki ai ‘a e me‘a na‘e ‘ikai ha‘aku totonu ke u kolé. …‘E anga fēfē ha‘aku tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí? Ko e hā ha valoki ‘e ta‘e taau mo au mei he ‘āngelo ‘a e Fungani Mā‘olungá?”

‘I he faka‘au ke fuoloa ‘a e ‘ahó, na‘e felākaaki pē ‘a e Palōfitá ‘i he ‘api ‘o ‘ene ongomātu‘á ‘i he loto mamahi lahi, “ ‘o tangi mo tēngihia.” ‘I he ‘aho hono hokó na‘á ne mavahe leva ‘o foki ki Hāmoni, peá ne pehē ai, “Na‘á ku kamata ke fakalotomā‘ulalo‘i au ‘i he lotu lahi ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí … pe ‘e lava ke u ma‘u ha ‘alo‘ofa ‘i Hono to‘ukupú pea mo fakamolemole‘i au ‘i he ngaahi me‘a kotoa kuó u fai na‘e fehangahangai mo Hono finangaló.”3

Na‘e valoki‘i lahi ‘aupito ‘e he ‘Eikí ‘a e Palōfitá ‘i he‘ene manavahē ki he tangatá ‘o lahi ange ‘i he ‘Otuá, ka na‘e fakapapau‘i ange ‘e lava pē ke fakamolemole‘i. Na‘e folofola ‘a e ‘Eikí, “Ko Siosefa koe, pea na‘e fili koe ke fai ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí, pea ko e me‘a ‘i he maumau-fonó, kapau ‘e ‘ikai te ke tokanga kuo pau ke ke tō. Kae manatu ‘oku ‘alo‘ofa ‘a e ‘Otuá; ko ia, fakatomala mei he me‘a kuó ke faí, ‘a ia ‘oku fepaki mo e fekau na‘á ku fai kiate koé, pea ‘oku kei fili pē koe, pea ‘oku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:9–10).

Na‘e ‘ave ‘e he ‘Eikí ‘i ha ki‘i vaha‘ataimi ‘a e ‘Ulimí mo e Tumemí pea mo e ngaahi lau‘i peletí meia Siosefa. Ka na‘e taimi nounou pē pea fakafoki mai ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi me‘á ni kiate ia. Na‘e pehē ‘e he Palōfitá, “Na‘e fiefia ‘a e ‘āngeló ‘i he‘ene fakafoki mai kiate au ‘a e ‘Ulimí mo e Tumemí, mo ne pehē ‘oku fiefia ‘a e ‘Otuá ‘i he‘eku angatonu mo loto fakatōkilaló, mo ‘ofa ‘iate au ‘i he‘eku fa‘a kātaki mo lotu faivelengá, pea na‘á ku fakahoko lelei ai hoku fatongiá ‘o u … lava ai ke toe foki ki he ngāue ‘o e liliu leá.”4 ‘I he laka atu ‘a Siosefa ‘i he ngāue ma‘ongo‘onga ne ‘iate iá, kuo fakamālohia ‘eni ia ‘e he ongo‘i fiefia ‘o ‘ene ma‘u ‘a e fakamolemole ‘a e ‘Eikí pea mo fakafo‘ou ‘ene tukupā ke fakahoko Hono finangaló.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

‘I he‘etau fakatomala mei he‘etau ngaahi angahalá, ‘oku tau ‘unu atu ai ki he ‘Otuá pea tatau ange mo Ia.

Na‘e tohi ‘e Uilifooti Utalafi ‘i he lolotonga ‘o ‘ene hoko ko e mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá: “Na‘e tu‘u ‘a e Tangata kikite ko Siosefá ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá; ‘o ne fakatonutonu mo valoki‘i ‘a e angahalá ‘i he ‘ao ‘o e kakaí, ‘i he huafa ‘o e ‘Eiki ko e ‘Otuá. Na‘á ne loto ke fai ha ngaahi lea si‘i ke taau mo e tūkunga ‘o e kakaí fakalūkufua, peá ne pehē leva:

“ ‘Te u lea ‘aki ‘a e mafai ‘o e Lakanga Fakataula‘eikí ‘i he huafa ‘o e ‘Eiki ko e ‘Otuá. … Neongo ‘oku lau ‘e he ha‘ofangá ni ko e Kāingalotu kinautolu, ka ‘oku ou tu‘u ‘i he lotolotonga ‘o e natula mo e fa‘ahinga [kehekehe] kotoa ‘o e tangatá. Kapau ‘oku mou fie ō ki he feitu‘u ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Otuá, kuo pau ke mou hangē ko e ‘Otuá, pe ma‘u ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘oku ma‘u ‘e he ‘Otuá, he kapau ‘oku ‘ikai ke tau ‘unu atu ki he ‘Otuá ‘i he tefito‘i mo‘oní, ‘oku tau ‘alu kitautolu meiate Ia ‘o ‘unu atu ki he tēvoló. ‘Io, ‘oku ou tu‘u ‘i he lotolotonga ‘o e fa‘ahinga kehekehe kotoa ‘o e tangatá.

“ ‘Vakavakai‘i homou lotó, pea vakai pe ‘oku mou tatau mo e ‘Otuá. Kuó u ‘osi vakavakai‘i ‘e au hoku lotó, peá u ongo‘i ke u fakatomala mei he‘eku ngaahi angahalá kotoa.

“ ‘ ‘Oku ‘iate kitautolu ha kau kaiha‘a, kau fe‘auaki, kau loi, kau mālualoi. Kapau ‘e folofola mai ‘a e ‘Otuá mei he langí, te Ne fekau ke ‘oua te mou kaiha‘a, ‘oua ‘e tono, ‘oua ‘e mānumanu, pe kākā, kae faitotonu ‘i he ngaahi me‘a si‘í. … ‘Oku ‘ikai ‘apē ke lelei ‘a e ‘Otuá? Mou failelei ā; kapau ‘oku faitotonu, pea mou faitotonu. Tānaki atu ki ho‘o tuí ‘a e angama‘á, ‘a e ‘ilo ‘oku ma‘á, pea fekumi ki he me‘a lelei kotoa pē. Kuo pau ke fakama‘a ‘a e Siasí, pea ‘oku ou lea ‘o fakafepaki‘i ‘a e faiangahala kotoa pē.’ ”5

“Kuo pau ke mou haohaoa, telia na‘a ‘ikai ke mou lava ‘o ‘alu hake ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá: kapau te tau ō ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá, kuo pau ke tau tauhi kitautolu ke ma‘a, he ‘okú Ne ma‘a. ‘Oku ma‘u ‘e he tēvoló ha mālohi lahi ke kākaa‘i ha taha; te ne liliu ai ha ngaahi me‘a ke mavahe ai ha taha meiate kinautolu ‘oku nau fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. … Kuo pau ke fakama‘a ki tu‘a ‘a e angahalá mei he lotolotonga ‘o e Kāingalotú; pea ‘e toki fakamavaeua‘i ‘a e veilí, pea lilingi hifo ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e langí—te nau tafe mai ‘o hangē ko e vaitafe Misisipí.”6

“ ‘Oua na‘a talaki ‘e ha taha ‘ene mā‘oni‘oni ‘a‘aná, he ‘oku lava ‘e he kakai kehé ‘o ‘ilo ‘eni ‘iate ia; kae tuku ke ne vete ‘ene ngaahi angahalá, pea ‘e toki fakamolemole‘i ia, pea te ne ‘omi ha ngaahi fua lahi.”7

“Kuo pau ke fakatomala ‘a e loto kotoa pē mo ma‘a, pea ‘e toki tali kinautolu ‘e he ‘Otuá mo tāpuaki‘i ‘i ha founga he ‘ikai ha toe founga kehe ke lava ‘o tāpuaki‘i pehē ai kinautolu.”8

Ko e finangalo ‘o e ‘Otuá ke tau si‘aki ‘etau ngaahi angahalá mo to‘o ‘a e koví mei hotau lotolotongá.

“Fanongo ki ai, ‘e ngaahi ngata‘anga kotoa pē ‘o māmaní—‘a kimoutolu kotoa ko e kau taula‘eiki, mo kimoutolu kotoa ko e kau faiangahalá, pea mo e kakai kotoa pē. Fakatomala! Fakatomala! Talangofua ki he ongoongoleleí. Tafoki ki he ‘Otuá.”9

“Tau kamata fo‘ou ‘i he ‘ahó ni, mo tau pehē ‘aki hotau lotó kotoa, te tau si‘aki ‘etau ngaahi angahalá ka tau angatonu.”10

“ ‘E taufā ‘a e tokotaha ta‘e tuí ki ha me‘a pē ke tokoni ange kae ‘oua kuó ne fehangahangai mo e maté, pea ‘e toki mole atu ‘ene ta‘e tuí, he kuo hilifaki mai kiate ia ‘a e mo‘oni ‘o e maama ta‘engatá ‘i he fu‘u mālohi lahi; pea ko e taimi kuo mole ai meiate ia ‘a e tokoni mo e poupou kotoa pē ‘a e māmaní, ‘okú ne toki ongo‘i totonu leva ‘a e ngaahi mo‘oni ta‘engata ‘o e ta‘e fa‘amate ‘o e mo‘uí. ‘Oku tonu ke tau tali ‘a e fakatokangá kae ‘oua te tau tatali ke toki fakatomala ‘i he mohenga ‘o e maté; he ‘oku tau fakatokanga‘i ‘oku to‘o atu ‘e mate ‘a e fānau valevalé, ‘oku pehē mo ha tokolahi ‘o e to‘u tupú mo e lalahi haké, ‘oku pehē hono ui fakafokifā atu ‘o e valevalé ki ‘itānití. Tuku ā ke hoko ‘eni ko ha fakatokanga ki he tokotaha kotoa pē ke ‘oua ‘e fakatoloi e fakatomalá, pe tatali ki he mohenga ‘o e maté, he ko e finangalo ‘o e ‘Otuá ke fakatomala ‘a e tangatá mo tauhi kiate Ia ‘i he‘ene kei mo‘ui leleí, pea ‘i he ivi mo e mālohi hono ‘atamaí, kae lava ke ne ma‘u ‘a ‘Ene tāpuakí, kae ‘oua ‘e tatali ke ui ia ki he maté.”11

“Na‘e fakahoko ‘a e sākalamēnití ki he Siasí [‘i he ‘aho 1 ‘o Mā‘asi 1835]. Ki mu‘a pea fakahokó, na‘á ku lea ki hono founga totonu ‘o e ouaú ni ‘i he Siasí, mo fakamamafa‘i hono mahu‘inga ke fakahoko ‘o tali ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí, peá u fehu‘i ange, ‘Oku mou pehē ko e hā hano fuoloa ha ma‘u ta‘e taau ‘e ha taha ‘a e ouaú ni, pea ta‘e to‘o atu ‘e he ‘Eikí Hono laumālié meiate ia? Ko e hā hano fuoloa ‘o ‘ene filio‘i mo e ngaahi me‘a mā‘oni‘oní, ‘o ‘ikai tuku atu ia ‘e he ‘Eikí ki he ngaahi fakatanga ‘a Sētané kae ‘oua kuo a‘u ki he ‘aho ‘o e huhu‘í! … Ko ia ‘oku totonu ai ke tau loto fakatōkilalo, pea tau fakatomala mei he‘etau ngaahi angahalá, pea teke‘i ke mama‘o ‘a e koví mei hotau lotolotongá.”12

“Ko e fakatomalá ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ia ke filio‘i mo ia ‘i he ‘aho kotoa pē. Ko e maumaufono mo e fakatomala faka‘ahó ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ia ‘oku fakahōifua ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá.”13

Na‘e hiki ‘a e ngaahi me‘a ko ‘ení ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono tokoua ko Uiliami Sāmitá ‘i he hili ha ‘ita mo tāufehi‘a ange hono tokouá kiate ia: “[Kuó u ‘osi lea kiate koe] ‘i he taumu‘a pē ke feinga ke fakatokanga, akonaki‘i, na‘ina‘i, pea mo e feinga ke fakahaofi koe mei he tō ki he faingata‘a mo e mamahi na‘á ku tomu‘a vakai te ke tō ki aí, ‘i ho‘o fakavaivai ki he laumālie angakoví, ‘okú ke lau ko ho ngaahi manakó, ‘a ia ‘oku totonu ke ke ta‘ofi mo mapule‘í pea ikuna‘í; he kapau he ‘ikai ke ke fai ia ‘i he anga ‘o ‘eku vakaí, he ‘ikai teitei lava ke fakamo‘ui koe ‘i he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘Oku fie ma‘u ‘e he ‘Otuá ke fakavaivai e loto ‘o Hono kakaí ki Hono finangaló.”14

‘Oku finangalo ‘etau Tamai Hēvaní ke fakamolemole‘i kinautolu ‘oku fakatomala mo foki kiate Ia ‘aki honau lotó kotoá.

Na‘e ma‘u ‘e Siosefa Sāmita ‘i he 1835 ha tohi meia Havi Uitiloka, na‘e hē mei he Siasí ka kuo faka‘amu ke foki kakato mai. Na‘e tali ‘e he Palōfitá ‘o pehē: “Kuó u ma‘u ho‘o tohi ‘o e ‘aho 28 ‘o Sepitema 1835, pea kuó u ‘osi lau tu‘o ua, pea kuó ne ‘omi kiate au ha ngaahi ongo ‘oku lelei ange ‘ete fakakaukau ki aí ‘i hono fakamatala‘í; tuku ke fe‘unga pē ‘eku pehē na‘e avangi ‘a e ngaahi matapā lalahi ‘o hoku mafú—pea ‘ikai ke u lava ‘o ta‘ofi ‘eku tangí. ‘Oku ou fakafeta‘i ki he ‘Otuá ‘i he ongo ki ho lotó ke ke feinga ke foki ki he ‘Eikí, pea ki he kakaí ni, ‘o kapau te Ne ma‘u ha ‘alo‘ofa kiate koe. Na‘á ku fehu‘i ki he ‘Eikí fekau‘aki mo koe; pea ko e ngaahi lea ‘eni na‘e ha‘u kiate aú:

“Fakahā kia Havi Uitiloká.

“ ‘Ko e mo‘oni ‘oku folofola pehē ‘e he ‘Eikí kiate koe—Tuku ‘eku tamaio‘eiki ko Haví, ke foki mai kiate au, pea ki he lotolotonga ‘o hoku Siasí, pea si‘aki kotoa ‘a e ngaahi angahala na‘e fakatupu houhau ai kiate aú, pea tulifua mei he taimí ni ‘o fai atu ki ha mo‘ui ‘oku ma‘a mo totonú, pea tu‘u ma‘u ‘i he fakahinohino ‘a kinautolu kuó u fokotu‘u ke nau hoko ko e ngaahi pou mo e ‘ulu ki hoku Siasí. Pea vakai, ‘oku folofola ‘e he ‘Eiki ko e ‘Otuá, ‘e tāmate‘i ‘ene ngaahi angahalá mei he lalo langí, pea ‘e fakangalo‘i ia mei he lotolotonga ‘o e tangatá, pea he ‘ikai a‘u hake ia ki hoku telingá, pe ‘e lekooti ko ha fakamanatu ke talatalaaki‘i ai ia, ka te u hiki hake ia, mei he loloto ‘o e kinoha‘á, pea ‘e hākeaki‘i ia ‘i he ngaahi potu mā‘olungá, pea ‘e lau ‘oku taau ke tu‘u ‘i he lotolotonga ‘o e kau pilinisí, pea ‘e ngaohi ia ko e fo‘i ngahau kuo fakangingila ‘i he‘eku hōfangahaú ki hono holoki ki lalo ‘o e faiangahalá ‘iate kinautolu ‘oku nau fokotu‘u ke nau mā‘olungá, ke nau alea‘i ha fakafepaki kiate au, pe ki he‘eku kakai kuo pani ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí. Ko ia, tuku ke ne teuteu vave ia pea ha‘u kiate koe, ki Ketilani. Pea kapau te ne talangofua ki ho‘o ngaahi na‘ina‘í kotoa ‘o fai atu ai pē mei heni, ‘e toe fakafoki ia ki hono mu‘aki tu‘ungá, pea ‘e fakahaofi ia ki he taupotu tahá, ‘o hangē ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Eiki ko hotau ‘Otuá. ‘Ēmeni.’

“ ‘Okú ke vakai ange, ‘e hoku kāinga ‘ofeina, ki he fie fakamolemole‘i ‘e he‘etau Tamai Hēvaní ‘a e angahalá, pea fakafoki mai kinautolu ‘oku fie fakatōkilalo ‘i Hono ‘aó, mo vete ‘enau ngaahi angahalá, ‘o si‘aki kinautolu, pea foki kiate Ia ‘i he loto kotoa, ‘o ‘ikai ha fakakākā, pea tauhi kiate Ia ‘o a‘u ki he ngata-‘angá [vakai, 2 Nīfai 31:13].

“ ‘Oua te mou ofo ‘i he ‘alo‘ofa ‘a e ‘Eikí ke folofola mei he langí, ‘o ‘oatu ‘a e ngaahi fakahinohino ke mou lava ai ‘o ‘ilo homou fatongiá. Kuo te‘eki ai ke Ne ongona ho‘omou ngaahi lotú mo fakapapau‘i ho‘omou loto fakatōkilaló, pea fakamafao atu ai ‘a e to‘ukupu ‘o e ‘ofa fakaetamaí ke fakafoki mai kimoutolu; ‘oku fiefia ‘a e kau ‘āngeló ‘iate kimoutolu, ‘i he lolotonga hono toe fie tali kimoutolu ‘e he Kāingalotú ke mou feohí.”15

“ ‘Oku ‘ikai ke teitei ‘i ai ha taimi ‘e fu‘u motu‘a ai ha laumālie ke foki ki he ‘Otuá. ‘Oku malava kotoa pē ke fakamolemole‘i kinautolu ‘i he ‘alo‘ofa, ‘a kinautolu ko ē na‘e ‘ikai ke nau fai ‘a e angahala ta‘e malava ke fakamolemoleá.”16

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • ‘I ho‘o lau ‘a e fakamatala ki he tō‘onga ‘a e Palōfitá ‘i he mole ‘a e peesi ‘e 116 (peesi 81–83), ko e hā ha fa‘ahinga ‘ilo kuó ke ma‘u fekau‘aki mo Siosefa Sāmita? Ko e hā na‘á ke ako mei he‘ene sīpingá fekau‘aki mo e fakatomalá?

  • Toe vakai‘i ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi 83. ‘I ho‘o fakakaukau ki he ngaahi akonaki ‘i he vahe ko ‘ení, tuku ha taimi ke ke vakavakai‘i ai ho lotó, ‘o hangē ko e fale‘i ‘a e Palōfitá. Fakakaukau ki he me‘a ‘oku fie ma‘u ke ke fakahokó—mo e me‘a ‘oku fie ma‘u ke ke ta‘ofí—ka ke tatau ange ai mo e ‘Otuá.

  • Fakakaukau ki he ngaahi fakatokanga ‘a Siosefa Sāmita fekau-‘aki mo e fakatoloi ‘o ‘etau fakatomalá (peesi 84–86). Ko e hā ha ngaahi nunu‘a ‘e ala hoko ‘i he fakatoloi ‘o e fakatomalá?

  • Ako ‘a e fale‘i ‘a e Palōfita ko Siosefá fekau‘aki mo e tafoki ki he ‘Otuá mo e fakatōkilalo‘i kita ‘i Hono ‘aó (peesi 84–87). Ko e hā ‘oku ‘ikai kakato ai ‘a e fakatomalá ka ‘ikai ke ‘i ai ha loto fakatōkilaló? ‘Okú ke pehē ‘oku ‘uhinga ki he hā ‘a e “tafoki ki he [‘Otuá] ‘aki ‘a e lotó kotoa”? (peesi 87).

  • Lau ‘a e fakahā na‘e ma‘u ‘e Siosefa Sāmita kia Havi Uitiloká, fakatokanga‘i ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Eikí ‘o kapau ‘e fakatomala fakamātoato ‘a Misa Uitiloka (peesi 87). Ko e hā ha‘o fakakaukau mo ha‘o ongo ‘i ho‘o fakakaukau loto ki he “fie fakamolemole‘i ‘e he‘etau Tamai Hēvaní ‘a e angahalá, mo fakafoki fiefia [kitautolú]?”

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: 2 Kolinitō 7:9–10; Mōsaia 4:10–12; ‘Alamā 34:31–38; T&F 1:31–33; 58:42–43

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 7, pp. 1–2, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  2. Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 7, p. 5, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  3. Quoted by Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 7, pp. 6–9, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  4. Quoted by Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 7, p. 11, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  5. History of the Church, 4:588; ko e ngaahi fo‘i lea totonú ‘oku ha‘í; ko e faka‘ilonga leá mo e mata‘itohi lahí na‘e fakalelei‘i; ne liliu mo e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 10 ‘o ‘Epeleli 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  6. History of the Church, 4:605; na‘e liliu mo e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 28 ‘o ‘Epeleli 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou.

  7. History of the Church, 4:479; mei he malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 19 ‘o Tīsema 1841, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  8. Malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 28 ‘o ‘Epeleli 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e ‘Ilaisa R. Sinou, ‘i he Relief Society, Minute Book March 1842 ki March 1844, p. 34, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  9. History of the Church, 6:317; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, pea mo Uiliami Keleitoni.

  10. History of the Church, 6:363; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 12 ‘o Mē 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Tōmasi Puloka.

  11. History of the Church, 4:553–54; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 20 ‘o Mē 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  12. History of the Church, 2:204; mei he miniti ‘o ha fakataha alēlea ‘a e Siasí na‘e fakahoko ‘i he ‘aho 1 ‘o Mā‘asi 1835, ‘i Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  13. History of the Church, 3:379; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 27 ‘o Sune 1839, ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  14. History of the Church, 2:342; mei ha tohi ‘a Siosefa Sāmita kia Uiliami Sāmita, ‘aho 18 ‘o Tīsema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  15. History of the Church, 2:314–15; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei ha tohi ‘a Siosefa Sāmita kia Havi Uitiloka, ‘aho 16 ‘o Nōvema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  16. History of the Church, 4:425; mei he miniti konifelenisi ‘a e Siasí na‘e fai ‘i he ‘aho 3 ‘o ‘Okatopa 1841, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi, pulusi ‘i he Times and Seasons, Oct. 15, 1841, p. 577.

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

‘Oku malava ‘a e fakatomalá tu‘unga ‘i he feilaulau fakalelei ‘a e Fakamo‘ui ko Sīsū Kalaisí. Na‘e pehē ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “‘Vakavakai‘i homou lotó, pea vakai pe ‘oku mou tatau mo e ‘Otuá. Kuó u ‘osi vakavakai‘i ‘e au hoku lotó, peá u ongo‘i ke u fakatomala mei he‘eku ngaahi angahalá kotoa.”

ʻĪmisi
prodigal son returning

Hangē ko hono talitali ‘o e foha maumaukoloá ‘e he‘ene tamaí, ‘oku pehē pē ‘a e loto vēkeveke mai ‘etau Tamai Hēvaní ke “fakamolemole‘i … ‘a e ngaahi angahalá, pea fakafoki mai kinautolu ‘oku fie fakatōkilalo ‘i Hono ‘aó.”

Paaki