2021
Fenāpasi Moʻoní
Fēpueli 2021


Fenāpasi Moʻoní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

“Ko e taimi pē ʻoku ou sai ai mo angaʻofa mo tokoniʻi ha taha ʻoku ou sio ki ai, ʻoku ou ongoʻi mātuʻaki fiefia” (Childrenʻs Songbook, 197).

ʻĪmisi
tennis shoes

Tatangiií!

Na‘e malimali ʻa Toni heʻene tuʻu hake mei hono tesí. Ne faifai pea aʻu ki he taimi mālōloó!

Na‘e lele hake ʻiate ia ʻa e fānau kehé ki he malaʻe vaʻingá, ka naʻe tuʻu pē ʻa Toni. Na‘á ne talitali kia Sione. Na‘e haʻu foʻou ʻa Sione ki he kalasi ʻa Toní. Mahalo pē te na lava ʻo vaʻinga fakataha.

“Hei, Sione!” Ko Toni atu ia. “ʻOkú ke saiʻia ʻi he pasiketipoló?”

“Saiʻia ai? ʻAupito!” Ko Sione ange ia.

“Tō atu.” Ko Toni ange ia. “Haʻu. Ta vaʻinga!”

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Toni mo Sione ʻa e taimi mālōloó kakato ʻi he tā tā pulú, pāsí, mo e fakahuú.

“Fakalata moʻoni ia!” Ko Toni ange ia ʻi heʻena lue ʻo foki ki he lokiakó. “ʻOkú ke fuʻu sai ʻaupito koe ia.”

“Mālō,” ko Sione ange ia. “ʻOku fakalata e vaʻinga mo ha taha ʻokú ma saiʻia tatau ʻi he pasiketipoló!”

ʻI he ʻaho kotoa talu mei ai, naʻe vaʻinga pasiketipolo fakataha ʻa Toni mo Sione he taimi mālōloó. Na‘á na ʻahiʻahi ha vaʻinga kehekehe naʻá na faʻu mo fakaleleiʻi ʻena tā tā pulú. Naʻe saiʻia ʻa Toni he ongo ʻo e vilo ʻa e koló he hū hifo ʻa e pulú he kolo fakahuú.

“Ko koe ʻeni!” Ko e ui atu ia ʻa Toní. Na‘á ne lī ʻa e foʻi pulú kia Sione. Naʻe hapo ia ʻe Sione peá ne puna ke fakahū. Na‘e fakatokangaʻi atu ʻe Toni e tautau hifo e laʻivaʻe he hoaʻi sū ʻe taha ʻo Sioné.

Na‘e tau ʻa e foʻi pulú he tapaʻi kolo fakahuú pea toe tō fakafoki. Naʻe talaange ʻe Toni, “ʻOi, meimei hū. Naʻe sai pē!”

“Mālō,” ko Sione ange ia. “‘Oku ou tui te u lava ʻo vaʻinga lelei ange kapau naʻe ʻikai hoku suú.” Na‘á ne kata ʻi heʻene hiki hake hono suú ke sio ki ai ʻa Toní. “Te u kumi haku sū foʻou ʻi he maʻu pē e ngāue foʻou ʻeku tamaí.”

Na‘e malimali ʻa Toni. Naʻá ne fakamatalili ange, “Ka ʻo kapau te ke sū foʻou koe, te ke tā valeʻi ʻe koe au he taimi kotoa! He ‘ikai teitei maʻu haku faingamālie!”

ʻI he lue ʻa Toni ki ʻapi mei he akó he hoʻatā efiafi ko iá, naʻá ne fakakaukau kia Sione mo ʻene lue ʻo foki ki ʻapi mo ha sū kuo mataʻakí. Na‘e ʻilo ʻe Toni he ʻikai ngata pē ʻi he faingataʻa ke vaʻinga pasiketipolo ʻaki e sū ko iá. Ka ʻi he liliu ʻa e ʻeá, ʻe momoko e vaʻe ʻo Sioné! Na‘e fifili ʻa Toni pe naʻe ʻi ai ha meʻa te ne lava ʻo fai ke tokoni ai.

“Teuteu ke mohe?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Teti kia Toni he pō ko iá.

Naʻe talaange ʻe Toni, “ʻIo. “Naʻá ku fakakaukau pē. ʻOkú ke ʻiloʻi hoku kaungāmeʻa ko Sioné ʻokú ma vaʻinga pasiketipolo he taimi mālōloó? ‘Oku mahae hono suú. ‘Oku fie maʻu ke ne tatali ke maʻu ha ngāue ʻa ʻene tamaí kimuʻa peá ne lava ʻo kumi ha sū foʻoú. ʻOku ou fuʻu fie tokoni kiate ia.”

Ne pehē ange ʻe Teti, “Ko ha fakakaukau lelei ia. Fēfē kapau te ta lotu? ʻOku ou ʻilo ʻe tokoni ʻatu ʻa e Tamai Hēvaní ke ke ʻilo ʻa e meʻa te ke lava ʻo faí.”

Na‘e kamokamo pē ʻa Toni peá ne tūʻulutui hifo mo Teti ke lotu.

‘I he pongipongi hono hokó ʻi he teuteu ʻa Toni ki he akó, naʻá ne fakatokangaʻi atu ha meʻa ʻi hono tautauʻanga valá. Ko ha sū tenisi mei hono taʻoketé! Naʻe teʻeki ke tui ia ʻe Toni he naʻe kei fuʻu lahi ia. Naʻe ngalo ia ʻi ai!

Naʻe fakakaukau ʻa Toni, ʻe hao nai ʻeni ʻia Sione. Na‘á ne faʻo e suú ki heʻene kató, tāpuniʻi, pea fakavave atu ki he akó.

“Hei.” Ne lue atu ʻa Toni kia Sione pea toʻo hake ʻa e suú. “Naʻá ku maʻu eni ʻi heʻeku meʻa tautauʻanga valá. ‘Oku ʻikai hao ia ʻia au, peá u fakakaukau pe ʻe hao nai ʻia koe.”

“Masiʻi. Mālō ʻaupito!” Naʻe tui ia ʻe Sione pea nonoʻo e tepí. “‘Oku hao lelei ʻaupito ia!”

Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Toni. Na‘á ne ʻilo naʻe ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotua ke ne ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi hono kaungāmeʻa foʻoú. “Ta lova ki he malaʻe pasiketipoló!”

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/02 Feb

Tā fakatātaaʻi ʻe Mike Deas

Paaki