2021
Viki Tati
Fēpueli 2021


Ko e Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Viki Tati

Fuofua Papi Ului ʻi Posinia mo Hesakoviná

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia?” Ko e fehuʻi ia ʻa Vikí.

ʻĪmisi
a girl in Bosnia and Herzegovina

“Haʻu ā!” Ko e ui mai ia e tuongaʻane ʻo Vikí. “Ta ‘alu ʻo vaʻinga mo e kau Louesí!”

Ko e kau Loú ko honau kaungāʻapi foʻoú. Ne nau hiki mai ki Posinia mo Hesakovina mei he ʻIunaiteti Siteití. Na‘e ʻi ai hanau fānau ne taʻu tatau mo Viki mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. Ka naʻe ʻikai ke nau lea faka-Posinia. Ko Viki toko taha pē ʻi hono fāmilí naʻe lea faka-Pilitāniá. Na‘á ne liliu lea kae lava ke nau vaʻinga fakataha.

Naʻe tangutu ʻa Viki mo Mrs. Lou ʻi he fakafaletoló lolotonga e vaʻinga e toenga ʻo e fānaú.

Naʻe pehē ʻe Viki, “Hangē ʻoku kehe homou fāmilí. ‘I ha founga lelei.”

Na‘e malimali ʻa Mrs. Lou. “Te ke fie haʻu mo kimautolu ki he lotú? Mahalo ʻe tokoni ia ke ke vakai ki he ʻuhinga ʻoku mau kehe aí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha falelotu homau siasí ʻi Posiniá ni, ko ia ʻoku mau lotu pē mo homau fāmilí ʻi ʻapi.”

Na‘e fie ʻilo ʻa Viki ʻi heʻene aʻu atu ki he ʻapi ʻo e fāmili Loú he ʻaho Sāpaté. Naʻa nau ʻuluaki hivaʻi ha foʻi hiva. Naʻe fai ʻe he taha ʻo e fānaú ha lotu. Naʻe lotu leva ʻa Mr. Lou mo tufa ʻa e mā mo e vai ki he tokotaha kotoa. Na‘a nau pehē naʻe ui ia ko e sākalamēnití. Hili iá naʻe fai ʻe hona ʻofefine ʻe taha ko Sesi, ha lea.

Naʻe pehē ʻe Sesi, “ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ongoʻi nonga. Pe taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne ʻomi ha fakakaukau.”

‘I he ʻaho hono hokó, naʻe lue ʻa Viki ki falekoloa ke fakatau mā. ‘I heʻene foki ki ʻapí, naʻe ʻamanaki ke ne fakalaka atu ʻi ha ʻotu kapa veve mo e taʻofi ia ʻe ha leʻo ne ongo mai ki hono ʻatamaí. Fakamamaʻo, ko e leʻó ia.

Naʻe tuʻu maʻu ʻa Viki. Fakafokifā pē, ne tātākisi mai ha kā he tulikí. PATŌ! Na‘e haʻaki hifo ia he ʻotu kapa vevé.

Naʻe fakamanava loloa ʻa Viki. Na‘á ne fiefia ʻaupito ʻi heʻene fanongo ki he leʻó!

Naʻe talanoa ange ʻe Viki kia Mrs. Lou kimui ange. “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia?”

“Hangē pē ko iá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakatokanga mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu telia ʻa e fakatuʻutāmakí.”

Naʻe pehē ʻe Viki, “Naʻe maluʻi au ʻe he ʻOtuá. Te u fakafanongo maʻu pē ki he Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻe ʻalu maʻu pē ʻa Viki ʻo lotu he ʻapi ʻo e fāmili Loú ʻi he Sāpate kotoa. Naʻe vahevahe leva ʻe Viki ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻene faʻeé. Ne ʻikai fuoloa kuo ako kotoa hono fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí mei he fāmili Louesí. Na‘e liliu lea ʻa Viki maʻá e tokotaha kotoa.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fai ange ai ʻe Mr. Lou ha fehuʻi ki he fāmili ʻo Vikí. Na‘e toe fakahoko ange ia ʻe Viki ʻi he lea faka-Posiniá. “Te mou muimui nai ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki homou papitaisó?”

Na‘e tatali ʻa Viki. Naʻá ne fie papitaiso. Ka na‘á ne manavasiʻi ki he meʻa ʻe lea ʻaki ʻe hono fāmilí.

Ne faifai pea lea e tamai ʻa Vikí. “Da.”

Da,” ko e lea ia hono fāmilí.

Na‘e fuʻu fiefia ʻaupito ʻa Viki naʻá ne ongoʻi hangē ka mafahi hono mafú. Naʻá ne talaange kia Mr. Lou, “ʻIo. ʻIo, te mau fai ia.”

Hili ha uike mei ai, naʻe fakaʻuli ʻa Viki mo hono fāmilí he houa ʻe nima ki he falelotu ofi taha ʻo e Siasí. Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Viki ʻi heʻene hifo ki he loto vaí ke papitaisó. Naʻá ne ongoʻi fiefia ange ʻi he taimi ne fakamaʻu ai ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e taimí ni te ne maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻi ai ha kāingalotu ʻe toko 73 ʻo e Siasí ʻi Posinia mo Hesakovina.

Ko e temipale ofi taha ki Posinia mo Hesakoviná ko e Temipale Rome Italy.

ʻOku tuʻu ʻa Posinia mo Hesakovina ʻi he fakatonga hahake ʻo ʻIulopé.

ʻOku saiʻia ʻa Viki ʻi natula. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne saiʻia taha ke fakahokó ko e ʻeva lue laló.

Na‘e papitaiso ʻa Viki ʻi hono ta‘u 16.

‘I he fuʻu lahi ʻa Vikí, naʻá ne mali ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai haʻane fānau ʻe toko ua he taimí ni.

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/02 Feb

Ngaahi tā fakatātā ‘a Zhen Liu

Paaki