2021
Ko ha Ongo Fakamāfana
Fēpueli 2021


Ko ha Ongo Fakamāfana

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kuatemala, Kuatemala.

“Te u takatakaiʻi koe ʻaki ʻa e ongo nima ʻo ʻeku ʻofá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:20).

ʻĪmisi
A young Guatemalan boy in the font after being baptized hugging his father. Boy in bed with stomach pains Boy in hospital bed with his parents at his side.

Ko ha pongipongi fakaʻofoʻofa mo langi maʻa ia ʻi Seni Hōsē Pinula, ko ha kiʻi kolo ofi ki Kuatemala Siti. “ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali!” Ko e talaange ia ʻe Sōsiua ki hono kiʻi tuofefiné. Ko hono ʻaho papitaisó ʻeni!

Hili e aʻu ʻa e fāmilí ki ʻapisiasí, naʻe fetongi ʻa Sōsiua mo Papa ki he teunga hiná. ʻI he kamatá, naʻe kiʻi ongoʻi tailiili ʻa Sōsiua. Ka naʻe puke ʻe Papa hono nimá ʻi heʻena hifo he sitepu ki he vai papitaisó, pea naʻe ʻikai ke ne fuʻu ongoʻi tailiili. ‘I he taimi ne ʻalu hake ai ʻa Sōsiua mei he vaí, naʻá ne fofonga malimali.

Na‘e fetongi ʻa Sōsiua mo Papa ki he vala mātuʻú. Naʻe hilifaki leva ʻe Papa mo hono ngaahi tokouá pea mo e kui-tangata ʻa Sōsiuá honau nimá ʻi he ʻulu ʻo Sōsiuá. Naʻa nau fakamaʻu ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Na‘e fanongo ʻa Sōsiua ki he lea ʻa Papa ʻo pehē, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻá ne lea ange ʻi heʻene fāʻofua kia Papá, “ʻOku ou fiefia ʻaupito!”

Na‘e talaange ʻe Papa, “Manatuʻi ʻa e ngaahi palōmesi kuó ke fakahoko he ʻaho ní. Kapau te ke fai ia, ʻe lava ke nofoʻia maʻu pē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai ʻaupito te ke teitei tuenoa.”

ʻI he pongipongi ʻe taha hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe ʻā hake ʻa Sōsiua ʻokú ne tangi. Naʻe langa ʻaupito hono keté! “Mama!” Ko e kaila ia ʻa Sōsiua mei hono mohengá. “ʻOku mamahi ʻaupito hoku keté!”

Na‘e fakalalahi ange e langa hono keté. Na‘e ʻikai ai ke ne lava ʻo lue. Naʻe faingāue ʻa Papa kia Sōsiua, peá na ō leva mo Mama ʻo ʻave ia ki he toketaá.

Na‘e pehē ʻe he toketaá naʻe fie maʻu ke tafa ʻa Sōsiua he taimi pē ko iá. Naʻe ongo fakailifia ia!

Naʻe pehē ʻe he toketaá, “Te mau ʻave koe ki ha loki makehe ke fai ai e tafá. He ʻikai ke ke ongoʻi ha meʻa, he te ke mohe koe. Pea ‘e talitali mai pē hoʻo ongomātuʻá ʻi tuʻa.”

Naʻe toe lahi ange e ongoʻi ilifia ʻa Sōsiuá. Ko e hā he ʻikai lava ai ʻene ongomātuʻá ʻo nofo mo ia ʻi he lokí? Naʻe ʻikai lava ʻo taʻofi ʻene tangí.

Naʻe lea angavaivai ange ʻa Mama. Na‘á ne pehē, “Ko e hā te ma lava ʻo fai ke tokoni ke ke ongoʻi fiemālie aí?”

Naʻá ne talaange, “ʻOku ou ʻilo e meʻa te tau lava ʻo faí. Tau hiva muʻa e ʻFānau Au ʻa e ʻOtuá.’ Hili iá pea toe fai haʻatau lotu.”

‘I heʻenau hiva leʻo siʻí, naʻe manatuʻi ʻe Sōsiua hono hivaʻi e foʻi hiva ko iá ʻi heʻene papitaisó. Pea ʻi heʻenau lotú, naʻá ne fakakaukau ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe Papa ʻi hono ʻaho papitaisó: “ʻE lava ke nofoʻia maʻu pē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai ʻaupito te ke teitei tuenoa.”

Naʻe kei ongoʻi ilifia pē ʻa Sōsiua ʻi hono ʻave ia ʻe he kau nēsí ki he loki tafá. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he fofonga ʻo e toketaá mo e kau nēsí he naʻa nau tui ha meʻa maluʻi ki honau fofongá. Ka ‘i heʻene vakai ki honau fofongá, naʻá ne ʻiloʻi ko hono ngaahi kaungāmeʻa kinautolu pea te nau tokangaʻi lelei ia.

Hili ʻa hono tafá naʻe talaange ʻe he toketaá ʻe fie maʻu ke mālōlō ʻa Sōsiua. Naʻá ne kei ongosia pē mo mamahiʻia, ka naʻe sai e langa hono keté. Naʻe ʻikai ke ne toe ongoʻi te ne tangi. Naʻá ne ʻilo te ne SAI PĒ.

Naʻe talaange ʻe Sōsiua kia Mama mo Papa, “Naʻá ku ongoʻi ha meʻa ʻi hoku lotó. Ko ha ongo fakamāfana.”

Naʻe pehē ʻe mama, “Ko e taha ia ʻo e ngaahi founga ʻoku tau ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Na‘e kamo pē ʻa Sōsiua. Na‘á ne fiefia naʻá ne maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Koe‘uhí ko e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai ʻaupito te ne teitei tuenoa.

Paaki