2021
Vaha’i Tonga
Siulai 2021


Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Vaha‘i Tonga

Sīpinga ʻi Tonga

ʻOku nofo ʻa e ongo faʻu tohí ʻi Uaikato, Nuʻu Sila, mo ʻIutā ,USA.

Na‘e kei lotu pē ‘a Vaha‘i, pea ‘i ai e ‘aho na‘e kehe ai.

ʻĪmisi
A group of Tongan Young Men

Naʻe tūʻulutui ʻa Vahaʻi ʻi hono veʻe mohengá ke fai ʻene lotú. Ko e fuofua pō ia ke ne ʻi he ako nofomaʻú ai, pea naʻá ne loki fakataha mo ha tamaiki tangata tokolahi kehe. Naʻe ʻikai hanau tokotaha ne mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo hangē ko iá.

“ʻE Tamai Hēvani …” Naʻe kamata ke Lotu ʻa Vahaʻi ʻi hono lotó. Ka naʻe ʻikai faingofua. Ne talanoa mo kakata leʻo lahi e tamaiki tangata kehé.

Naʻe kaila mai ha taha ʻo hono kaungā lokí ko ʻAkau, “Hei, sio!” “ʻOkú ne lotu!”

Naʻe maliu taʻefiemālie hake ʻa Vahaʻi. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakakata ʻaki ia ʻe ʻAkau. Ka naʻá ne ʻai pē ke ʻoua naʻá ne fanongo kiate ia. Naʻá ne kei lotu pē.

ʻI he fuofua ako ʻa Vahaʻi ki he ongoongoleleí, naʻe ʻikai ke saiʻia ʻene ongo kuí ʻi he Siasí. Naʻe ʻosi ʻalu ʻa Vahaʻi ki he Palaimelí mo ʻene faʻētangatá pe ko hono ngaahi kaungāmeʻá.

ʻI he hoko hono taʻu 12, naʻá ne fakakaukau ke papitaiso. Naʻe ʻikai ke fuʻu fiefia ʻene ongo kuí ʻi he kamataʻangá. Ka naʻe toe pehē mai ʻe heʻene kuifefiné, “Mei he taimí ni ʻo fai atu, ko ha mēmipa koe ʻo e siasi ko iá. ʻOkú ma loto ke ke moʻui faivelenga.”

Ko ʻeni kuo nofo mamaʻo ʻa Vahaʻi he akó, pea naʻá ne fakapapauʻi te ne fai e meʻa ko iá. Ko ia, naʻe hokohoko atu pē ʻene lotú. Naʻa mo e taimi naʻe fakakata ʻaki ia ʻe he tamaiki tangata kehé.

ʻI ha pō ʻe taha ne tūʻulutui ai ʻa Vahaʻi, naʻá ne fanongo ki ha meʻa naʻe kehe.

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha, “‘Ei, fakalongolongo! ʻOku lotu ʻa Vahaʻi.”

Naʻe ʻosi e lotu ʻa Vahaʻí pea ʻāʻā hake hono matá.

Naʻe tangutu ʻa ʻAkau ʻi hono mohengá. “ʻOku fuʻu mahuʻinga ia kiate koe, ʻikai ko ia?”

Na‘e kamo pē ʻa Vaha‘i. “ʻIo, ʻoku moʻoni ia.”

Hili iá, naʻe fakalongolongo e tamaiki tangata kehé ʻi he taimi kotoa pē ne lotu ai ʻa Vahaʻí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke tuʻulutui ʻa ʻAkau mo ia. Naʻe kau foki mo ha tamaiki tangata kehe. Ne faifai pea tūʻulutui kotoa e fānau tangata he lokí ʻo lotu mo Vahaʻi he pō kotoa.

Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Vahaʻi. Naʻe teʻeki ai ke fai haʻanau lotu fakafāmili ʻi ʻapi. Ka ko ʻeni ʻe lava ke fai haʻanau lotu fakafāmili mo hono kaungā-akó!

Naʻe maʻu ʻe Vahaʻi ha foʻi fakakaukau ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe teu ke fai ha fakataha lahi ʻa e Siasí. ʻE lava ke ne fakaafeʻi hono ngaahi kaungāmeʻá!

Hili e lotú, naʻe talaange ʻe Vahaʻi ki he tokotaha kotoa pē fekauʻaki mo e fakatahá. Naʻá ne talaange, “ʻOku ui ia ko e konifelenisi fakavahefonua. ʻOku omi e kakaí ke ako ʻo kau kia Sīsū. Te mou lava kotoa ʻo haʻu, kapau ʻoku mou loto ki ai!”

Naʻe pau ke nau takitaha fakamoʻoni ʻi ha laʻipepa ke maʻu ha ngofua, koeʻuhí he naʻe pau ke nau mavahe mei he akó ke ō ki he fakatahá. Naʻe ofo ʻa Vahaʻi heʻene sio ki he pepá. Naʻe ʻi ai ha hingoa ʻe 77 ʻi he lisí!

Naʻe ongoʻi māfana e loto ʻo Vahaʻí ʻi heʻene tangutu mo ha ngaahi ʻotu ʻo hono kaungā akó mo fanongo ki he ngaahi lea ʻi he konifelenisí. Pau pē naʻe ongoʻi loto māfana foki mo ʻAkau mo ha niʻihi kehe . Naʻa nau fie papitaiso ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí!

Naʻe fai ʻe Vahaʻi haʻane lotu ʻiate ia pē hili ʻene lotu mo hono ngaahi kaungāmeʻá he pō ko iá. Naʻá ne fakahā ki he Tamai Hēvaní, “Fakamālō atu ʻi hono tāpuakiʻi au ʻaki ha ngaahi kaungāmeʻa leleí. Pea mo tokoniʻi au ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei.”

ʻOku faʻu ʻa Tonga ʻaki ha ʻotu motu nai ʻe 170 ʻi he ʻŌseni Pasifikí.

ʻI he ʻaho ní, ko ha kakai ʻe toko ono mei he toko hongofulu ʻi Tonga ʻoku kau ki he Siasí.

ʻOku toe ʻiloa foki ʻa Tonga ko e “ʻOtu Motu Angaʻofá.”

Naʻe hoko ʻa Vahaʻi mo hono uaifi ko Selá, ko e fuofua ongo meʻa mali ke sila ʻi he Temipale Hamilton New Zealand.

Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e Temipale Nukuʻalofa Tongá.

Naʻá ne hoko ko ha faiako ʻi he Kolisi Liahoná, ko ha akoʻanga māʻolunga ʻa e Siasí ʻi Tonga.

ʻĪmisi
Friend, July 2021

Ngaahi tā fakatātā ʻa Susan Keeter

Paaki