2022
Ko e Timi Foʻou ʻa Samuelá
ʻEpeleli 2022


Ko e Timi Foʻou ʻa Samuelá

ʻE ʻoange nai ʻe he tamaiki tangata kehé hano faingamālie?

ʻĪmisi
two boys in basketball uniforms; one boy has one hand

Ko ha pongipongi Tokonaki ʻeni. Naʻe tangutu ʻa Samuela ʻi he tēpile ʻi peitó ʻo sio fakamamaʻu ki heʻene poulu siulioó. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu ongoʻi fie kai.

Naʻá ne pehē leʻo siʻi ange, “Tangataʻeiki?”. “Kuo u liliu ʻeku fakakaukaú. ʻOku ʻikai ke u fie feʻiloaki mo ʻeku timi pasiketipoló he ʻahó ni.”

Naʻe pehē ange ʻe heʻene Tetí, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke hoko ko ha kiʻi tamasiʻi foʻou, ka ʻe ʻi ai ho kaungāmeʻa.”

“ʻIkai, ʻoku ʻikai ko ia … ʻOku ou hohaʻa pē ki heʻenau fakakaukaú.”

Naʻe tangutu ʻa Teti ʻi hono tafaʻakí. “Ko hoʻo ʻuhingá ʻokú ke fifili pe ko e hā ʻe fakakaukau ho timí ki ha tokotaha vaʻinga foʻou ʻoku taha pē hono nimá?”

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Samuela ʻoku ʻikai hano nima toʻohema. Naʻe ngata hono nima toʻohemá ʻi hono fasiʻanimá.

Naʻe tali ange ʻe Samuela, “ʻIo”. “Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi au, mahalo te nau fakakaukau he ʻikai lava ha kiʻi tamasiʻi nima taha ʻo vaʻinga pasiketipolo.”

“Mahalo te nau fakakaukau pehē, ka ko ha tokotaha vaʻinga lelei koe. Naʻe malimali e tangataʻeikí mo pehē ange, “pea ʻe tokoni hoʻo akoakó ke ke vaʻinga lelei ange.” “Haʻu. Toʻo mai ho falani vaʻingá mo e hina vaí. Ta ō ʻo feʻiloaki mo hoʻo timí.”

Naʻe māpuhoi ʻa Samuela. “Sai.”

ʻI he taimi pē naʻá na hū atu ai ki he fale vaʻingá, naʻe lue atu leva ʻa e faiakó.

“Mālō e lelei! Ko Faiako Monilou au. Pau pē ko ʻetau tokotaha vaʻinga foʻoú koe.”

“ʻIo, ko Samuela au.”

Naʻe pehē ange ʻa Faiako Monilou, “ʻOku mau fiefia ke ke kau ʻi heʻemau timí.” “Ta ō ʻo feʻiloaki mo e tamaiki tangata kehé.”

Naʻe tangutu e Tangataʻeikí ʻi ha sea. Naʻe toʻo ʻe Samuela ʻene foʻi pulú ʻo muimui ʻi he faiakó.

Naʻe pehē ʻe Faiako Monilou, “ʻOku ou fie fakafeʻiloaki atu ʻa Samuela, ko ʻetau tokotaha vaʻinga foʻou tahá.”. Naʻe taʻataʻalo ange ha niʻihi ʻo e tamaiki tangatá kia Samuela. “ʻOku tau monūʻia ke ne kau mai ki heʻetau fuofua vaʻingá. ʻOku ou tui te tau maʻu ha timi lelei, vaʻinga lelei, mo ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa!”

Naʻe ifiʻi ʻe Faiako Monilou ʻene meʻaifí, pea kamata leva ʻe he timí ha ngaahi founga vaʻinga akoako. Naʻe mamata ʻa Samuela ki ha niʻihi ʻo hono kaungā vaʻingá ʻoku nau sio pē ki heʻene tā mo tolongi e foʻi pulú ʻaki pē hono nima toʻomataʻú. Naʻá ne feinga ke ʻoua te ne tuku ʻenau [sió] ke tohoakiʻi ʻene tokangá.

Lolotonga e kiʻi mālōlō ke inú, naʻe tangutu hifo he seá ʻi he tafaʻaki ʻo Samuela ha tamasiʻi. “Mālō e lelei, ko Siakisoni au. Ko e hā e meʻa ne hoko ki ho nimá?”

Naʻe pehē ʻe Samuela, “ʻIkai ha meʻa ne hoko. Naʻe fāʻeleʻi pehē pē au.”

Naʻē pehē ʻe Siakisoni, “Kuo teʻeki ai ke u sio ʻi ha taha nima taha ʻoku vaʻinga pasiketipolo.” “ʻOkú ke fuʻu sai ʻaupito koe ia.”

Naʻe malimali ʻa Samuela. “Mālō.”

Naʻe toe ifiʻi ʻe Faiako Monilou ʻene meʻaifí. “ʻI he miniti ʻe 30 fakaʻosí, te tau vaʻinga fakaangaanga ai.” Naʻá ne vahevahe e tamaiki tangatá ki ha timi ʻe ua. Naʻe fiefia ʻa Samuela naʻe kau ʻa Siakisoni ʻi heʻene timí.

ʻĪmisi
boys playing basketball together

ʻI he toe pē ha miniti ʻe taha pea ʻosi e vaʻingá, naʻe māhanga ʻa e ongo timí. Naʻe maʻu ʻe ha taha ʻo e kaungā vaʻinga ʻa Samuelá ʻa e foʻi pulú ʻo fakasio holo ha taha ke paasi ki ai. Naʻe ofi mai pē ʻa Samuela, kuó ne mateuteu ke hapo e foʻi pulú. Ka naʻe paasi ʻe he tamasiʻí ia kia Siakisoni.

Naʻe manga holo ʻa Siakisoni. Naʻá ne fakatokangaʻi atu leva ʻa Samuela peá ne paasi atu ʻa e foʻi pulú ki ai. Naʻe hapo ʻe Samuela e foʻi pulú, tafoki ʻo ne fakahū ia ki he koló.

! Naʻe hū ʻa e foʻi pulú ʻi he taimi tatau ne puhiʻi ai ʻe Faiako Monilou ʻa e meʻaifí. Naʻe fiefia e timi ʻa Samuelá.

Naʻe pehē ange ʻe Samuela kia Siakisoni ʻi hena lue atu ki he seá, “Foʻi tolo tōtōatu.”

Naʻe pehē atu ʻa Siakisoni, “Fakahū tōtōatu. “ʻE vavé ni ha mahino ki he kau tama ko ē ʻoku feʻunga ʻānoa ʻa e nima ʻe tahá ke vaʻinga pasiketipolo.”

Naʻe mamali pē ʻa Samuela mo tā nima mo Siakisoni. Naʻá ne ongoʻi naʻe moʻoni ʻa Faiako Monilou. ʻE hoko ko ha timi lelei, vaʻinga lelei, mo ha faʻahitaʻu fakaʻofoʻofa.

ʻĪmisi
Page from the April 2022 Friend Magazine.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Sandra Eide

Paaki