2022
Ngaahi Timí mo e Talēnití
Mē 2022


Ngaahi Timí mo e Talēnití

Ko e ngaahi timi lelei tahá ʻoku nau ngāue fakataha mo fetokoniʻaki ke nau toe lelei ange.

ʻĪmisi
girl running and playing soccer

“Lele, Siliani, lele!” Ko e kaila atu ia ʻa Tetí. Ko e tamai ʻa Silianí naʻe faiako ʻi he timi soká. Naʻa nau ako vaʻinga lahi ange ke teuteu ki he tauʻi e haú. Naʻe vela ʻa e laʻaá, ka naʻe kei lele pē ʻa Siliani.

Ne faifai pea ifi ʻe Teti e meʻaifí. “Sai, tau kiʻi mālōlō.”

Naʻe toʻo ʻe Siliani ʻene hina vaí pea tangutu ʻi he seá mo e tamaiki tangatá. Ko ia pē ʻa e taʻahine he timí, ka naʻe ʻikai ke ne tokanga ki ai. Naʻa nau ngāue fakataha mo fetokoniʻaki ke toe lelei ange. Neongo naʻá ne helaʻia mo pupuhaʻia, ka naʻá ne ongoʻi fiefia ke vaʻinga mo ʻene timí.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Teti, naʻe fēfē ʻetau ako vaʻinga he ʻaho ní?”

Ne malimali ʻa Teti. “Sai ʻAupito! ʻOku ou tui ʻoku mateuteu e timí ki he vaʻingá.”

Naʻe malimali atu ʻa Siliani. Naʻe ʻaonga kotoa ʻenau ngāue mālohí!

ʻI heʻene foki ki ʻapi mei he ako vaʻingá, naʻe sio ʻa Siliani ki hono kaungāmeʻa ko Meí. Naʻá na ʻi he kalasi Palaimeli tatau pē. Ka kuo fuofuoloa e ʻikai ke haʻu ʻa Mei ki he Palaimelí.

ʻĪmisi
two girls talking

Naʻe malimali atu ʻa Siliani kia Mei. “Hei, Mei! Kuó u ʻofa atu kiate koe ʻi he Palaimelí. ʻOkú ke sai pē?”

Naʻe sio fakamamaʻu pē ʻa Mei ki hono suú. “ʻOku ʻikai fie ʻalu ʻeku faʻeé ki he lotú.”

“He ko e hā?”

“ʻOku ʻikai ke u ʻilo.” Naʻe hanga hake e ʻulu ʻo Meí. “Te u ʻalu ā.”

Naʻe taʻataʻalo atu ʻa Siliani mo sio atu ki he mavahe ʻa Meí. Naʻá ne fifili te u lava fēfē ʻo tokoniʻi ʻa Meí?

ʻI he aʻu ʻa Siliani ki ʻapí, naʻá ne tā ha ngaahi hiva Palaimeli ʻi heʻene ʻukulelé. Naʻá ne fakaafeʻi leva hono ngaahi tuongaʻané ke nau hiva fakataha. Naʻa nau hiva kae ʻoua kuo ui kinautolu ʻe Mami ki heʻenau maʻu meʻatokoni efiafí.

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “Te u ʻaʻahi kia Sisitā ʻAulea ʻapongipongi.”

“Ko Sisitā ʻAuleá ko e faʻē koā ia ʻa Meí, ko ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Silianí. “ʻE lava ke u ʻalu mo koe? Kuo teʻeki ai ke toe haʻu ʻa Mei ki he Palaimelí. Pea ʻi heʻeku sio ki ai he ʻaho ní, naʻá ne ngali loto-mamahi.”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻIo, ʻe lava ke ke haʻu.”

“Te u haʻu mo ʻeku ʻukulelé! Te u lava ʻo tā e ngaahi hiva Palaimelí. ʻOku ou tui ʻokú ne fakaʻamu ke ne toe hivaʻi kinautolu,” ko Siliani ange ia.

ʻĪmisi
girl and mom walking

ʻI heʻena aʻu ki he ʻapi ʻo Meí he ʻaho hono hokó, naʻe fāʻofua lahi ʻa Siliani kia Mei. Lolotonga e talanoa ʻena ongo faʻeé, naʻe hū ʻa e ongo tamaiki fefiné ki tuʻa. Naʻe tā ʻe Siliani ʻene ʻukulelé, pea fili ʻe Mei ʻa e ngaahi hivá. Naʻá na fiefia ʻi he kakatá mo e hiva fakatahá ʻo aʻu ki he taimi ke ʻalu ai ʻa Silianí.

Naʻe pehē ange ʻe Siliani, “Naʻe fakafiefia ke sio kiate koe. Kuo mau ʻofa atu kiate koe ʻi he Palaimelí.”

“ʻIo, ʻOku ou fakaʻamu pē ne u lava ʻo haʻu. Mahalo pē te u toe kole ange ki heʻeku faʻeé.”

ʻĪmisi
girl playing ukulele for her friend

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe ʻi he lotú ʻa Mei. Naʻe tangutu ʻa Siliani ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi hoʻo lava ʻo haʻú.”

Naʻe malimali ʻa Mei. “Mo au foki.”

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ne faifai pea hokosia e taimi ke fai ai e fuʻu vaʻinga soka lahí. Naʻe kole ʻe Siliani ki he timí ke nau fai ha lotu kimuʻa pea fai e vaʻingá. Ne hokosia leva e taimi ke fai ai e vaʻingá. Naʻe lele ʻa Siliani ʻi he vave taha naʻá ne lavá. Naʻá ne ngāue fakataha mo ʻene timí ke maʻu ʻa e foʻi pulú mo maʻu ha ngaahi poini kai. Naʻe ikunaʻi ʻe heʻene timí ʻa e vaʻingá!

ʻI he tokoto ʻa Siliani he pō ko iá ʻi hono mohengá, naʻá ne fakakaukau kia Mei mo ʻene timi soká. Naʻá ne fiefia ke kau ki ha timi, ʻo hangē pē ko ʻene fiefia ke kau he Palaimelí. Naʻa nau fetokoniʻaki kotoa. Naʻe fiefia ʻa Siliani ke ne lava ʻo tokoni ki hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻo tatau ai pē pe naʻe ʻi he lotú pe ʻi he malaʻe vaʻingá.

ʻĪmisi
PDF of story

Ngaahi tā fakatātā ʻa Marcos Calo

Paaki