2022
Tomu mo e Flu Fakamanavaheé
Mē 2022


Ko e Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Tomu mo e Flu Fakamanavaheé

Naʻe ʻiloʻi ʻe Tomu ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.

ʻĪmisi
boy helping sick dad drink

Naʻe lea leʻo siʻi ange ʻa Tomu, “Ko ʻena, Tamā (Teti).” Naʻe tangutu māmālie hake e tamai ʻa Tomú ʻi heʻene fala mohé. Naʻe tokoniʻi ia ʻe Tomu ke ne inu ha huhuʻaʻi niu foʻou.

Naʻe lau ʻaho e puke ʻa Tamā mo e toenga ʻo e fāmili ʻo Tomú. Naʻe puke foki mo e meimei tokotaha kotoa pē ʻi he koló. Naʻe haʻu ha mahaki fakaʻauha ki he motú—ko e flu faka-Sipeiní.

Ne lue atu ʻa Tomu ki tuʻa. Ko e taha ia ʻo e kakai naʻe mālohi feʻunga ke tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé. Pea naʻe fie maʻu tokoni ha ngaahi fāmili tokolahi.

Naʻe fakakaukau ʻa Tomu, ʻOku ou fie maʻu ha huhuʻaʻi niu lahi ange. Naʻá ne kaka hake ʻi ha fuʻu niu lōloa. ʻI heʻene aʻu ki ʻolungá, naʻá ne toli ha fanga foʻi niu ʻo laku kinautolu ki he kelekelé.

ʻĪmisi
boy climbing up coconut tree

ʻI he hifo ʻa Tomu ki laló, naʻá ne fakakaukau ki he kakai ʻi hono koló. Naʻe fakailifia ke sio ki ha tokolahi ʻo kinautolu ne puké.

ʻI he taʻu ʻe taha kimuʻa aí, naʻe puke ʻa e kiʻi tokoua siʻisiʻi ʻo Tomu ko ʻAilamá. Naʻe fakailifia mo ia. Naʻe lotua ʻe Tomu mo hono fāmilí ke ne sai.

Pea naʻe ʻi ai ha misi makehe ʻa Tamā. Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe he misí kiate ia ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa ʻAilama ke sai angé—ʻaki hano tuki e kili mei ha fuʻu ʻakau ko e uiliuili (wiliwili) ke maʻu ʻa e huhuʻá. Naʻe tokoni ʻa Tomu kia Tamā ke tokangaʻi ʻa ʻAilama, pea naʻá na ʻoange kiate ia ʻa e huhuʻa mei he fuʻu ʻakaú. Pea naʻe fakaʻau ke sai ange ʻa ʻAilama!

Naʻe ʻiloʻi ʻe Tomu naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá he taimi ko iá. Pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá he taimí ni.

Naʻe tā ʻe Tomu ʻa e ngaahi foʻi niú ke ava. Naʻe ʻai he nanamu fakaʻofoʻofa ʻo e huhuʻaʻi niú ke ne ongoʻi fiefia ange. Naʻá ne lue ki he fale hono hoko ʻi he koló ke vahevahe ha huhuʻaʻi niu mo hono kaungāʻapí. Naʻá ne ʻalu leva ki he ʻapi hono hokó. Pea mo e ʻapi hoko aí.

Naʻe ʻosi atu ha ngaahi uike. Naʻe ngāue mālohi ʻa Tomu ʻi he ʻaho kotoa pē ke tokangaʻi ʻa e tokotaha kotoa. Naʻá ne puke ha fanga moa koeʻuhí ke ne lava ʻo ngaohi ha supo māfana ke vahevahe. Naʻá ne taki ha ʻū kane vai mei he vai mapuná ke inu ʻe he kakaí.

Naʻe mate ha niʻihi ʻo e kakai ʻi he koló. Naʻe mate foki mo Tamā. Naʻe faingataʻa ʻaupito kia Tomu. Naʻe loto-mamahi e koló kotoa. Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, naʻe manatuʻi ʻe Tomu naʻe ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate ia pea ʻe tokoniʻi ia.

Naʻe ʻikai tuku e tokoni ʻa Tomu ki he kakaí. Pea hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻe kamata ke moʻui lelei ange ʻa e kakaí!

Naʻe faifai pea ʻosi ʻa e mahaki fakaʻauha ʻo e flu. Naʻe ʻikai toe puke ʻa e kakaí. Naʻe lava foki ʻa Tomu mo ʻAilama ʻo toe ʻalu ki he akó. Naʻe ʻofa maʻu pē ʻa Tomu kia Tamā. Ka naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne toe sio ai ki heʻene tamaí. Pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ia.

Ko Haʻamoá ko ha ʻotu motu ia ʻi he ʻŌseni Pasifikí.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻi ai ha temipale ʻe taha ʻi Haʻamoa.

Ko e fale tuʻufonua ʻi Haʻamoá, ʻoku ui ko e fale, ʻoku ʻikai hano holisi.

Naʻe aʻu e mahaki fakaʻauha ʻo e flu faka-Sipeiní ki Haʻamoa ʻi he 1918.

Naʻe taʻu 12 ʻa Tomu ʻi he kamata ʻa e mahaki fakaʻauhá.

Naʻe langa e kolo ʻo Tomú, ʻa Sauniatu, ʻe ha kulupu ʻo ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
PDF of story

Ngaahi tā fakatātā ʻa Corey Egbert

Paaki