2022
Taufetongi ʻi he ʻAlu ki he Lotú
Mē 2022


Ko e Taufetongi ʻi he ʻAlu ki he Lotú

ʻĪmisi
girl waving to mom and daughter

Naʻe pehē ʻe Seni, “ʻI hoʻo foki mai ki ʻapí, talamai e ngaahi hiva naʻá ke hivaʻi ʻi he Palaimelí.”

Naʻe pehē ange ʻe hono tokoua siʻisiʻi ko Meliamé ʻi heʻene tui hono ongo suú, “Te u fai ia!”

Naʻe ʻikai lava e taha kotoa ʻi he fāmili ʻo Sení ʻo ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa pē. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko ono ʻi he fāmili ʻo Sení. Ka naʻe maʻu pē ʻe Mami ha paʻanga feʻunga ke fakatau mai ʻaki ha tikite pasi ʻe ua he uike takitaha. Ko ia naʻe pau ke nau taufetongi ʻi he heka he pasí ki he lotú.

Naʻe fakaʻamu ʻa Seni te ne lava ʻo ʻalu he uike kotoa pē. Naʻá ne saiʻia ke ako ʻo kau kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne saiʻia ke hiva ʻi he Palaimelí. Naʻá ne fie sio ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa ʻene fie maʻu ke ne ongoʻi ʻa e ongo māfana mo fiefia naʻá ne maʻu maʻu pē ʻi he lotú. Ka ʻi he ʻaho ní naʻe pau ke ne nofo pē ʻi ʻapi.

“Taimi ke ō.” Naʻe fāʻofua māvae ʻa Mami mo Seni mo hono tuongaʻané mo hono ngaahi tokouá.

Naʻe feinga ʻa Seni ke malimali ʻi he mavahe atu ʻa Meliame mo Mamí. Ka naʻá ne feinga ke fakamaʻumaʻu ʻene tangí ʻi heʻene sio atu ki heʻena lue atu ʻo mavahé. Naʻe fakakaukau ʻa Seni, Fakaʻamu ange ʻe au ko hoku taimi eni ke u ʻalu aí. Naʻe faingataʻa maʻu pē ke nofo ʻi ʻapi.

Naʻe pukepuke hake ʻe he kiʻi tuongaʻane siʻisiʻi ʻo Seni ko Makó ha ʻū kala mo ha pepa. “Fie valivali?”

Ne kamo atu ʻa Seni.

ʻI he ngaahi houa siʻi hono hokó, naʻe lau ʻe Seni ha ngaahi talanoa mo valivali mo Mako mo hona ongo taʻoketé. Naʻe fakalata, ka naʻe kei fakakaukau pē ʻa Seni ki he lotú. Naʻa nau ako nai ha ngaahi hiva foʻou ʻi he Palaimelí he taimí ni? Ko e hā ʻa e lēsoni he ʻaho ní?

Faifai pea fanongo ʻa Seni ki he ava ʻa e matapā ʻi muʻá. Kuo ʻi ʻapi ʻa Mami mo Meliame!

“Mami! Meliame!” Naʻe lele atu ʻa Seni ki he matapaá ʻo fāʻofua kiate kinaua.

Naʻe tuku hifo ʻe Mami ʻene pēsí. “Tau talanoa ki he meʻa ne ma ako ʻi he lotú.”

Naʻe tangutu fakataha hifo ki lalo ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe toʻo hake ʻe Mami ʻa e kiʻi tohi himi naʻá ne faʻo ʻi heʻene pēsí. Naʻe hivaʻi ʻe he fāmili ʻo Sení ʻa e “Ko e Fāmilí ke Taʻengata.” Naʻá ne ʻiloʻi e ngaahi leá kotoa.

Naʻe fehuʻi ange leva ʻe Seni kia Meliame fekauʻaki mo e Palaimelí. Ne fakaava hake ʻe Meliame ʻene Tohi ʻa Molomoná ʻo toʻo hake ha laʻipepa ne pelupelu. Naʻá ne hiki hake ia ke sio ki ai ʻa e taha kotoa. Ko ha fakatātā ia ʻo Sīsū mo ha fānau ʻe niʻihi, kuó ne ʻosi valivali.

ʻĪmisi
drawing of Jesus with two children

“Naʻa mau valivali ha fakatātā pea hivaʻi ʻa e ʻʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú.ʼ Pea mau talanoa leva ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa e tokotaha kotoa pē.”

Naʻe pehē ʻe Mami, “Naʻa mau talanoa foki ki he meʻa ko iá ʻi he Fineʻofá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau ilifia pe tuenoa aí.” Naʻe toʻo hake ʻe Mami ha laʻipepa mei heʻene pēsí. “Naʻe ʻomai ʻe he faiakó ki he tokotaha kotoa pē ʻa e kupuʻi lea ko ʻení mei he palōfitá. ʻKo e taimi ʻokú ke fili ai ke nofo ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke ke teitei tuenoa.ʼ”*

ʻĪmisi
mom and children sitting on floor in circle

“Naʻa mo e ʻi ʻapi ní!” Ko Seni ange ia.

Ne malimali pē ʻa Mami. “Naʻa mo e ʻi ʻapí. Te tau lava ʻo ongoʻi maʻu pē ʻoku ofi mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu.”

Ne malimali lahi ʻa Seni. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ʻalu ki he lotú he uike kotoa pē. Ka naʻá ne lava ʻo ongoʻi ofi kia Sīsū ʻi ʻapi. Pea naʻá ne fiefia ke toe ʻalu ki he lotú ʻi he taimi vave maí.

  • Palesiteni Russell M. Nelson, “Youth of the Noble Birthright: What Will You Choose?” (Fakataha lotu ʻa e Polokalama Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 6 Sepitema, 2013), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
Page from the May 2022 Friend Magazine.

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa Laura Catrinella

Paaki