2023
Tousi Faka-Falanisē maʻá e Tokotaha Kotoa
Tīsema 2023


“Tousi Faka-Falanisē Maʻá e Tokotaha Kotoa,” Ko e Kaumeʻá, Tīsema 2023, 20–21.

Tousi Faka-Falanisē maʻa e Tokotaha Kotoa

Naʻe tokoni ha kiʻi ngāue tokoni faka-Kilisimasi ke nau maʻu ai ha kaungāmeʻa foʻou.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi Palāsila.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe puke ʻe Lepeka ʻa e nima hono tokouá. Naʻá na puna mei he funga sea sofá ʻo haʻulu ki he kāpetí. Naʻe makiʻikiʻi ʻa e ongo kiʻi tamaikí.

“Ai ke Mā‘olunga Ange!” Ko e lea ia ʻa Melisá

“Ongo tamaiki, ʻoua te mo puna ʻi he loto falé. ʻOku ʻikai ke tau loto ke fakahohaʻasi pongipongia ʻa Misi Teisi ʻi he ʻahó ni,” ko e kaila ia ʻena faʻeé mei he peitó.

Naʻe fakafulofula leva ʻa Lepeka mo Melisa peá na tangutu ki lalo. Ko ʻenau toki hiki mai ʻeni ki ha fale foʻou ʻe taha. Ko Misi Teisí ko honau kaungāʻapí ʻoku nofo ʻi lalo ʻiate kinautolu.

“Kuó ke sio kia Misi Teisi?” Ko e fehuʻi ia ʻa Melisa kia Lepeká.

“ʻIkai. Ka ʻoku ou ilifia au ai. ʻOku ou fanongo ʻoku fehiʻa ia ʻi he longaʻi fānaú,” ko e lea ange ia ʻa Lepeká.

Ne ʻāʻā lelei hake e mata ʻo Melisá. “Ka ‘e fēfē ‘etau tukufakaholo ʻo e tousi faka-Falaniseé?”

Naʻe toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi ki he Efiafi Kimuʻa ʻi he Kilisimasí. Ko e tukufakaholo manako taha ʻo e fāmili ʻo Lepeka mo Melisá ko e ngaohi tousi faka-Falaniseé, ko ha kiʻi meʻaʻofa ki honau ngaahi kaungāʻapí kātoa. ʻE makehe ʻa e taʻú ni koeʻuhí he ko honau fuofua taimi ʻeni ke ngaohi ia ʻi honau ʻapi foʻoú.

Pehē ange ʻa Lepeka, “Mahalo naʻa sai ke tau fakalaka ʻi he ʻapi ʻo Misi Teisí.”

ʻI he ʻAho Kimuʻa ʻi he Kilisimasí, naʻe ʻā fiefia hake ʻa e ongo tamaiki fefiné ni ke ngaohi ʻa e tousi faka-Falaniseé.

Naʻe tokoni ʻa Lepeka ki he Tangataʻeikí ʻi hono tā ʻo e fuaʻimoá, huʻakaú, suká, mo e sinamoní. Naʻe unu ʻe Melisa ʻa e maá ki he fuaʻimoa kuo ʻosi heú. Pea nau taʻo leva ʻa e maá. ʻIkai fuoloa, kuo ʻalaha ʻa e sinamoní ʻi he falé kotoa.

Fakaʻosí, ne nau faʻo ʻa e tousi faka-Falaniseé ʻi ha fanga kiʻi kofukofu pepa pea tohi takitaha ai ʻa e hingoa ʻo honau ngaahi kaungāʻapí.

Ko Lepeka naʻá ne tāpuniʻi ʻa e kiʻi kofukofu fakaʻosí. Talaange ʻe ia, “Kuo maau!”

Naʻe lau ʻe he Tangataʻeikí ʻa e fanga kiʻi kofukofu pepá mo fakapapauʻi kotoa ʻa e ngaahi hingoá. Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai ke u sio ki ha meʻa ʻa Misi Teisi.”

Ne fesiofaki ʻa Lepeka mo Melisa.

Naʻe talaange ʻe Lepeka, “Naʻe ʻikai ke ma loto ke ʻave ha meʻa ki ai. ʻOku fehiʻa ia ʻi he longaʻi fānaú.”

Naʻe fakafulofula ʻa e Tangataʻeikí. “Ko ʻetau tukufakaholó ke vahevahe mo e ngaahi kaungāʻapí kotoa. ʻOkú mo pehē ʻoku totonu ke tau ʻai ha meʻa ʻa Misi Teisi?”

Naʻe ʻiloʻi ʻe Lepeka mo Melisa ʻoku moʻoni ʻa e Tangataʻeikí. Naʻá na fakafonu leva ha toe kofukofu pepa ʻe taha ʻo tohi ai ʻa e hingoa “Misi Teisí.”

Naʻa nau tufa leva ʻa e fanga kiʻi kofukofu pepá ki he kaungāʻapí takitaha. Fāifai, pea nau aʻu mai ki he matapā ʻo Misi Teisí.

Fēfē kapau ʻoku ʻikai saiʻia ia ʻi he kiʻi meʻaʻofá? Fēfē kapau te ne tafuluʻi kinautolu?

Naʻe fakatau e mānava ʻa e ongo kiʻi tamaiki fefiné ni. Peá na tukituki ʻi he matapaá.

“Ko hai?” Ko e fehuʻi mai ia ʻa Misi Teisí. Naʻá ne fakaava mai ʻa e matapaá pea sio hifo kiate kinaua. Naʻe louʻulu nonou mo hinā. Naʻe ʻikai ke fuʻu fakailifia hono fōtungá.

ʻI ha kiʻi taimi nounou, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Lepeka ia mo Melisa ha meʻa ke na lea ʻaki.

Pehē ange leva ʻa Lepeka, “Ko ho kaungāʻapi kimautolu ʻi ʻolungá.”

Naʻe mono atu leva ʻe Melisa ʻa e kiʻi kofukofu pepá. “Ko e tousi faka-Falanisē ʻena maʻau. Maʻu ha Kilisimasi Fiefia!”

ʻĪmisi
alt text

“Haue, mālō ʻaupito! ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he tousi faka-Falaniseé.” Naʻe toʻo leva ʻe Misi Teisi ʻa e kofukofu pepá. “ʻA ia ko hoku kaungāʻapi foʻoú kimoutolu? Naʻá ku fie feʻiloaki mo kimoutolu, ka naʻá ku fakakaukau mahalo ʻoku ʻikai ke mou saiʻia ʻi he kakai toulekeleka hangē ko aú.”

Naʻe fesiofaki ʻa Lepeka mo Melisa mo e ʻohovalé. “Pehē ʻe mautolu ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ʻi he longaʻi fānaú!” Ko Lepeka ange ia.

Naʻe kata ʻa Misi Teisi. “ʻOku ou ʻofa ʻi he fānaú! Hū mai. Te u fakaʻaliʻali atu ha ʻū tā ʻo hoku makapuná.

Naʻa nau hū kotoa leva ki he fale ʻo Misi Teisí. Naʻe ʻi ai ha matalaʻiʻakau ʻi he feituʻu kotoa pē pea lahi mo e ngaahi tā fakafāmilí.

“Mou tangutu hifo. Naʻá ku toki ngaahi ha inu pāsione,” ko e lea ange ia ʻa Misi Teisí. Naʻá ne lingi ʻa e inú ki ha ngaahi ipu. “ʻOku ou tui ʻe feʻunga ʻeni mo e tousi faka-Falanisē ifo ko ʻení.”

Naʻe inu ʻe he ongo tamaiki fefiné ni mo ʻena ongomātuʻá ʻa e ngaahi ipu inú. Naʻe ifo!

Naʻa nau ʻilo heni ʻa e hingoa ʻo e makapuna ʻo Misi Teisí. Naʻe aʻu ʻo nau fanongo mo ia ki he ngaahi hiva Kilisimasí.

Naʻe fehalaaki ʻa e maʻu ʻa Lepeka mo Melisa kia Misi Teisí. Naʻá ne angalelei. Pea mo toe fakaoli foki! Naʻe hoko ʻa e tousi faka-Falaniseé ko ha tukufakaholo lelei. ʻI he taʻu ní, kuo tokoni ia ke maʻu hanau kaungāmeʻa foʻou.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Ngaahi fakatātaá naʻe tā ʻe Shawna J. C. Tenney

Paaki