2023
Fakataha Maʻu Pē
Tīsema 2023


“Fakataha Maʻu Pē,” Ko e Kaumeʻá, Tīsema 2023, 40–41.

Fakataha Maʻu Pē

Naʻe fiefia ʻa ʻAmia ke sila ʻi he temipalé ki hono fāmilí.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi ʻĪtali.

Naʻe puke ʻe ʻAmia ʻa e nima ʻo e Fineʻeikí ʻi heʻenau lue atu ʻi he malaʻe vakapuna Loma, ʻĪtalí. Ko ʻenau toki puna mai mei honau ʻapi ʻi Kalisí. Ko ʻenau ō ki he temipalé ke silaʻi ko ha fāmili! Naʻe haʻu mamaʻo foki mo hono tuofefine lahí ke lava ʻo silaʻi kiate kinautolu.

“ʻOku ʻi fē ʻa Kulenimā ia?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAmiá, mo sio takai holo pē. Naʻá ne kiʻi tuʻuʻete. Naʻá ne fuʻu fiefia ʻaupito!

Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Te tau maʻu pē.”

“Ko Kulenimaá naʻe ʻikai ko ha kui fefine moʻoni ia ʻa ʻAmia, ka ʻoku saiʻia ke ne ui peheʻi ia. Naʻe hangē ia haʻane ʻāngelo faifekaú! Naʻá ne tokoni ke ako ʻe hono fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Pea ko ʻeni ʻoku tokoni ke nau fuofua hū ki he temipalé!

“Ko ia ʻena!” Ko e kaila ia ʻa ʻAmiá. “Mālō e lelei Kulenimā!”

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text

Naʻe taʻataʻalo atu ʻa ʻAmia. Taʻataʻalo mai ʻa Sisitā Pasi mo malimali. Naʻá ne lue mai leva ʻo fāʻofua kia ʻAmia. “ʻOkú ke mateuteu?

“ʻIo!” Ko ʻAmia ange ia.

Naʻe tā leva ʻa Sisitā Pasi ki ha tekisī ke ʻave kinautolu ki he temipalé. Naʻe heka hake ʻa ʻAmia ʻi he tafaʻaki hono tuofefiné. Ne ʻikai fuoloa kuo afe atu ʻa e tekisií ʻi he tulikí pea lava leva ʻa ʻAmia ke sio ki he temipalé. Naʻe fuʻu lahi mo fakaʻofoʻofa.

“ʻOku ʻasi fakaʻofoʻofa ange ia ʻi he ʻū taá!” Ko e lea ia ʻa ʻAmiá.

Naʻe lue takai ʻa ʻAmia mo hono fāmilí ʻi he kelekele ʻo e temipalé ʻo ʻai ha ngaahi tā. Kuo fuoloa fau ʻenau fakaʻānaua mai ki he ʻaho ní.

ʻI he hokosia e taimi ke nau hū aí, naʻe ongoʻi ʻe ʻAmia ia hangē ko haʻane hū ki hēvaní. Naʻe maʻa mo maamangia ʻa loto. Naʻe angalelei ʻaupito ʻa e kau ngāue temipalé. Naʻe ongoʻi ʻe ʻAmia, hangē naʻe tokangaʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻá ne ongoʻi malu.

Naʻe tatali ʻa ʻAmia kae ʻalu ʻene ongomātuʻá mo hono tuofefiné ki ha feituʻu kehe ʻo e temipalé. Naʻe talitali ha ongo ngāue temipale angaʻofa mo ia mo na ʻoange ha vala hina ke ne tui. Naʻá na huluʻi ki ai ha foʻi vitiō fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne ongoʻi nonga.

ʻI he hoko ʻa e taimí, naʻe taki hake ia ʻe he ongo ngāue temipalé ki ʻolunga. Naʻe fakasio ʻe ʻAmia ʻa Sīsū ʻi he ngaahi tā valivalí. Naʻá ne fiefia ke ne ʻiloʻi naʻá ne ʻi he fale ʻo e ʻOtuá.

Ko e loki naʻa nau hū ki aí naʻe fakaʻofoʻofa. Naʻe tautau ha fuʻu maama fetapaki mei he ʻaofí. Naʻe fehāngaaki ha ongo fuʻu sioʻata lalahi mei he ongo holisí. Naʻe ʻosi tatali ʻi ai hono fāmilí.

Naʻe tūʻulutui ʻa e Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí ʻi ha ʻōlita kuo ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu molū ʻo na piki nima. Naʻe kole ʻe ha tokotaha ngāue temipale kia ʻAmia mo hono tuofefiné ke na tūʻulutui ʻi he ʻōlitá. Naʻe hangē kuo fakatahaʻi kinautolu hili haʻanau māvahevahe ʻi ha taimi lōloá.

Naʻe tangi loʻimata ʻa ʻAmia ʻi he fiefiá. Naʻe fotu fiefia foki mo hono fāmilí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ongoʻi māfana naʻá ne maʻú ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia. Naʻá ne fiefia ʻi he lava ke nau ʻi ai fakataha kātoá.

ʻI he hokosia e taimi ke nau foki ai ki Kalisí, naʻe fāʻofua fakaʻosi ʻa ʻAmia ki hono tuofefine lahí. Naʻá ne loto mamahi ʻi he pau ke nau māvaé. Ka naʻá ne ʻiloʻi te nau fakataha maʻu ai pē ʻi ha ʻaho koeʻuhí ko e temipalé.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā Fakatātaaʻi ʻe Toby Newsome

Paaki