Ko e Kaumeʻá
Paati Haohaoa ʻa Papá
Sānuali 2024


“Paati Haohaoa ʻa Papá,” Kaumeʻa, Sānuali 2024, 18–19.

Paati Haohaoa ʻa Papá

Fēfē kapau he ʻikai tuʻu ʻa e ʻuhá?

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Haʻamoa.

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text

Naʻe ʻi he langí ha ngaahi ʻao fakapoʻuli mo fakamamahi. Ne sio hake ʻa ʻĀleki kiate kinautolu.

BOOM!

Naʻe toe lahi ange ʻa e maná. Naʻe tō ha ʻuha lahi ʻi he feituʻu kotoa pē.

Naʻe kalokalo ʻa ʻĀleki. Naʻe ʻikai sai ʻeni. ʻIkai haʻane sai ʻe taha. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi Haʻamoa, naʻe ʻuha ʻi ha ngaahi ʻaho lahi pea ʻikai toe tuʻu. Ka naʻá ne fiemaʻu ke haohaoa ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo ʻene kui tangatá!

Ne ʻalu ʻa ʻĀleki ki hono lokí ʻo tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá.

Naʻá ne pehē, “ʻE Tamai Hēvani. “Fakamolemole muʻa ʻo ʻai ke mole atu ʻa e ʻuhá ʻi he taimi totonu ki he paati faiʻaho ʻa Papa ʻapongipongí. Ne mau ʻosi ʻave ʻa e ngaahi tohi fakaafé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

ʻI he tuʻu hake ʻa ʻĀlekí, naʻá ne sio atu ki heʻene Mamí mo ʻene Tetí ʻokú na tuʻu mai ʻi he matapaá. Naʻá na malimali.

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOfa pē ʻoku ʻikai ke ke tokanga ki heʻema fanongo atu ki hoʻo lotú.”

Ne malimali ʻa ʻĀleki. “Sai pē ia. ʻOku ou fiemaʻu pē ke makehe ʻapongipongi kia Papa. He ʻikai tatau ia kapau ʻe fiemaʻu ke tau nofo pē ʻi loto. He ʻikai ha feituʻu ia ke tau hulohula ai!”

Naʻe kiʻi kukuʻi ʻe Teti ʻa e uma ʻo ʻĀlekí. “Tatau ai pē pe ʻe fēfē ʻa e ʻeá, ʻe kei ʻiloʻi pē ʻe Papā ʻa e lahi hoʻo ʻofa ʻiate iá.”

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe kole ange ʻe Mami mo Teti kia ʻĀleki ke ne fai ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻe kei ʻuha lahi pē. Pea naʻe kei ʻikai pē ke hangē ia ʻe tuʻú.

Naʻá ne pehē, “Fakamolemole muʻa ʻo tāpuakiʻi ʻa e ʻuhá ke tuʻu kei taimi ki he pātí. Pea kātaki muʻa ʻo tāpuakiʻi kimautolu kotoa ke mau maʻu ha taimi fiefia. Tautautefito kia Papa!”

Naʻe siofi ʻe ʻĀleki ʻa e langí ʻi he pongipongí kotoa. Naʻe ʻikai liliu ha meʻa ʻi ha taimi lōloa. Ka ne hoko ha meʻa fakaofo.

“Sio atu!” Ko e kaila ia ʻa ʻĀlekí. “ʻOku tafitonga ha konga ʻo e langí!” Naʻe lele mai hono fāmilí ki tuʻa ki he loto ʻataʻataá. Naʻe kamata ke maʻa ʻa e ngaahi ʻaó.

Hili ha ngaahi houa siʻi, kuo pulia kotoa ʻa e ngaahi ʻaó! Naʻa mo e ngaahi ano ʻi he kelekelé kuo nau mōmoa. Ne fakavave atu ʻa ʻĀleki ke teuteuʻi ʻa e loto ʻataʻataá. ʻE vavé ni pē ha ʻi heni ʻa Papa mo e kau fakaafe kehé.

ʻI he aʻu atu ʻa Papa ki aí, naʻá ne ʻohovale. Naʻá ne sio ki he ngaahi māmá, ʻū teuteu lanu kehekehé, mo e kau fakaafé kotoa. Naʻá ne pehē ange, “Oku hā fakaʻofoʻofa ʻa e meʻa kotoa pē. Mālō ʻaupito!”

Naʻe fakafiefia tatau pē ʻa e pātí mo e meʻa ne ʻamanaki ki ai ʻa ʻĀlekí. Naʻa nau hulohula ki he ngaahi hiva manako ʻa Papá. Naʻe ifo ʻa e meʻakaí—tautautefito ki he mā niu melié. Naʻe hiva foki ʻa ʻĀleki mo Papa.

Ka ko e konga fakafiefia tahá, ʻa e taimi ʻo e Siva Taualugá. Naʻe fakahoko maʻu pē ʻa e tauʻolunga ko ʻení ʻe he tokotaha mahuʻinga taha ʻo e ʻahó. Pea, ko Papa foki ia!

Naʻe tuʻu hake ʻa Papa ke tauʻolunga, ka naʻá ne sio atu kia ʻĀleki. “Haʻu ke ta tauʻolunga, ʻĀleki!” Ko e ui atu ia ʻa Papá. Ne puna hake ʻa ʻĀleki ʻo tauʻolunga ʻi he tafaʻaki ʻo Papá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tauʻolunga kotoa mo e toengá.

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text

Naʻe punou hifo ʻa Papa ke fāʻofua kia ʻĀleki. Naʻe pehē ange ʻe Papa, “Kuó ke ʻai ke u ongoʻi makehe ʻi he ʻahó ni. Ne hoko ʻeni ko e paati faiʻaho tōtōatu tahá.”

Hili ʻa e pātí, naʻe hanga hake ʻa ʻĀleki ki he langí. Naʻe toe foki mai ʻa e ngaahi ʻao fakapōpōʻuli matolú. Naʻe kamata ke toe lolo hifo ʻa e ʻuhá. Ka ko e taimi ko ʻení, ne ʻikai tokanga ki ai ʻa ʻĀleki. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻafua ʻo fuoloa feʻunga ki he paati ʻa Papá.

Naʻe lotu ʻa ʻĀleki ʻo pehē, “ʻE Hoʻo ʻAfio, fakamālō atu ʻi he fakaʻofoʻofa ʻa e ʻeá. Pea fakamālō atu ʻe Hoʻo ʻAfio koeʻuhí ko ha Papa fakaʻofoʻofa ʻoku ou maʻú.”

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Augusto Zambonato

Paaki