Ko e Kaumeʻá
Ko e Puha Hohaʻá
Sepitema 2024


“Ko e Puha Hohaʻá,” Kaumeʻá, Sepitema 2024, 36–37.

Ko e Puha Hohaʻá

Naʻe fakakaukau lahi ʻaupito ʻa ʻOlivia ki he ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí.

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi USA.

Naʻe hū fakavavevave atu ʻa ʻOlivia ki tuʻa mei hono loki akó kimuʻa pea tuku ʻa e akó. Naʻá ne feinga ke ʻoua naʻá ne sio hangatonu ki ha taha.

Ko e fuofua ʻaho ʻeni ʻa ʻOlivia ʻi he toketā faifaleʻí. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe heʻene faʻeé te ne sio ki ha toketā te ne lava ʻo tokoniʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne hohaʻa ki aí. Naʻe ongoʻi hohaʻa lahi ʻa ʻOlivia. Naʻá ongoʻi hohaʻa he taimi ʻe niʻihi pea faingataʻa ai ke ne mohe pe feohi fiefia mo hono ngaahi kaungāmeʻá.

Naʻe heka hake ʻa ʻOlivia ki he kaá mo Mami peá ne tangutu hanoku pē ʻi hono seá.

Naʻe fehuʻi ange ʻe Mami. “ʻOkú ke sai pē?”

Naʻe kiʻi longo ʻa ʻOlivia. “Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke u ʻalu ki he toketaá?”

Naʻe kamata fakaʻuli leva ʻa Mami. “ʻOku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e kau toketaá ke nau tokoniʻi kitautolu. Hangē pē ko ʻEne foaki mai ha ngaahi meʻa kehe ke tokoniʻi kitautolú, hangē ko e ngaahi kaungāmeʻá mo e folofolá. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e sēini folofola naʻá ta ngaohí?”

Naʻe kamokamo pē ʻa ʻOlivia. Naʻe tokoniʻi ia ʻe Mami ke kumi ha ngaahi veesi folofola naʻe tokoni ki he ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí. Naʻe tohi ʻe Mami ʻi he veesi kotoa pē ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e veesi hokó. ʻI he taimi naʻe hohaʻa ai ʻa ʻOlivia he poʻulí, naʻá ne fai ha lotu pea kumi leva ha taha ʻo e ngaahi vēsí ʻi he folofolá. Naʻá ne lau leva ʻa e ngaahi veesi kehe ʻi he sēiní kae ʻoua kuó ne lava ʻo mohe.

ʻI he hū atu ʻa ʻOlivia mo Mami ki he ʻōfisi ʻo e toketaá, naʻe fakafeʻiloaki ange ʻa Toketā Poasi. Naʻá ne ʻeke ange kia ʻOlivia fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongó. Naʻe kiʻi fakamatala ange ʻe ʻOlivia ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí.

Naʻe talaange ʻe Toketā Poasi, “ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa ʻoku ui ko e loto-hohaʻá. ʻOku nau hohaʻa lahi ʻo hangē pē ko koé. Ka ʻe lava ke ke fai ha ngaahi meʻa ke tokoni atu ke siʻisiʻi ange ai hoʻo loto-hohaʻá. Te ke lava ʻo ʻahiʻahi fakataha mo au?”

Naʻe sio ʻa ʻOlivia ki hono suú pea kamokamo.

Naʻe mono ange ʻe Toketā Poasi ha kiʻi puha kia ʻOlivia. “Ko ha kiʻi puha hohaʻa ʻeni. ʻOkú ne maluʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tau toe fakakaukau ki ai.”

ʻĪmisi
ʻOlivia mo Toketā Poasi

Naʻe fulifulihi ʻe ʻOlivia ʻa e kiʻi puhá ʻi hono nimá. Naʻe ʻikai haʻane hā makehe.

Naʻe talaange ʻe Toketā Poasi, “Ko e taimi hoko pē te ke ongoʻi ilifia aí, tohiʻi ʻa e meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí ʻi ha laʻipepa pea faʻo ia ki he loto puhá. Fili leva ha taimi ke fakaava ai ʻa e kiʻi puhá ʻi he ʻaho kotoa, ko ho taimi ia ke ke toki hohaʻa ai ki ha meʻa. Kapau te ke hohaʻa ki ha meʻa ʻoku teʻeki hokosia ʻa e taimi ke ke hohaʻa aí, peá ke pehē pē, ʻʻOku ʻikai fiemaʻu ke u fakakaukau ki he meʻa ko ʻení he taimí ni.’”

Naʻe talaange ʻe ʻOlivia, “ʻIo.” Naʻe tokoniʻi ia ʻe Toketā Poasi ke ne tohi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa lahi taha ki aí, peá ne fakahū leva kinautolu ki he loto puhá.

Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe fakafokifā ha fakakaukau ʻa ʻOlivia ki ha taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne faʻa hohaʻa ki aí. Naʻá ne pehē loto pē, ʻOku lolotonga ʻi he loto puha hohaʻá ia. Te u toki hohaʻa ki ai ʻamui ange. Naʻá ne feinga ke ʻoua te ne toe fakakaukau ki ai. Naʻá ne vaʻinga leva mo hono kiʻi tuongaʻane siʻisiʻí.

ʻI he hokosia e taimi mohé, naʻe ongoʻi manavasiʻi ʻa ʻOlivia. Ko e taimi poʻulí ʻa e taimi naʻe kovi taha ai ʻene loto-hohaʻá. Naʻá ne tuku ʻene puha hohaʻá mo ʻene folofolá ʻi hono veʻe mohengá peá ne ui kia Mami.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Fēfē kapau he ʻikai ngāue ia?”

Naʻe fāʻofua ange ʻa Mami kiate ia. “Pea te ta toutou feinga pē. ʻE tokoni atu ʻa e Tamai Hēvaní ke ke maʻu ha ngaahi founga kehe ʻe tokoní.”

Naʻe kamokamo pē ʻa ʻOlivia. “Mahalo ʻoku totonu ke u tohiʻi mo ia ki he puha hohaʻá.”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “Ko ha fakakaukau lelei ia.” Naʻá ne fai ha lotu mo ʻOlivia. Naʻe tokoni ia kia ʻOlivia ke ne kiʻi ongo sai ange.

ʻĪmisi
Ko ʻOlivia mo e puha hohaʻá

Hili ha kiʻi taimi siʻi mei hono tamateʻi ʻe Mami ʻa e ʻuhilá, naʻe fakafokifā pē ha fakakaukau ʻa ʻOlivia ki ha meʻa naʻá ne hohaʻa ki ai. Naʻá ne fakamoʻui ʻene māmá. Naʻá ne hiki ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí peá ne faʻo ia ki he puhá ke toki vakai ki ai ʻamui ange. Naʻá ne toe fai ha lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke fakafiemālieʻi ia.

ʻĪmisi
ʻOlivia mo e folofolá

Naʻá ne fakaava leva ʻene folofolá peá ne fekumi ki ha veesi kuo fakaʻilongaʻi mei heʻene sēini folofolá. Ko e fuofua veesi naʻá ne maʻú, ko e ʻĪsaia 41:10. ʻOku pehē ai, “ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe.”

ʻI he tafaʻaki ʻo e vēsí, naʻe tohi ai ʻe Mami ʻa e “Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.” Naʻe kumi ʻe ʻOlivia ʻa e potufolofola ko iá peá ne lau leʻolahi ia. “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”

Naʻe ongoʻi nonga ʻa ʻOlivia. Naʻá ne ʻiloʻi mahalo pē te ne toe fakakaukau ki ha ngaahi meʻa lahi ange ʻoku fakatupu hohaʻa. Ka kuo foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi meʻa lahi ke tokoni ke ne ongoʻi fiemālie ange. Kuó Ne tali ʻene ngaahi lotú. Pea naʻe tokoni lahi ʻaupito ia!

ʻĪmisi
PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Jennifer Naalchigar

Paaki