2021
Ko Hono Maʻu ha Mālohi ke Fakamolemoleʻí
Sune 2021


“Ko Hono Maʻu ha Mālohi ke Fakamolemoleʻí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2021, 10–11.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko Hono Maʻu ha Mālohi ke Fakamolemoleʻí

Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. Te Ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, kau ai ʻeni.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10

ʻĪmisi
ko ha fefine ‘oku mamata ki ha taha ʻoku mafao atu hono nimá kiate ia

Tā fakatātā ʻa James Madsen

ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi fekau ʻe niʻihi ʻoku ngali faingataʻa ange ke tauhi ʻi he toengá?

“Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10).

Tatali. Kuo pau nai ke tau fakamolemole‘i ʻa e taha kotoa pē ‘oku faihala mai kiate kitautolú? ʻOku malava nai ia?!

Ko e meʻa kehe ke fakamolemoleʻi ha taha ʻokú ne lea ʻaki ha meʻa ʻoku kovi kiate koe pe ko ʻene toʻo ʻa e konga mā fakaʻosi naʻe ʻi he tēpile kaí. Kae fēfē ʻa e ngaahi fuʻu fakamamahi lalahí? Fēfē ʻa e ngaahi hia mamafa ko ia ʻoku lava ke ne maumauʻi pea aʻu pē ke ne liliu ʻa e halanga ʻo ʻetau moʻuí?

Taimi ʻe niʻihi ko e malava ko ia ke fakamolemoleʻi ha taha kuó ne fakamamahiʻi fakaʻulia kitautolú ʻoku ongo taʻemalava ia he meʻa te tau malavá.

Ko e ongoongo leleí ʻeni: ʻI he tokoni ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai ke tau teitei fakangatangata ki he meʻa te tau lava ʻo fai ʻiate kitautolu peé.

Ko e Tokoni Naʻá Ne Fie Maʻú

Naʻe ʻilo tonu ʻe ha Kalisitiane faivelenga mei Hōlani ko Koli teni Pumi, ʻa e mālohi ʻo e kole ki he ʻOtuá ke tokoniʻi ia ke ne fakamolemoleʻi ha tahá.

Naʻe tuku pōpula ia mo hono tokoua lahi ko Petisií ʻi ha ngaahi ʻapitanga pōpula lolotonga ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻe kātekina ʻe Koli mo e niʻihi kehé hono ngaohikovia fakalilifu kinautolu ʻe he kau leʻo ʻo e fale fakapōpula Nasí. Naʻe pekia hono tokoua ko Petisií ko e tupu mei he ngaohikovia ko iá. Naʻe hao mo‘ui ʻa Koli.

Hili e taú, naʻe ʻilo ʻe Koli ha mālohi faifakamoʻui ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ne faʻa vahevahe ʻene pōpoakí ʻi he ngaahi feituʻu kakaí. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻe fakahoko hano siviʻi fakamulituku ʻene ngaahi leá.

Hili haʻane lea ki he kakaí, naʻe fakafetaulaki atu ha taha ʻo e kau leʻo angakovi taha ʻo e fale fakapōpulá mei he ngaahi ʻapitangá kia Koli.

Naʻá ne fakahā kia Koli kuó ne hoko ko ha Kalisitiane talu mei he taú pea kuó ne fakatomala mei he ngaahi meʻa fakalilifu kuó ne fakahokó ʻi heʻene hoko ko ha tangata leʻo ʻi he fale fakapōpulá.

Naʻe mafao atu hono nimá mo ne pehē, “Te ke fakamolemoleʻi muʻa au?”

Neongo ʻa e meʻa kotoa kuó ne ako mo vahevahe fekauʻaki mo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé, ka naʻe ʻikai ke lava ʻe Koli ʻo tali ʻa e nima ʻo e tangata makehe ko ʻení mo fakamolemoleʻi ia—ʻo ʻikai ʻiate ia toko taha pē.

Naʻá ne tohi kimui ange, “Neongo ʻeku ʻitá mo e loto-sāuní, ne u sio ki heʻenau hoko ko e angahalá. … Ne u lotu loto pē, ʻEiki Sīsū, fakamolemoleʻi muʻa au peá ke tokoni mai ke u fakamolemoleʻi ia.

Naʻá ku feinga ke malimali, [pea] ne u feinga ke hiki hake hoku nimá. Naʻe ʻikai lava. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi ha momoʻi ongo māfana pe ʻofa faka-Kalaisi ʻe taha. Ko ia ne u toe lotu fakalongolongo. Sīsū, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamolemoleʻi ia. Foaki mai Hoʻo fakamolemolé.

“ʻI heʻeku ala ki hono nimá naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe tafe hifo mei hoku umá ki hoku nimá ha ongo naʻe tafe atu meiate au kiate ia, lolotonga ia ne mei lōmekina au ʻe ha ʻofa ne mapuna hake ʻiate au ki he sola ko ʻení.

“Ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ko ʻetau fakamolemolé pe ko ʻetau leleí ʻoku makatuʻunga ai e fakamoʻui ʻo māmaní, ka ko Haʻaná. ʻI he taimi ʻokú Ne folofola mai ai ke tau ʻofa ki hotau filí, ʻokú Ne ʻomai e fekau ko iá, fakataha mo e ʻofá.”1

ʻOku ʻi ai ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi koe ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, kau ai ʻa e fekau ke fakamolemoleʻí—‘o aʻu ki he taimi ʻoku faingata‘a aí. Te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻo hangē ko ʻEne tokoniʻi ʻa Koli teni Pumí.

Ko e Fakamoʻui ʻOku Totonu Ke Ke Maʻú

ʻOku fakafihi ʻa e moʻuí. ʻOku lahi hono ngaahi fakafeʻātungiá. Pea ‘oku mātuʻaki tokolahi ai e kakai kuo foaki ki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke filí.

Lolotonga ʻa e ngaahi taimi ko ia ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha taha ha fili ʻokú ne fakatupu haʻo mamahi lahí—pe na‘a mo ʻene hoko noa peé—‘e lava ke ke maʻu ‘a e mālohi fai-fakamoʻuí ʻi hoʻo lotua ha tokoní mo feinga ke fakamolemoleʻí.

ʻOku ʻomi ʻe hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ʻa e fakamoʻuí ki ho laumālié. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻi hoʻo fakamolemoleʻi ha taha kuo faihala atu kiate koé, ʻokú ke huʻi ai ha kavenga mamafa mei ho umá ʻa ia te ne ala fakatuaiʻi koé. Naʻa mo e taimi ʻoku ongo faingataʻa ai ʻa e hala ki he fakamoʻui moʻoní, mo e ʻOtuá, ʻe ʻikai te ke teitei foua toko taha ia.

Paaki