2021
Ko e Mālohinga mei Heʻetau Ongomātuʻá
Sune 2021


“Ko e Mālohinga mei Heʻetau Ongomātuʻá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2021, 18–19.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko e Mālohinga mei Heʻetau Ongomātuʻá

Taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko ha kiʻi fakakaukau mei ha tokotaha kehe ke tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ʻete hoko ko ha toʻu tupú. Pe te ke tui ki ai pe ʻikai, ʻoku ʻikai ke faingofua ange ʻa ʻete hoko ko ha mātuʻa ʻa ha toʻu tupu. Ka ʻoku makehe ʻa hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau ongomātuʻá, pea kapau te ke ngāueʻi, ʻe lava ke hoko ʻa e vā fetuʻutaki ko iá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hoʻo moʻuí.

Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo e ngaahi ongo naʻe maʻu ʻe ha kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo honau vā fetuʻutaki mo ʻenau ongomātuʻá.

Palesiteni Russell M. Nelson

Palesiteni ʻo e Siasí

ʻĪmisi
Russell M. Nelson

“Naʻá ku ʻofa lahi ʻi heʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku houngaʻia ʻiate kinaua pea naʻá na akoʻi mai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga. He ʻikai feʻunga ʻeku fakamālōʻia kinauá koeʻuhí ko e ʻapi fiefia naʻá na fokotuʻu maʻaku mo e toenga e fānaú. Kae naʻa mo ʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻilo ne ʻi ai e meʻa naʻe ʻikai ke u maʻu. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku heka ʻi ha pasi ʻo ʻalu ki ha faletohi … ke kumi ha tohi fekauʻaki mo e Siasí. Naʻá ku manako ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

“ʻI he mahino kiate au ʻa e Lea ʻo e Potó, naʻá ku loto ke moʻui ʻaki ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e fono ko iá. Ko ia, ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku kei siʻi ʻaupitó, naʻá ku ʻalu ki he konga ki lalo homau falé ʻo fahi ʻi he faliki simá ʻa e foʻi hina kava mālohi kotoa pē! Naʻá ku ʻamanaki atu ʻe tauteaʻi au ʻe heʻeku tangataʻeikí, ka naʻe ʻikai ke ne teitei foaki mai ha foʻi lea.

“ʻI heʻeku matuʻotuʻá pea kamata ke mahino kiate au ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá ku faʻa pehē loto pē, ʻʻOku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻe au ha meʻaʻofa Kilisimasi kehe! ʻOku ou fie maʻu pē ke silaʻi au ki heʻeku ongomātuʻá.’ Naʻe ʻikai hoko ʻa ʻeku fakaʻamú kae ʻoua kuo taʻu 80 tupu lahi ʻeku ongomātuʻá, ka naʻe hoko ia. He ʻikai lava ke u fakahaaʻi kakato ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he ʻaho ko iá (vakai, ʻAlamā 26:16), pea mo e ʻaho kotoa ʻoku ou ongoʻi e fiefia ʻo hono silaʻi kinauá pea mo hono silaʻi au kiate kinauá.”1

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni mo e Mātuʻa Tauhi Fānaú ʻi muʻa ʻi he Temipale Salt Lake

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jarom Vogel

Palesiteni Dallin H. Oaks

Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dallin H. Oaks of the Quorum of the Twelve Apostles, 2012.

“Na‘e fokotuʻutuʻu lelei ʻa ʻeku fakakaukau ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻaki ʻa e sīpinga mo e ngaahi lea ʻa ʻeku faʻeé, naʻe hā mahino lelei ange ia ʻi ha fetalanoaʻaki ʻoku ou manatuʻi mei heʻeku kei talavoú.

Lolotonga ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, naʻe tauhi ʻe heʻeku faʻē uitoú ʻene fānau iiki ʻe toko tolú ʻaki ha vāhenga fakafaiako naʻe fuʻu siʻisiʻi. ‘I he taimi ne u fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke mau maʻu ha ngaahi meʻa lelei koeʻuhí naʻe ʻikai ke mau maʻu ha paʻanga feʻungá, ne u ʻeke ki heʻeku faʻeé ʻa e ʻuhinga naʻá ne totongi ai ha paʻanga lahi ʻo hono vāhengá ki he vahehongofulú. Kuo te‘eki ai ke ngalo ʻiate au ‘ene fakamatalá: ʻTaleni, mahalo ʻoku ʻi ai pē ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lava ʻo moʻui taʻetotongi vahehongofulu, ka he ʻikai ke tau lava ia. Kuo fili ʻe he ʻEikí ke ʻave hoʻomou tamaí pea tuku mai ke u ohi hake kimoutolu fānaú. He ʻikai ke u lava ʻo fai ia taʻe kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi hono totongi totonu ʻo e vahehongofulú. ‘I he taimi ʻoku ou totongi ai ‘eku vahehongofulú, ʻoku ou maʻu ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne tāpuakiʻi kitautolu, pea kuo pau ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá kapau ʻoku tau fakahoko ia.’”2

ʻĪmisi
faʻē, foha, mo e laʻipaʻanga ʻe taha

Sisitā Michelle D. Craig

Tokoni ‘Uluaki ‘i he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

ʻĪmisi
Michelle D. Craig

“‘I heʻeku kei siʻi angé, naʻe hiki hoku fāmilí ki he feituʻu ʻe taha ʻi he fonuá. ʻI he tokoni ʻa e niʻihi kehé, ne mau fakaʻaongaʻi ha ʻaho ʻe taha ke fakaheka ʻa e meʻa kotoa pē ki ha taulani lahi ʻa ia naʻe ʻai ke taulaniʻi ʻe heʻeku tamaí ʻi mui ʻi heʻemau kaá. ʻI he pongipongi ko ia naʻe fakataumuʻa ke mau mavahe aí, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku ʻā hake ʻo ʻilo naʻe toloi ʻemau hikí ʻaki ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻe ʻā hake ʻeku tamaí ʻi he tuʻapoó mo ha faʻahinga ongo mālohi ke ʻoua te ne toho ʻa e taulaní. Naʻe ʻikai ke fakaʻuhingaʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa e ongó, ka naʻá ne muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālié pea toloi ʻemau fetukutukú. Ka, naʻá ne totongi ha tokotaha faifetukutuku fakapalōfesinale ʻa ia naʻá ne faʻo kotoa ʻemau ngaʻotoʻotá ʻi ha taha ʻo ʻenau ngaahi lolí.

“‘I he taimi ne faifai pea mau mavahe aí, ne mau fetaulaki mo ha ngaahi matangi mālohi pea naʻe mafuli ʻa e ngaahi loli mo e ngaahi taulani ʻi he halá. Naʻe houngaʻia homau fāmilí ʻi heʻemau haó. Naʻe ʻikai ke toe lea ʻeku tamaí, ka naʻá ne akoʻi au ke u maʻu ha loto-toʻa ke muimui ʻi he ngaahi ueʻi mei he Laumālié, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke faingamālie ai ʻa e ngaahi ueʻi ko iá, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ʻuhingamālie aí. Kuo ʻikai teitei ngalo ʻa e lēsoni ko iá ʻiate au.

ʻĪmisi
tamai, ‘ofefine, mo e loli

ʻEletā Quentin L. Cook

ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻĪmisi
Quentin L. Cook

“Na‘e ʻi ai ha lao ʻe tolu ‘a ʻeku tamaí. ‘Uluakí, kuo pau ke mau fokotuʻu ha ngaahi taumu‘a ʻoku ‘aongá. Uá, ʻe lava ke mau liliu ʻemau ngaahi taumuʻá ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ka ko hono tolú, ko e hā pē ha taumu‘a ʻoku mau filí, kuo pau ke mau ngāue fakamātoato ke aʻusia ia.”

Naʻá ne toe pehē, “ʻOku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi kehé kapau ʻoku tau fie ako meiate kinautolu. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke mou feohi mo e kakai leleí.”3

ʻĪmisi
tamai, foha, mo e lisi vakai‘í

Paaki