2021
Ko Hono Ma‘u ha Ngaahi Tali mei he ʻEikí
Sune 2021


“Ko Hono Ma‘u ha Ngaahi Tali mei he ʻEikí,” Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, Sune 2021, 26–27.

Ko Hono Ma‘u ha Ngaahi Tali mei he ʻEikí

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe tolu ke ke manatuʻi ke tokoniʻi koe ke maʻu ha ngaahi tali ki hoʻo ngaahi lotú.

ʻĪmisi
kakai kei talavou ʻoku nau mataʻi fakafehuʻia pe loto-[foʻi

Tā fakatātā mei he Getty Images

Kuó ke fai nai ha fehuʻi ki he ʻOtuá peá ke ongoʻi naʻe ʻikai ke Ne tali mai hoʻo lotú? ʻOku ou ʻilo kuó u fakahoko ia— pea na‘e faingataʻa ke mahino hono ‘uhingá. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá. Ko hono mo‘oní, ʻokú Ne fanongo mo tali mai ‘etau ngaahi lotu kotoa pē (vakai, Mātiu 7:7–8). Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ha taimi mo e ngāue ke tau fai ke mahino kiate kitautolu ʻEne talí.

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe tolu ke fakakaukau ki ai ʻa ia te nau tokoniʻi koe ke maʻu ha ngaahi tali mei he ʻEikí mo fakatokangaʻi kinautolu heʻenau hoko maí.

1. ʻOua ʻe Fakavaveʻi ʻa e Taimi ʻa e ʻOtuá

Kapau ʻokú ke hangē ko aú, ʻoku ʻikai ke ke fie tatali ki he ngaahi talí ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo fehuʻí. ʻOku ou saiʻia ʻi heʻeku lava ke tafoki ki he Google, Siri, pe Alexa ke maʻu ha tali he taimi pē ko iá.

Ka ʻoku ʻikai ke faʻa pehē ʻa e founga ngāue ʻa e ʻEikí. Taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne fakatatali kae ʻoua kuo tau mateuteu. Naʻa mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻá ne faʻa tatali ki ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi lotú. ʻI he 1833 naʻe nofo ʻa e kāingalotu tokolahi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he Vahefonua Siakisoní, Mīsuli, USA. Ka neongo iá, ʻi Nōvema ‘i he taʻu pē ko iá, naʻe tuli kinautolu ʻe he kau fakatangá mei he vahefonuá. Naʻe faingataʻaʻia ʻa Siosefa. Naʻá ne fehuʻi ki he ʻEikí pe ko e hā ne hoko ai iá. Naʻe ʻikai ke tali mai leva ʻe he ʻEikí ʻi he taimi pē ko iá, ka naʻá Ne fakafiemālieʻi ʻa Siosefa, ʻo Ne folofola, “Mou longo pē pea ‘ilo ko au ko e ʻOtuá.”1 Naʻe toki ʻomi e toenga ʻo e talí ʻi he māhina hono hokó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101).

ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tali mai ai ʻeku ngaahi lotú ʻi he taimi pē ko iá, ʻoku fakamālohia au heʻeku ʻiloʻi naʻa mo e kau palōfitá naʻe pau ke nau tatali he taimi ʻe niʻihi. Kapau te tau maʻu ʻa e tuí pea falala ki he taimi ʻa e ʻEikí hangē ko Siosefá, ʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi pē ʻAʻaná. Pea ko e taimi ‘e niʻihi ʻe pau ke tau tatali ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito.

2. Hokohoko Atu e Ngāué

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku hoifua ʻa e ʻEikí ki he ngāué, pea ʻoku ʻomi ʻe he ngāué ʻa e totongí.” 2 ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki aí, ʻoku ʻaonga ia ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku ʻaonga ʻa e ngāué ke fakamālohia ʻa e ngaahi uouá mo ako ha ngaahi pōtoʻi ngāue foʻou.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ki hono maʻu ʻa e ngaahi tali mei he ʻEikí. Na‘e mamata ʻa ‘Alamā ko e Siʻí ki ha ʻāngelo, ka naʻe ʻikai feʻunga ʻa e aʻusia ʻe taha pē ko iá. Naʻe toe mālohi ange ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí hili pē ʻene “ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi” (ʻAlamā 5:46).

Fakakaukau kia Siosefa Sāmita mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Naʻe ʻikai ke toki ʻā hake pē ʻa Siosefa ha pongipongi ʻe taha ʻo fakakaukau ke fehuʻi ki he ʻOtuá pe ko e fē ʻa e Siasi ʻe kau ki aí. Naʻá ne fāinga mo ʻene fehuʻí ʻi he taʻu ʻe ua.3 Naʻá ne ngāue mālohi ʻaupito ke maʻu ha ngaahi tali, pea ko e taimi naʻá ne mateuteu aí, naʻe ʻoange ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e talí kiate ia.

ʻĪmisi
talavou

3. Toe Vakaiʻi—Mahalo Kuó Ke ʻOsi Maʻu Hoʻo Talí

ʻI heʻeku kei siʻi angé, ne u fakakaukau ʻoku tali mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú ʻi ha ngaahi founga pau. ʻOku tangi ha kakai tokolahi ʻi he taimi ʻoku nau fakahoko ai ʻenau fakamoʻoní, pea ne u fakakaukau kapau he ʻikai ke u tangi, naʻe ʻikai ke lea mai ʻa e Laumālié kiate au. Pe kapau naʻe ʻikai ke māfana hoku lotó hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8), ne u fakakaukau na‘e ʻikai ke u ongo‘i ʻa e Laumālié.

Ka kuó u ako ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu takitaha ʻi ha ngaahi founga kehekehe mo fakataautaha. Ko e meʻa mahuʻinga kiate aú ko hono ako pe ko e hā ʻa e ngaahi founga ko iá. ʻI he Fuakava Foʻoú, naʻe akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e ongo ʻoku tau maʻu mei he Laumālié: “Ka ko e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e [anga fakamaʻumaʻu]” (Kalētia 5:22–23). ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha taha ʻo e ngaahi ongo ko iá ke fetuʻutaki ai mo kitautolu.

Pea ko e ngaahi tali mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku faʻa fakalongolongo mo faingofua. ʻE lava he taimi ʻe niʻihi ke nau hoko “vave, kakato, mo fakaʻangataha,” hangē ko hano fakaulo ha maama ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí, ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka ʻoku lahi ange ʻenau hoko mai hangē ko ha hopo ʻa e laʻaá ʻoku —“ulo māmālie mai”—pe hangē ko e maama ʻi ha ʻaho ʻoku kakapú. Te tau ma‘u ha fakahinohino feʻunga ke fakalakalaka siʻi pē ki muʻa.4 Ko ia toe vakai pea fakapapau‘i kuo teʻeki ke ʻoatu ʻe he ʻOtuá ha tali naʻe ʻikai ke ke fakatokangaʻi koeʻuhí naʻá ke ʻamanaki ki ha meʻa ʻe taha.

“ʻOku fie maʻu koā ʻe he ʻOtuá ke folofola atu kiate koe?” Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. “‘Io!”5 Kapau te tau faʻa kātaki pea fakahoko ʻa e ngāue ʻoku fie maʻú, te tau maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi lotú. ʻE lava ke tau falala ki he ʻEikí pea hokohoko atu ʻi he feinga ke fakalakalaká, kae ʻoua ke ʻomi ʻa e ngaahi tali ko iá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita, “Ke mou fakalongolongo pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16). ʻE lava ke fakafiemālieʻi foki kitautolu ʻe he faleʻi ko iá.

Paaki