2021
Tuʻu Taʻeueʻiá
Sune 2021


“Tuʻu Taʻeueʻiá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2021, 20–23.

Tuʻu Taʻeueʻiá

Fili ke tuʻu taʻeueʻia ʻi he ngaahi meʻa tefito ʻo hoʻomou tuí mo e maʻuʻanga ʻo e fakahaá.

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu, “Stand and Be Not Moved,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–ʻAitahō ʻi he ʻaho 11 ʻo Fēpueli 2020. Ke maʻu kakato ʻa e leá, ʻalu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

ʻĪmisi
ʻUluʻakau ʻa Sosiuá

ʻOku ou fie fakamatala atu fekauʻaki mo e vao ʻakau ne u tupu hake aí. Naʻe māfana ʻi he faʻahitaʻu māfaná pea momoko ʻi he faʻahitaʻu momokó, pea tātātaha ʻa e tō ʻa e sinoú. Naʻe lahi ai e faʻahinga kehekehe ʻo e monumanú, kalokatailé, ʻinisēkité, mo e fanga manupuná.

Ka ko e meʻa ʻoku ou manatuʻi lahi tahá ko e ʻuluʻakaú. Ko honau hingoa fakasaienisí ko e yucca brevifolia, pea naʻe ʻikai ko ha ʻuluʻakau kinautolu. ʻOku nau lahi moʻui pē ʻi he Toafa Mosavé, ʻi Kalefōnia, ʻIutā, ʻAlesona, mo Nevata, USA.

ʻOku pehē kuo fakahingoa ʻe he kau paioniá ʻa e fakafaʻahinga ko ʻení ko e “fuʻu ʻakau ʻa Sosiuá” koe‘uhí naʻe hangē ʻene ʻasi maí ko e taʻalo ʻa e palōfita ko Sosiuá ʻi he Fuakava Motuʻá, mo hiki hono ongo nimá ki ʻolunga, ʻo tuhu ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI heʻeku kei siʻí, ne u fifili pe ko hai ʻa Sosiua pea ko e hā ʻoku totonu ke u ʻilo kau kiate iá.

ʻI heʻeku fuʻu lahí, ʻoku ou ʻilo naʻe tataki ʻe Sosiua ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ne hangē ia ko Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne tataki ʻa e kau angatonu kotoa pē ke aʻu ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻa e ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.

Kimuʻa pea pekia ʻa Sosiuá, naʻá ne tānaki fakataha hono kakaí pea fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻEikí maʻanautolú. Naʻá ne naʻinaʻi kiate kinautolu ʻo pehē, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí” (Sosiua 24:15).

ʻOku ou fie vahevahe ha pōpoaki ʻe tolu mei he naʻinaʻi ʻa Sosiuá.

1. “Fili

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e taumuʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he tuʻunga fakaemātuʻá, ʻoku ʻikai ke ʻai ʻEne fānaú ke fai ʻa ia ʻoku totonú; ka ko e ʻai ʻEne fānaú ke nau fili ke fai ‘a e meʻa ‘oku totonú pea iku hoko ʻo tatau mo Ia.”1

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakahā mai ʻe Līhai kiate kitautolu “ke fakahoko ai ʻa e ngaahi taumuʻa taʻengata [ʻa e ʻOtuá] ki he ikuʻanga fakaʻosi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, … naʻe tuku ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ki he tangatá ʻa e tauʻatāina ke ne fili maʻaná” (2 Nīfai 2:15–16).

ʻE lava ke fakatou fakaofo mo fakatupu tailiili ʻetau meʻa-foaki fakalangi ke filí. Ne ʻikai ke fuʻu fuoloa, ne u talanoa mo ha fefine ʻi hono taʻu 20 tupu siʻí. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fili naʻe pau ke ne fakahokó. Na‘á ne pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ange ʻe fakahoko ʻe ha taha ʻeku filí maʻaku.”

ʻI heʻeku fakafanongó, ne u fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni meia Sosiuá: “Ke ke mālohi koe peá ke loto toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí” (Sosiua 1:9).

Ko e ngaahi filí ko e konga ia ʻo e palani fakalangi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakatefito ʻetau aʻusia fakamatelie kotoa pē ʻi heʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOkú ne fakafaingofuaʻi ʻetau fakalakalaka taʻengatá.

Na‘e akoʻi ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kapau ʻokú ke loto ke mou fiefia, fili ‘a e hala ʻo e ‘Eiki.”2

Maʻu ha loto-to‘a ke fili ʻa e totonú ‘o fakatatau mo e ngaahi fuakava kuó ke faí.

2. “Mou Fili He ʻAhó Ni

Fakatokanga‘i ange ʻoku pehē ʻe Sosiua “‘ahó ni,” kae ʻikai “‘i ha ʻaho.” ʻE lava ke ʻi ai ha ngaahi nunuʻa kovi ʻi he fakatoloí. Fakakaukau ki hono fakatoloi ho‘o ngāue fakaako mei ʻapí pe laukongá kae ʻoua kuo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e tēmí. He ʻikai ke lelei ia! ʻOku ʻikai lava ke fakatoloi ha ngaahi fili lahi ʻoku tau fai ki ha ʻaho ʻi he kahaʻú ki ha taimi ʻoku tau faingamālie ai ke fakahoko kinautolú. Kuo pau ke fakahoko fakaʻaho ha niʻihi, ʻi he loto-fakamātoato moʻoni.

Ko e taha ʻo e ngaahi fili ko iá ko e faingamālie ke fakatomala ʻi he ʻaho kotoa peé (vakai, ‘Alamā 34:32–33). Kuo akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni, “ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá.”3

Ko e fili ke fakatomalá ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi kavenga ʻo e ongoʻi halaiá, maʻunimaá, fakamāʻiá, loto-ʻita ʻoku toutou ʻalu hake maʻu peé, ongoʻi taʻetāú, mo e kākaaʻi pē ʻe kita ʻa kitá. ‘I hono fehangahangaí, ʻoku ʻomi ʻe he fakatomala fakaʻahó ʻa e ʻamanaki leleí, loto-falalá, loto-vēkeveké, fakapotopotó, fakamolemolé, ngaahi vā fetuʻutaki lelei angé mo e lahi ange ‘a e malava ko ia ke maʻu ha fakahā fakatāutahá.

Kuo kole mai ‘a Palesiteni Nalesoni ʻi he loto-ʻofa moʻoni kiate kinautolu kuo nau mavahe mei he halá, “Kātaki ʻoua naʻá ke teitei mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Kātaki ʻo foki mai fakafou ʻi he fakatomala moʻoní, he taimí ni.”4

3. “Mou Fili he ʻAhó Ni ʻA Ia Te Mou Tauhí”

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku tau “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa; … tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9).

Tatau ai pē pe ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ko ha ngāue fakaetauhi pau ke fai pe fakahoko fakalongolongo pē ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, he ko e taimi ʻoku tau ʻi he tauhi ai ʻo hotau kāingá, ʻoku tau ʻi he tauhi pē ʻo hotau ʻOtuá. (vakai, Mōsaia 2:17).

ʻOku ʻākilotoa kimoutolu ʻe he ngaahi faingamālie ke tokoní. ʻE hoko mai ha niʻihi ʻi ha founga naʻe fokotuʻutuʻu maau pe ko ha konga ʻo ha ngāue ʻa ha kulupu. ʻE fakahoko fakafoʻituitui pē ʻe ha niʻihi, ʻikai ke tuʻuaki, pea ko e tokotaha pē ʻokú ne maʻú ʻokú ne ʻiló.

Kātaki ʻo tokanga ʻaupito ki he kakai ʻoku mou feohí. ʻOku ʻikai ko hoʻo ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi aí ko ha fehalaaki. ʻOku ʻi ai ha palani fakalangi ki he ngāue ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní maʻa ʻEne fānaú. Mahalo pē ko e kaungāʻapi angaʻofá koe, telinga fiefanongó, fofonga anga fakakaumeʻá, foha pe ʻofefine ʻatamai leleí, mālohi fakaesinó, pe nima ʻaongá ʻa ia kuo ʻosi fakataumuʻa ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoni kiate kinautolu ʻoku ofi taha kiate koé—ho fāmilí mo e kāingá, ngaahi kaungāmeʻá, kaungāngāué, kaungāvaʻingá, kaungāakó, mo e niʻihi kehé.

Felīliaki Holo

Tau toe foki ki he fakatātā ʻo ʻeku kei tupu hake ʻi he vao ʻakau ʻi he toafá. Makehe mei he ʻuluʻakau ʻa Sosiuá, ne u faʻa mamata ki he tamupolouití (tumbleweeds). Kehe pē ke fehokotaki ʻa e tamupolouití mo honau aká ʻi he kelekelé, pea ʻoku nau tuʻu maʻu leva, moʻui, mo tupulaki. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa tamupolouití.

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻatamai ʻo e tamupolouití. ʻOku nau mapelu ki he feituʻu pē ʻe taha—feituʻu ʻoku angi ki ai ʻa e matangí. ʻI he taimi ʻoku pakupaku ai ʻa e fehokotakiʻanga ʻo e fuʻu ʻakaú mo hono ngaahi aká, ʻoku motu leva ʻa e fuʻu ʻakaú mei hono aká ʻi ha kiʻi puhi siʻisiʻi pē ʻa e havilí.

ʻĪmisi
Ko e ʻuluʻakau ʻa Sosiuá mo e tamupolouiti

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku “felīliaki mo feʻaveʻaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he fiemuʻá, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākāʻí” (ʻEfesō 4:14).

Naʻe tutupu fakataha ʻa e ʻuluʻakau ʻa Sosiuá mo e tamupolouití. ‘Okú na fakatou moʻulaloa ki he vela mo e momoko tatau, ngaahi tūkunga ʻo e kelekelé, mo e matangí. Ka ʻoku tuʻu e taha kae holo e taha.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ka ʻe tuʻu ʻa ʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:32).

Fili ke tuʻu taʻeueʻia pea ʻoua ʻe mavahe mei he ngaahi meʻa tefito ʻo hoʻomou tuí mo e maʻuʻanga ʻo e fakahaá. Tuʻu taʻeueʻia pea ʻoua ʻe mavahe mei he ngaahi talaʻofa ʻo hoʻo ngaahi fuakavá pe mei he ngāue kuo fekauʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke fakahoko ʻi hení.

“Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí,” fakapapauʻi kiate koe “ko au mo hoku falé te mau tauhi ʻa [e ʻEikí]” (Sosiua 24:15).

Paaki