2023
Ko e Mālohi Liliu Moʻui ʻo hono Manatuʻi Iá
Sune 2023


“Ko e Mālohi Liliu Moʻui ʻo hono Manatuʻi Iá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2023.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Mātiu 26:26–29; Maʻake 14:22–25

Ko e Mālohi Liliu Moʻui ʻo hono Manatuʻi

ʻOku tau manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he sākalamēnití mo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea maʻu ʻa e mālohí, nongá, mo e fiefiá.

ʻĪmisi
David A. Bednar

ʻI he taimi naʻe tānaki fakataha ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ʻAposetoló ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema ki he Lakaatú, ʻa ʻEne ʻohomohe fakaʻosi mo kinautolu ʻi he matelié, naʻá Ne ʻafioʻi “kuo hoko ʻa hono ʻahó” (Sione 13:1). ʻE vavé ni pē Haʻane fakahoko ʻEne feilaulau fakalelei taʻefakangatangata mo taʻengatá.

Naʻe ʻaʻeva mo fefolofolai ʻa e Kau ʻAposetoló mo Sīsū. Kuo nau fanongo ki Heʻene ngaahi akonakí mo mamata ki Heʻene ngaahi maná. Ko ʻeni kuo pau ke Ne mavahe? ʻE fēfē haʻanau hoko atu ʻo ʻikai ke Ne ʻi ai?

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey

Naʻe vahevahe ʻe Sīsū mo kinautolu ʻa e founga te nau lava ai ʻo manatu kiate Ia ʻi he taimi he ʻikai ke Ne toe ʻiate kinautolú. Naʻá Ne fakafeʻiloaki ʻa e sākalamēnití mo talaʻofa te Ne tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau manatu maʻu pē kiate Ia. ʻI heʻeku vahevahe ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he sākalamēnití mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau manatuʻi mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki ha ngaahi founga te mou lava ai ʻo manatu mo muimui lelei ange kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
sākalamēnití

Ko Hono Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití

Lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e maá mo foaki ia ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻo pehē, “Toʻo, ʻo kai; ko ʻeni hoku sinó.” Peá ne toʻo ʻa e ipu inú, ʻo fakafetaʻi, pea ʻatu kiate kinautolu, mo ne pehē, Mou inu ai kotoa pē; he ko hoku totó ʻeni … ʻa ia ʻoku lilingi [maʻá e] tokolahi” (Mātiu 26:26–28).

Naʻá Ne folofola, “Fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19).

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9, 12). Ko e ouau māʻoniʻoni ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko ha toutou fakaafe ia ke fakatomala fakamātoato, fakafoʻou fakalaumālie, pea mo manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOku ʻikai toʻo ʻa e angahalá ʻi he ngaahi ngāue ʻo hono kai mo inu ʻa e maá mo e vaí. Ka ʻi heʻetau teuteu fakamātoato ʻi he faʻa lotu mo taau ke kau ʻi he ouaú, ʻoku tau vakavakaiʻi ʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi hotau lotó pea tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke fakatomalá (vakai, Mōsese 6:57). ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e feilaulau ʻokú Ne fiemaʻú—ko ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala (vakai, 3 Nīfai 9:20)—ʻoku talaʻofa mai ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. Pea ʻi he ivi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ʻo maʻu mo tauhi maʻu pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Molonai 6:4).

Hili hono maʻu ʻa e sākalamēnití lolotonga ha fakataha fakatakimuʻa, naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻá ku fai ha fuakava ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití te u loto fiemālie ke ʻai kiate au ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku ou fie talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku ou faʻa fanongo ki he pehē ʻoku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ke fakafoʻou e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó. Neongo ʻoku moʻoni ia, ka ʻoku toe mahulu hake ia ai. Kuó u fai ha fuakava foʻou. Kuo mou fai ha fuakava foʻou. … ʻOku fakahoko mai leva [ʻe he ʻEikí] ʻa ʻEne folofola te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié. Ko ha tāpuaki ia!”1

Lolotonga e sākalamēnití, ʻoku tau manatu kia Sīsū Kalaisi mo e founga ʻo “ʻEne mamahi, lilingi Hono taʻataʻá pea pekia”2 maʻatautolú. ʻI he teuteu mohu fakakaukau mo maʻu fakamātoato e sākalamēnití, ʻoku ʻomi ai ha fakafoʻou fakalaumālie, mālohi fakalangi, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kuo talaʻofa maí.

Fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ʻe fekauʻi mai ʻe he Tamaí kiate kinautolu ʻa e Fakafiemālié, pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tāpuakiʻi kinautolu hili ʻEne mavahé (vakai, Sione 14:26).

Ko e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahinohino (vakai, Sione 16:13), tataki (vakai, 2 Nīfai 32:5), fakafiemālie (vakai, Sione 14:26), maluʻi (vakai, Mōsaia 2:36), mo fakamāʻoniʻoniʻi (vakai, 3 Nīfai 27:20). Te Ne toki lava pē ʻo ngāue mo fakafou ʻiate kitautolu ʻo kapau te tau holi moʻoni ke maʻu ʻEne takauá maʻu pē pea teuteu fakalelei mo fakaafeʻi Ia ki heʻetau moʻuí.

Ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ako, fakalaulauloto, pea keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he folofolá (vakai, 2 Nīfai 31:20). Lotu maʻu ai pē. Ngāueʻi faivelenga e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Fekumi ki he ngaahi fakakaukau, tōʻonga, mo e lea ʻoku maʻá. Moihū ʻi ʻapi, ʻi he temipalé, pea ʻi he lotú.

ʻI hoʻo fakahoko e ngaahi ngāue māʻoniʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻe “ʻiate [koe] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻĪmisi
ko e hā ha ʻāngelo kia ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá

ʻAlamā Tuʻu Hake, tā fakatātā ʻa Walter Rane

Ko ha Liliu Lahi

ʻI he taimi naʻe hā ai ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻAlamā ko e Siʻí pea ui ia ke fakatomalá, naʻe tō ʻa ʻAlamā ki he kelekelé pea ʻikai ke ne lava ʻo lea pe ngaue ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.

Lolotonga ʻení, naʻe fakamamahiʻi ia ʻe heʻene manatu ki heʻene ngaahi angahalá, ka naʻá ne manatuʻi naʻe kikite ʻa ʻene tamaí ʻo “kau ki he hāʻele mai ha tokotaha ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne fai ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní.” Naʻá ne tohi kimui ange ʻo pehē, “‘I he nofo ʻi hoku ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení, naʻá ku tangi ‘i hoku lotó: ‘E Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ‘Otuá, ‘aloʻofa mai kiate au. … Pea ko ʻeni, vakai, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻa hoku ngaahi mamahí” (ʻAlamā 36:17–19).

Naʻe ʻikai ke liliu ʻa ʻAlamā ʻi he hā mai ʻa e ʻāngeló. ʻI hono manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí naʻe taki ai ia ke fakatomala mo lotua ha fakamolemole mo ha ʻaloʻofa, ke ne ongoʻi ha fiefia lahi, pea hoko ko ha ākonga mateaki.

ʻI he taimi ʻokú ke manatuʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi mo fekumi fakamātoato mo muimui kiate Iá, ʻokú Ne hoko ʻo mahulu hake ʻi he tokotaha mahuʻinga pē ʻi he ngaahi talanoa mei he folofolá. ʻOku ʻi ai e kaunga ʻo Hono tuʻunga fakalangí mo e moʻoni ʻo e moʻuí ki hoʻo ngaahi fili fakaʻahó, tāpuakiʻi koe mo fakaʻaiʻai koe ke ke hoko ʻo hangē ange ko Iá. ʻOku kamata ʻa e liliu lahi ko ʻení ʻi he taimi ʻokú ke manatuʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí!

Ko ʻEku Fakaʻamu Kiate Kimoutolú

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi hoʻomou manatu kiate Iá, toʻo kiate kimoutolu Hono huafá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79). Naʻá Ne folofola, “Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au te mou maʻu hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu” (3 Nīfai 18:7).

ʻOku ou fakatauange ko e taimi te mou toe maʻu ai ʻa e maá mo e vaí lolotonga e sākalamēnití, te ke pehē ʻi ho lotó: “He ʻikai teitei ngalo Ia pe ko ʻEne feilaulau maʻakú. Te u ʻofa mo muimui kiate Ia.” ʻOku ou lotua te mou fakahoko ʻa e tukupā ko ʻení ʻi hoʻomou moʻuí kotoa.

ʻOfa ke mou laka atu ki muʻa ʻi he mālohi, nonga, mo e fiefia ʻoku maʻu mei hono manatuʻi mo muimui maʻu pē kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Dale G. Renlund, konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 25, fakamatala 18).

  2. “ʻOku Fakaofo,” Ngaahi Himí, fika 102.

Paaki