2023
Ko e Uouangatahá ʻa ʻEtau Taumuʻá
Sune 2023


“Ko e Uouangatahá ʻa ʻEtau Taumuʻá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2023.

Ko e Uouangatahá ʻa ʻEtau Taumuʻá

ʻOku fakatou makehe ʻa Tia mo ʻĀlisi. Ka ʻoku tatau ʻena holi maʻongoʻonga tahá—ke taha mo Kalaisi.

ʻĪmisi
finemui ʻoku vaʻinga soka

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney

Hangē ha foʻi lōketi ʻoku puna maʻulaló, ʻoku pasika atu ʻa e foʻi pulu soká ki he tuliki ʻo e netí. Ka kuo mateuteu e leʻo koló. Naʻe mātuʻaki tokanga ʻa Tia J. ʻi heʻene puna tūʻulu he momeniti fakaʻosí. ʻOkú ne paleʻi ʻa e foʻi lōketí (ʻa e foʻi pulú) lolotonga ʻene puná.

ʻI ha malaʻe ofi mai ʻe taha, ʻoku ʻoho kai ai ʻa ʻĀlisi J. ʻOkú ne paasi ʻa e foʻi pulú ki ha kaungā vaʻinga, pea fakafoki mai ia. ʻOku ʻaka fakahū ʻa ʻĀlisi. ʻOku fakalaka atu ʻa e foʻi pulú ʻi he ongo nima ʻo e leʻo koló. ʻO hū!

ʻĪmisi
ongo tautehina

Tatau kae Kehekehe

ʻOku saiʻia ʻaupito ʻa Tia, taʻu 16, mo ʻĀlisi, taʻu 15, ʻi he soká. Ka ko e soká ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻokú na faitatau ai. ʻOkú na saiʻia ʻi ha ngaahi sipoti kehekehe. ʻOkú na saiʻia ʻi he mūsiká. Naʻe fāʻeleʻi kinaua ʻi Siaina pea ohi ʻe ha fāmili tatau pē ʻi ʻAitahō, USA. Naʻe fāʻeleʻi kinauá ʻokú na meimei kehekehe ʻaki e taʻu ʻe taha, ko ia ko e uike ʻe ua he taʻu ʻokú na taʻu “tatau” ai. ʻOku fakatou fehangahangai lelei ʻa Tia mo ʻĀlisi mo e ngaahi pole fakatuʻasinó. ʻOkú na fakatou ʻofa ʻi hona fāmilí. Pea ʻokú na fakatou ʻofa ʻi he ongoongoleleí.

Ka ʻokú na kehekehe pē foki. ʻOku lahi taʻu pē ʻa Tia ʻia ʻĀlisi he kalasi ʻi he akó. ʻI he malaʻe soká, ʻoku saiʻia ʻa Tia ʻi he tifení pea saiʻia ʻa ʻĀlisi ʻi he ʻoho kaí. ʻI he mūsiká, ʻoku ifi ʻe Tia ʻa e sekisefouní [saxophone] mo e kalānetí [clarinet], pea tā ʻe ʻĀlisi ʻa e kīpōtí mo e nafá. Naʻe haʻu ʻa Tia ki he fāmilí ʻi hono taʻu uá pea ʻokú ne manatuʻi e taimi naʻe ohi mai ai ʻa ʻĀlisi ʻi hono taʻu hivá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tiá ʻoku puli ha konga ʻo hono vaʻé. ʻOkú ne lue mo lele pea vaʻinga soka ʻo fakaʻaongaʻi ha vaʻe loi. Pea naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻĀlisi ʻoku ʻikai hano avaʻi telinga. ʻOkú ne fanongo koeʻuhí ko ha ongo meʻa fanongo ʻoku pukepuke ʻe ha ongo makinito ne tafa ʻo fakapipiki ki hono ngeʻesi ʻulú.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lau folofola

Fetokoniʻaki

ʻI heʻena fakataha mo ʻena mātuʻá ke ako e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻoku fakamatala ʻa Tia mo ʻĀlisi ki he meʻa ʻokú ne fakamālohia kinaua ko ha ongo tautehina pea mo hona fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Tia, “ʻOku tokoniʻi au ʻi he ʻi ai hoku tokoua ʻoku vāofi homa taʻu motuʻá. ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha mahino lahi ange kiate au. Ko ha tokotaha fakafanongo lelei ʻa ʻĀlisi, pea ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē ia ʻokú te fiemaʻú, ko ha taha ʻokú mo tuʻunga tatau ʻe fakafanongo. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ho tokouá ko ho kaungāmeʻá, ʻoku hoko ai ʻa ʻapi ko ha feituʻu lelei ange.”

ʻOku pehē ʻe ʻĀlisi, “ʻOku lelei moʻoni ke ʻi ai hao tokoua ʻokúmo vāofi. ʻOkú ne ʻai ke u kata. ʻOkú ma saiʻia he fakakatá. ʻOkú ma talanoa ki he sipotí, akó mo e ngaahi meʻa peheé. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ngaohi mai haʻaku meʻatokoni pongipongi. ʻOku poto he kukí.”

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku vaʻinga soka

Ko ha Timi Fakafāmili

ʻOku pehē ʻe Tia, “Ko ʻeku tangataʻeikí ʻeku faiako soká. Ka ʻoku fakaoli ia he ko ʻeku ‘faiako’ foki ia ʻi he moʻuí. Pea ʻoku pehē pē mo e Fineʻeikí. Mahalo ʻoku hoko ai ʻa ʻĀlisi ko hoku kaungā vaʻinga.”

Ko hono moʻoní, ʻoku tonu hono fakafehoanaki ʻo e fāmilí ki ha timi ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku pehē ʻe ʻĀlisi, “ʻOku mau lotu fakataha, ako fakataha e ongoongoleleí, pea mau ō fakataha ki he lotú. ʻOku hangē ia ko e ako vaʻingá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku mou fakahoko fakataha ʻoku fakamālohia fakafoʻituitui ai kita pea ʻi hoʻomou hoko ko ha timí.

Pea ʻoku ʻi ai leva ha ngaahi meʻa ʻoku hangē ko e taimi vaʻingá.” ʻOku hiki ʻe ʻĀlisi ha lisi:

  • Ko hono fili ʻo e meʻa ʻoku totonú

  • Tokoni ki he niʻihi kehé

  • Feinga ke hangē ko Sīsuú

  • Fakatomalá

ʻOkú ne pehē, “ʻOku lelei ʻaupito ʻa e talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ka ʻoku fiemaʻu foki ke ke moʻui ʻaki ia.”

ʻOku pehē ʻe Tia, “ʻOku hangē pē ia ko e sipotí. Ko e meʻa kehe ke talanoa fekauʻaki mo e vaʻingá. Pea meʻa kehe ke ʻi he malaʻé.”

ʻĪmisi
finemui ʻoku tā kīpooti
ʻĪmisi
finemui ʻoku ifi sekisifouni

Ke Hoko ʻo Tahá

Hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi ʻe Tia mo ʻĀlisí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo ha timi leleí ko e uouangatahá. ʻOku fakatupulaki fakafoʻituitui ʻe he kau vaʻingá ʻa e ngaahi pōtoʻi vaʻingá mo e mahinó, ka ʻoku nau akoako mo vaʻinga fakataha. Pea ʻoku tokoni ʻa e tokotaha kotoa pē ki he lavameʻa ʻa e timí.

Ka ʻi he timi fakafāmili ʻi he ongoongoleleí, ʻoku ʻi ai ha taumuʻa māʻolunga ange: “Ke mou taha pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27).

ʻOku pehē ʻe ʻĀlisi, “ʻOku kehekehe pē ʻa e mēmipa takitaha homau fāmilí. Ka ʻi heʻemau tokanga taha ki he muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku mau maʻu ha taumuʻa tatau.”

Pea ʻoku moʻoni ia ki he houʻeiki fafiné, fāmilí, ngaahi kalasí mo e kōlomú, uōtí mo e siteikí, pea mo e tokotaha kotoa pē ʻi he Siasí. Hangē pē ko Tia mo ʻĀlisí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga ʻoku tau makehe mo kehekehe ai. Mahalo ʻe kehe hotau puipuituʻá, kae pehē ki hotau ngaahi meʻafoakí, talēnití, ngaahi manakó, mo e meʻa ʻoku tau saiʻia aí. Ka ʻi heʻetau fakataha mai ʻo feinga ke hoko ʻo taha ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ke aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa mahuʻinga tahá.

ʻĪmisi
ongo tautehina ʻoku teunga soka

Paaki