2023
ʻI Hoʻo Ongoʻi Tuenoá
Sune 2023


“ʻI Hoʻo Ongoʻi Tuenoá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2023

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Mātiu 27; Maʻake15; Luke 22–23; Sione 18–19

ʻI Hoʻo Ongoʻi Tuenoá

Naʻe ʻaʻeva ʻa e Fakamoʻuí ʻi he “fononga tuenoa taha kuo faí”1 ke ʻoua naʻá ke tuenoa.

ʻĪmisi
fefine kei talavou mo Sīsū Kalaisi

Kuó ke ongoʻi tuenoa nai? Kuó u ongoʻi pehē. ʻI hoku taʻu fitú, naʻá ku tangi ki heʻeku faʻeé koeʻuhí naʻe ʻikai haku kaungāmeʻa ofi ʻi he akó. ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, ko au pē ʻa e finemui ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ko e tokolahi tahá ko e tamaiki tangata (pea mahino pē, naʻe ʻikai ke u fie talanoa mo kinautolu!). Pea naʻá ku faʻa faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi ke feohi mo e kakai ʻi heʻeku timí pe ʻi heʻeku kalasi ʻi he akó.

Ka ko e taimi ʻe taha ne u ongoʻi tuenoa moʻoni ai ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Kuatalahala, Mekisikoú. Naʻá ku aʻu atu pē ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻá, pea naʻe ʻikai ke u poto lelei he lea faka-Sipeiní. Naʻe lea faka-Sipeini hoku hoá. Ko e lahi taha ʻema fetuʻutakí ʻi he ngaahi lea pē ne u ako ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú pea lahi e talanoa tuhutuhú. ʻIkai ke ngata aí, naʻe ʻikai ha ʻuhila pe vai vela ʻi homa falé ʻi ha kiʻi vahaʻataimi. Naʻe kehe ʻaupito ia mei he meʻa ne u angamaheni ki aí, pea naʻá ku ongoʻi tuenoa ʻaupito.

ʻOku pau pē kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi tuenoa ai. Mahalo ʻokú ke:

  • Fāifeinga ke lata ʻi he akó pe ʻoku fakamamahiʻi koe.

  • ʻIkai feohi lelei mo ha niʻihi ho ngaahi kaungāmeʻá.

  • Ko e mēmipa pē ʻo e Siasí ʻi ho ʻapiakó.

  • Nofo ʻi ha kolo pe fonua foʻou.

  • ʻOfa ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku ngāue fakafaifekau pe ʻi he ngāue fakakautaú pe kuo pekia.

  • Ongoʻi mamaʻo mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e angahalá.

ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi tuenoa aí, te ke lava ʻo vakai ki he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ʻa e ongoʻi tuenoá, peá Ne ʻafioʻi mo e founga ke tokoniʻi ai koé. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻo e ongoʻi tuenoá mei he meʻa naʻe kātekina ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne feilaulau fakaleleí.

ʻE Fakamālohia Koe

Kuo ui ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí “ko e fononga tuenoa taha ia kuo faí.”2 Lolotonga e mamahi mo e tafe e taʻataʻa ʻo Kalaisí mei he ava kotoa ʻo hono kilí ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻe mohe ʻEne kau ākongá.

ʻI he mamahi ʻa Sīsuú, naʻá Ne lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.” Neongo naʻe ʻikai toʻo ʻa e kavenga ʻa e Fakamoʻuí, ka “Naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia ʻo ne fakamālohia ia” (Luke 22:42–43).

Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ʻāngelo ke fakamālohia Hono ʻAló ʻi Heʻene mamahí. Pea te Ne fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau tuenoá. ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe fekauʻi mai kiate kimautolu ha “kau ʻāngelo” ʻo fakafou mai ʻi he kāingalotu ʻi he uōtí, naʻa nau foaki mai ha kafu māfana, vai kaukau, mo e meʻakai ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu lahi taha aí.

ʻĪmisi
Ko e fāʻofua ʻa Sīsū Kalaisi ki ha kiʻi tamasiʻi

ʻOku ʻIkai Ke Liʻekina Koe

ʻE lava ke ke ongoʻi tuenoa moʻoni he taimi ʻe niʻihi ʻo ke ongoʻi kuo liʻekina, pe tukunoaʻi koe ʻe he ʻOtuá. Ka kuo teʻeki ai ke Ne liʻekina koe. Pea ʻoku mahino kia Sīsū Kalaisi ʻa hoʻo ongoʻi tuenoá.

Hili e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, naʻe lavakiʻi Ia ʻe ha taha ʻo ʻEne kau ʻAposetoló. Naʻe fakaʻikaiʻi Ia ʻe ha kau muimui faivelenga mo ha ngaahi kaungāmeʻa. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Hōlani “mahalo ko e momeniti faingataʻa taha ʻi he fononga fakataʻelata ko ʻeni ki he Fakaleleí [naʻe hoko ia ʻi he] hokosia e mamahi ʻo e mavahe fakalangí ʻi he tutulu [ʻa e Fakamoʻuí] ʻi he tuēnoa taupotu tahá, ʻKo hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuó ke liʻaki ai aú?ʼ” 3

Naʻe ongoʻi tuenoa ʻaupito ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha kiʻi momeniti ʻi he kolosí.

ʻOku fakamatala ʻa ʻEletā Hōlani ʻo pehē, ka “naʻe ʻikai liʻaki ʻe ha Tamai haohaoa ʻa Hono ʻAló ʻi he houa ko iá.” “Ko ʻeku tui fakafoʻituituí ia, ʻi he kotoa ʻo e ngāue ʻa Kalaisi ʻi he matelié, ne ʻikai ha taimi ʻe toe ofi ange ai ʻa e Tamaí ki Hono ʻAló, ka ko e ngaahi mōmeniti fakaʻosi ko ʻeni ʻo ʻEne mamahiʻiá.”4

Hangē pē ko e ʻikai liʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai ke Ne teitei liʻaki koe. Mahalo he ʻikai te ke fakatokangaʻi maʻu pē ia, ka ʻokú Ne ofi atu kiate koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo mamahí mo fanongo ki hoʻo ngaahi lotú. ʻOku mafao atu maʻu pē Hono toʻukupú kiate koe (vakai Mōsaia 16:12).

Te Ke Lava ʻo Ikunaʻi ʻa e Fakamavaheʻi Fakalaumālié

Neongo ʻoku ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ka ʻoku tau faʻa fakahoko ha ngaahi fili ʻoku fakamavaheʻi ai kitautolu meiate Ia mo Sīsū Kalaisi ʻi ha kiʻi taimi. ʻE lava ʻe he mavahe ko ʻení ʻo ʻai ke tau ongoʻi tuenoa ʻaupito. Ka ʻoku mahino foki ʻeni kia Sīsū Kalaisi.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Hōlani ʻo pehē, naʻe ʻikai teitei liʻaki ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló, ka naʻá Ne “ʻave taimi nounou meia Sīsū ʻa e fakafiemālie ʻa Hono Laumālié, ʻa e poupou ʻo ʻEne ʻafio tonu mo Iá.” “Ko e ʻAlo haohaoa ko ʻeni kuo teʻeki ai ke ne teitei lea kovi pe faihalá … naʻe pau [pē naʻá Ne ʻafioʻi] ʻa e ongo ʻe maʻu ʻe he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa kitautolu hono kotoa—ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha faʻahinga angahala peheé … ke mavahe ʻa e Laumālie fakalangí, ʻo ongoʻi tuenoa pea taumuʻavalea ai ha taha.”5

ʻOku mahino ki he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ongoʻi tuenoá ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí. Pea koeʻuhí naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau ongoʻi tuenoa fuoloa. Te tau lava ʻo fakatomala pea toe ofi ange ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fuʻu tōmui.

ʻI heʻetau feinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku talaʻofa mai te tau maʻu maʻu pē Hono Laumālié. ʻOku ʻuhinga ʻeni kapau te tau fakatomala fakaʻaho mo feinga ke fili ki he totonú, mahalo te tau ongoʻi tuenoa, ka ʻoku ʻikai ke tau teitei tuʻu toko taha.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOku Mahino ki he Fakamoʻuí

Tatau ai pē pe ko e hā e ʻuhinga pe lahi hoʻo ongoʻi tuenoá, ʻiloʻi ʻoku mahino ki he Fakamoʻuí. Kuó Ne aʻusia ʻa e tuenoa taupotu tahá lolotonga ʻa e faingataʻaʻia lahi taha kuo ʻilo ʻe ha taha.

ʻOkú Ne folofola mai, “Kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ongo ʻaofi nimá.” “ʻOku ou manatu maʻu ai pē ki ho ngaahi ʻaá” (1 Nīfai 21:16). ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo tuenoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe. Koeʻuhí ko ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke tuenoa.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009 (Ensign pe Liahona, Mē 2009, 86).

  2. Jeffrey R. Holland, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009 (86).

  3. Jeffrey R. Holland, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009 (87).

  4. Jeffrey R. Holland, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009 (87).

  5. Jeffrey R. Holland, konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009 (88).

Paaki