2023
Fakamoʻui ʻa e Meʻa Kamosí!
Sune 2023


“Fakamoʻui ʻa e meʻa Kamosí!” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2023.

Fakamoʻui ʻa e meʻa Kamosí!

ʻOku ʻi ai ha ivi talifaki te ke lava ʻo kole ki ai ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi liʻekina, taʻelata, pe hē aí.

ʻĪmisi
talavou ʻi ha paiki

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dean MacAdam

Lolotonga e ongo faʻahitaʻu māfana fakaʻosi ʻo ʻeku ʻi he ako māʻolungá, ne fekauʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ke u ngāue ki he tokoua ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻi ʻAitahoó. Naʻá ne fakalele ʻa e Golden Sunshine Honey, ko ha pisinisi fakafāmili naʻe kamataʻi ʻe heʻeku kuitangatá.

Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí e meʻa ʻe hoko kiate aú. Naʻá ne tupu hake ʻo “ngāue ʻi he fanga honé.” Naʻá ne loto ke u ako ke ngāue ʻo hangē ko iá. Naʻe faingataʻa ʻa e ngāué, pea naʻe siʻi ha ngaahi lelei, tukukehe pē ha meʻa ʻe taha: naʻe faʻa fakaʻatā ʻe he tokoua e tangataʻeikí ke u heka heʻene paikí.

Ne u fakakaukau ʻi ha ʻaho ʻe taha ke u ʻalu ʻo ʻeva paiki. Naʻe fakafiefia ʻa e langi lanu puluú, laʻā ngingilá, mo e puhi ʻe he havilí hoku ʻulú! Naʻe ʻi ai kiʻi taimi ne hangē kuo ngali ʻaonga ʻa e ngaahi houa lahi ʻo e ngāue mālohí. Fakafokifā pē kuo kiʻi tete e paikí ʻo mate. Naʻe maha ʻeku penisiní ʻi ha feituʻu taʻeʻiloa! Naʻe hoko ʻeni ʻoku teʻeki ʻi ai e telefoni toʻotoʻó, pea ko ia naʻá ku toko taha pē.

Naʻá ku fakakaukau ʻe loto mamahi e tokoua ʻeku tangataʻeikí kapau te u liʻaki ʻa e paikí ʻo lue ki kolo, ko ia ne u fakakaukau ke teke ʻa e paikí ki ʻapi. Naʻá ku aʻu ki kolo kuo fuoloa e poʻulí. Naʻe tāpuni ʻa e pausá. Naʻá ku fieinua, fiekaia, mo ongosia.

ʻI heʻeku teke atu ʻa e paikí ʻi he koló, ne u sio ki he tau ʻa e loli e tokoua ʻeku tamaí ʻi tuʻa he fale faivá. Naʻá ku maʻu ia peá u talaange ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻene talí.

Naʻá ne fehuʻi mai, “Naʻe anga fēfē e maha hoʻo penisiní?”

Naʻá ne lue ki tuʻa ki he paikí ʻo fakamoʻui ha meʻa kamosi. Naʻá ne fakamoʻui leva ʻa e kií pea ʻakahi ʻa e meʻa fakamoʻuí. Ne u ʻohovale, ne ʻuʻulu ʻa e motó!

“Naʻá ke fēfēeʻi ia?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻi ai ha tangikē penisini talifaki telia naʻa maha hoʻo penisiní. Ko hoʻo meʻa pē ke faí ke fakamoʻui e meʻa kamosí.”

Ne u mā mo ongoʻi ngalivaleʻia, peá u heka ʻi he paikí ʻo foki ki ʻapí.

Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Paikí

Kuó u faʻa fakakaukau ki heʻeku aʻusia mo e paikí. ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, kuo hoko ia ko ha talanoa fakatātā kiate au.

ʻI hono fakalea fakalaumālié, ʻi he moʻuí ni, ʻoku “maha ʻetau penisiní.” ʻOku tau fie fakafalala ki heʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoní mo e mālohí ke fakaleleiʻi ʻaki ʻetau ngaahi palopalemá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau faingataʻaʻia, ka ʻoku tau fuʻu mā ke kole tokoni. Ka ko e fakalaumālié, ʻoku hangē ia ha feinga ke teke lalo e paikí ki ʻapi ʻo ʻikai ha tokoní. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha meʻa kamosi te ne lava ʻo ʻomi ha mālohi.

ʻOku totonu ke ‘oua te tau teke ‘etau “paikí” ʻaki pē hotau mālohí, ka tau “fakamoʻui ʻa e meʻa kamosí” pea maʻu ʻa e maʻuʻanga ivi maʻongoʻonga taha ʻi he moʻui ní: ʻa e mālohi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ke maʻu Hono mālohí, ʻoku fiemaʻu ke tau haʻu kiate Ia ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, fakatomala, pea tui (vakai, 2 Nīfai 2:7; ʻAlamā 26:35). Te tau lava ʻo fakamoʻui ʻa e meʻa kamosi fakalaumālie ʻokú ne ʻomi ʻa e mālohi ʻoku tau fie maʻu ke toe foki ai ki hotau ʻapi fakalangí, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.1

ʻOkú Ne ʻi ai Maʻu Pē

Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia koeʻuhí ko e angahalá, kuo fakamahino mai ʻe he ʻEikí kuo pau ke tau “fakatomala pe mamahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:4). ʻOkú Ne kole mai ke tau tali ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOkú Ne folofola mai, “Ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16).

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ki heʻetau fakatomalá ha “fakaleleiʻi” lahi pea mo e tokoni ʻa ha “tokotaha ʻenisinia fakalaumālie” hangē ko ha mātuʻa pe pīsope. Ka kuo pau ke tau ui maʻu pē ki he ʻEikí. ʻOku lahi ʻEne fiefiá ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:13).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakafalala ki hotau mālohingá. ʻI he taimi ʻoku tau ui ai kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te Ne tataki māmālie kitautolu “mei he pō fakapoʻuli tahá ki he ʻahó.”2 Naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi liʻekina, taʻelata, mo hē aí, te tau lava ʻo “fakamoʻui e meʻa kamosí” pea maʻu ha mālohi mo ha fakahinohino foʻou.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku fakamatala ʻa ʻeku talanoa ki he paikí fekauʻaki mo ha tangikē lolo talifaki, ka ʻoku ʻikai ko haʻaku fokotuʻu ke hoko e fakafalala kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ko ha palani talifaki. Ko Ia ʻa e palaní!

  2. “Haʻu kia Sīsū,” Ngaahi Himi, fika 53.

Paaki