2023
Ko e Kilisimasí ko e ʻAmanaki Lelei, Melino, mo e ʻOfa
Tīsema 2023


“Ko e Kilisimasí ko e ʻAmanaki Lelei, Melino, mo e ʻOfa,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2024.

Ko e Kilisimasí ko e ʻAmanaki Lelei, Melino, mo e ʻOfa

ʻI he taimi Kilisimasí, ʻoku tau tokanga taha ki he ʻamanaki lelei, melino, mo e ʻofa ʻoku foaki ʻe Sīsū Kalaisi ki he māmaní.

ʻĪmisi
Valevale ko Sīsuú, Mele, mo Siosefa

Meʻaʻofa mei he Langí, tā ʻe Dan Wilson

Naʻe ʻomi ʻe he talaʻofa ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí ha “maama lahi” (ʻĪsaia 9:1) mo e ʻongoongo lelei ʻo e fiefia lahi” (Luke 2:10) ki he māmaní. Ko e taimi Kilisimasí ko e faingamālie lelei taha ia ke tukutaha ai hotau lotó mo e ʻatamaí ʻi he Tamasiʻi ko Kalaisí, ʻa ia ne ʻaloʻi ʻi he kuonga muʻá pea mo e ʻamanaki lelei, nonga, mo e ʻofa ʻoku ʻomi ʻe he pōpoaki ʻo ʻEne ongoongoleleí ki hotau lotó ʻi heʻetau loto-fiemālie ke muimui kiate Iá.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Tataki, Maama Angaʻofa, tā ʻe Simon Dewey

Ko e ʻAmanaki Lelei ʻi he Fakamoʻuí

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe siviʻi ai ʻa Houpi Senitaile, ko ha kiʻi taʻahine māhina ʻe 19 ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha foʻi ngungu ʻi hono tuʻá. Naʻe pehē ʻe Nikolasi ko e tamai ʻa Houpí, “Naʻe hoko ʻa e fāifeinga ʻa Houpi ke ne moʻuí ʻi hono ngaahi tafa mo e faitoʻo kimo ʻi he māhina ʻe nima hono hokó ke fakatupu ai ha ngaahi aʻusia lahi kehekehe.”

ʻI ha pō ʻe taha ʻo e ʻaho hono ua ʻo e kimo ʻaho ʻe nima ʻa Houpí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Brother Senitaile ʻa e lahi hono laʻiʻulu kuo molé. Naʻe fakamanatu mamahi ange ʻe hono kiʻi toenga laʻiʻulu lanu kulokula māmá ʻa ʻene moʻui fakamatelié. Ka neongo ia, naʻá ne maʻu ʻa e nongá ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí “ʻe ʻikai tō ha tuʻoni louʻulu mei hono ʻulú ki he kelekelé kae taʻe-fakatokangaʻi ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:116).

Naʻe pehē ʻe Brother Senitaile, “Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻafioʻi moʻoni ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fononga ʻa Houpí—mo ʻemau mamahí. Naʻe ʻʻikai te Ne tuku [kimautolu] ke tuenoaʼ” (Sione 14:18).

ʻI he taimi mohé ʻi ha efiafi ʻe taha naʻe laukonga ʻa Brother Senitaile mei ha tohi ʻa e fānaú peá ne fai ange ha kiʻi fehuʻi ʻi ha leʻo fakaoli kia Houpi, “ʻOku fēfē ʻa e tangi ʻa e lulú?” Naʻe makiʻikiʻi ʻa Houpi ʻo pehē ange, “Hoo, hoo!” Peá ne ʻeke ange leva, “ʻOku fēfē ʻa e tangi ʻa e pulú?” Naʻe tali fiefia atu ʻe Houpi, “Muu, muu!”

ʻI he momeniti ko iá, naʻe tuku ʻa e tokanga ʻa Brother Senitalié ʻi ha laʻi tā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he loki mohe ʻo Houpí. Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne ʻeke ange, “Houpi, pea ko e hā leva ʻa e folofola ʻa Sīsuú?”

Naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Houpi ʻo falala ki hono umá, pea ʻāʻā hake hono fofonga lanu puluú, ʻo fanafana ange, “ʻPukepuke koe.ʼ ʻOku folofola ʻa Sīsū, ʻPukepuke koe.ʼ”

Naʻe fāʻofua ʻa Brother Senitaile ki he kiʻi sino siʻisiʻi ʻo Houpí mo tangi halotulotu. ʻI he fāʻofua ange ʻa Houpí, naʻá ne fanafana ange, “ʻOfa atu, Teti.”

Naʻe hanga ʻe he faingataʻaʻia mo e taʻe pau ʻi he kahaʻu ʻo Houpí ʻo ʻai ke toe vāofi ange ʻa Brother Senitaile, hono uaifi ko Kilisitiná, mo honau fāmilí kotoa—pea mo e Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Brother Senitaile, “Naʻe pukepuke ʻe Sīsū homau fāmilí ʻi Hono toʻukupu ʻofá. Kuó u fakalaulauloto ki he moʻoni ongongofua naʻe akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi lea ʻa hoku ʻofefiné: ʻE pukepuke mo tāpuekina kitautolu ʻe Sīsū lolotonga ʻetau faingataʻaʻiá ʻo kapau te tau fakaʻatā Ia.”1

ʻĪmisi
taʻahine

Ko Houpi Senitaile, ʻi ha ʻaho ʻe fā kimuʻa hono fuofua faitoʻo kimó ʻi Māʻasi 2015.

Melino ʻia Kalaisí

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu naʻe tali ʻa e tui mo e ngaahi lotu ʻa e fāmili Senitailé. ʻI he ʻaho ní, ʻoku taʻu 10 ʻa Houpi pea moʻui lelei mo fiefia.

Kae fēfē ʻa e ngaahi taimi ko ia ʻoku ʻikai ke tatau ai ʻa e tali ʻa e ʻOtuá mo e meʻa naʻa tau fakaʻamu ki aí? ʻE lava nai ke hoko mai ʻa e nongá ʻi he lotolotonga ʻo e loto-mamahi fakatāutahá?

ʻIo! ʻOku maʻu maʻu pē ʻa e nongá ʻi heʻetau hanga ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku tau fakamanatua hono ʻaloʻi ʻi Pētelihemá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení. ʻI he taimi Kilisimasí, ʻe lava ke tau faʻa ongoʻi hangē ʻoku fehangahangai ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, mamahí, mo e mahamahakí fakatāutahá mo ʻetau fakamanatua ʻo e Kilisimasí. Ka ʻoku maʻu ʻa e nongá mo e fiefiá mei heʻetau fakamoʻoni ki he ʻaloʻi, pekia, mo e toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

“Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻlahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloáʼ [Filipai 4:7], ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué … Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku foaki ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Ko ʻEne fiefiá ʻoku pau, mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē [ʻetau] faingataʻaʻiáʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7] pea fakatapui ia ko hotau tāpuaki [2 Nīfai 2:2].”2

ʻI he taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻEikí ʻo fakafiemālieʻi hotau laumālié, te tau lava ʻo kau fakataha mo e “tokolahi ʻo e kau ʻāngelo mei he langí, ʻo nau fakamālō ki he ʻOtuá, ʻo pehē, Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:13–14). Te tau lava ʻo “haʻu … fiefia mo ikuna”3 kia Kalaisi mo ongoʻi ʻEne “melino fakalangí.”4

Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻOfá

ʻOku ʻafioʻi lelei koe ʻe he Tamaí—ho ngaahi ʻahiʻahí mo e taʻehaohaoá, hoʻo ngaahi fakaʻānauá mo e molé. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, kuó Ne foaki atu ai ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te ke lava ʻo maʻú.

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

Koeʻuhí ʻoku ʻofa pehē ʻa e ʻAló ʻiate koe, naʻá Ne foaki loto-fiemālie ai ʻEne moʻuí maʻau.

ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻAlo tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú, ki he ʻamanaki lelei mo e melino tuʻuloa ʻoku malava ke maʻu ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni kiate kitautolu, “Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau fakamanatua ai ʻa e Kilisimasí koeʻuhí ko e Toetuʻú. ʻOku tau lava ʻo fakatomala mo fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. Te tau toetuʻu kotoa pē, koeʻuhí ko Ia.”5

ʻĪmisi
ko Sīsū Kalaisi naʻe toetuʻú ʻi he fonualotó

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

ʻOku hoko hono lau ʻa e ngaahi fakamatala toputapu ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú ko e uho ia ʻo ʻetau ngaahi tukufakaholo faka-Kilisimasi manakoá, kae ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu he ʻikai ke tau maʻu ʻa e Kilisimasí taʻe kau ai ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki hono moʻoni ʻo e Kalaisi kuo toetuʻú kae pehē ki he mahu mo e loloto ʻo ʻEne tokāteliné. Kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Kalaisi ʻoku ʻi loto ʻi hono ngaahi pēsí lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé, te ke tānaki atu ha ʻuhinga lahi ange ki hoʻo fakamanatua ʻo e Kilisimasí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he ʻofa mo e tefitoʻi fatongia mahuʻinga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e melinó (vakai, Sione 14:27) mo “ha ʻamanaki ʻoku lelei angé” (ʻEta 12:32)—ʻi he taimi Kilisimasí pea maʻu ai pē.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku ou fakamālō kia Nikolasi Senitaile mo hono ʻofefine ko Houpí ʻi hono fakaʻatā au ke u vahevahe ʻa e talanoa honau fāmilí. ʻOku hoko ʻa Brother Senitaile ko e talēkita ʻinisititiuti mo e kouʻōtineita ki he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú ʻi Lenisingi Hahake, Misikeni, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

  2. Russell M. Nelson, konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2016 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 82).

  3. “Mou Haʻu Kāinga,” Ngaahi Himí, 111.

  4. “Pō Mālū,” Ngaahi Himí, 113.

  5. Russell M. Nelson, “Ko Sīsū Kalaisi Maʻu pē ʻa e Talí,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023 (Liahona, Mē 2023, 127).

Paaki