2023
ʻOkú Ke Tui Nai?
Tīsema 2023


“ʻOkú Ke Tui Nai?,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Tīsema 2023.

“ʻOkú Ke Tui Nai?

Naʻá ku ako ʻi he ʻotu moʻungá ʻi he ʻaho fakatōlau ko iá, ʻe lava ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fai ha ngaahi mana.

ʻĪmisi
talavou ʻi he meʻa fatá

ʻŪ tā meia Leslie Nilsson, Michael R. Morris, Luis Oviedo, mo Hector Reyes

Ko e meʻa fakamuimuitaha pē ʻoku ou manatuʻi kimuʻa pea toki mafuli ʻa e meʻalelé ko ʻeku fuʻu ilifia ʻo ʻikai ke u lava ʻo kaikailá. Naʻá ku kuikui peá u ongoʻi hono tohoʻi au ʻe he meʻalelé ʻi he kelekelé. Naʻá ku pongia ʻi he tō hifo ʻa e meʻalelé ʻi ʻolunga ʻiate aú. Ka naʻe hanga ʻe hoku kaungāmeʻa ko Ketí, ʻa ia naʻe lavea foki mo ia, ʻo hikiʻi ʻa e meʻalelé ke mavahe meiate au.

ʻĪmisi
talavou ʻi he meʻa fatá ʻoku ʻātakaiʻi ia ʻe ha kau ngāue fakafaitoʻo fakavavevave

ʻI heʻeku aké, naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻa e toto mo e kelekele ʻi hoku ngutú. Naʻá ku ninimo mo tokoto ʻi he tafaʻaki ʻo ha fakatafeʻanga vai. ʻI he kamatá naʻe ʻikai ke u felāngaaki, ka naʻe vave pē ʻa e kamata ke u mamahiʻia ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku mihiʻi ai ʻeku mānavá. Hili hono tokoniʻi au ʻe Keti ke toʻo hoku tataá, naʻe kamata foki ke mamahi mo hoku nima toʻohemá, he naʻe mapelu hala mo lavea lahi. Naʻe pupula lahi hoku ʻulú, pea ʻi heʻeku vakai ki hoku vaʻe toʻohemá, naʻá ku sio ʻoku fuʻu lavea lahi. Naʻe fetotoʻi hoku vaʻé, pea vave ʻene pupula ʻo liunga ua ʻi hono lahi totonú.

Naʻá ku ilifia—ʻo ʻikai ki he maté ka ko ʻeku fakakaukau mahalo he ʻikai ke u toe lava ʻo vaʻinga soka.

ʻĪmisi
talavou ʻoku vaʻinga soka

ʻOku haʻu lōua ʻeku ongomātuʻá mei ʻĀsenitina. ʻOku ʻilo kotoa hoku fāmilí ki he soká. Naʻá ku tupu hake ʻo sio mo vaʻinga soka, kae tautefito pē mo ʻeku tangataʻeikí. Ko e ʻaho fakafiefia tahá, ʻa hono ikunaʻi ʻe ʻĀsenitina ʻa e Ipu ʻa Māmaní ʻi he 2022!

ʻĪmisi
ko e mamata ʻa e fāmilí ki he vaʻinga soka ʻa ʻĀsenitiná ʻi he Ipu ʻa Māmaní

Kuo akoʻi au ʻe he vaʻinga soká kapau te u fai hoku lelei tahá, te u lava ʻo fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u lava ʻo fai. ʻOku fakaʻaongaʻi foki ia ki he akó, ʻo hangē pē ko e ngaahi siví. ʻOku lava pē ke faingataʻa ʻa e siví, ka ʻo kapau te u ako mo ngāue mālohi, ʻoku ou ʻiloʻi te u lava.

Kuó u toe ʻilo foki te u loto-mamahi ange kapau ʻe kovi ʻeku vaʻingá ʻi ha foʻi ʻeku timí. ʻOku tatau ai pē pe te mau foʻi, ka te u kei fiefia pē kapau naʻá ku vaʻinga lelei.

Ko ha Siviʻi ʻo e Tuí

ʻI he hili pē ʻa e fakatuʻutāmakí, naʻe aʻu ange hoku tuofefine ko Nīkolá mo hono kaungāmeʻá ʻi ha meʻalele ʻe taha, pea naʻe vave mo ha aʻu ange ʻa ha ongo tamaiki tangata naʻá na sio ʻi he fakatuʻutāmakí ʻi ha meʻalele fai tatau.

Naʻe pehē mai ʻe ha tamasiʻi ʻe taha, “Ko ʻeku tamaí ko ha neesi!” Lolotonga ʻene telefoni ki heʻene tangataʻeikí ke tokoní, naʻe fakavave atu ʻa Nīkola mo hono kaungāmeʻá ki homau ʻapitangá ke haʻu mo ʻeku tangataʻeikí.

ʻI he pongipongi ko iá, naʻe palani ʻa e neesi ko Maika Sitalí ke foki ki ʻapi mo ha ngaahi kaungāmeʻa mei ha kemi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ka naʻe ueʻi kinautolu ke nau toe nofo atu ʻi ha ʻaho ʻe taha. ʻOku ou fakamālō ki heʻenau fai iá.

Lolotonga hono fakahoko ʻe Maika ʻa e ʻuluaki tokoní kiate au mo vakaiʻi ʻa e tā hoku mafú, pea tā leva ha taha ki he meʻalele fakavavevavé. Naʻe manavasiʻi ʻa Maika na kuo fasi hoku nimá mo e alangá, motu ha ngaahi hui palalulu lahi, pea fānoa ʻa e totó ʻi loto.

Naʻe pehē ʻe Maika ʻoku ngalingali ʻe ʻuluaki aʻu mai ʻa e meʻalele fakavavevavé mei he kolo ofi maí, ka koeʻuhí he ʻoku ou ʻi ha tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki pea ʻoku totonu ia ke fakapuna au ia ki he Falemahaki maʻá e Fānau Īkí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā. Naʻe fai foki mo ha telefoni ki ha helikopeta fakafaitoʻo.

ʻĪmisi
helikopeta fakafaitoʻo

ʻI he taimi naʻe sio mai ai ʻeku tamaí mo hono kaungāmeʻa ko Hekitaá kiate aú, naʻá na ʻiloʻi naʻá ku fiemaʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Naʻe ʻeke mai heʻeku tangataʻeikí kiate au, “ʻOkú ke tui nai ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻOkú ke tui nai ʻe lava ke tokoniʻi mo fakamoʻui koe ʻe he ʻEikí?”

Naʻá ku talaange ki ai “Papá, ʻoku ou maʻu ha tui.” Ka ʻi he taimi tatau, naʻá ku fifili, “Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻeku tuí?”

Naʻe tākai au ʻe heʻeku tangataʻeikí, pea tāpuakiʻi leva au ʻe Hekitā. ʻI he kamata pē ʻa e tāpuakí, naʻe māmālie ʻeku mānavá, ne u ongoʻi fiemālie, pea naʻá ku ongoʻi māfana neongo naʻe momoko ʻa tuʻa. Naʻá ku ʻiloʻi leva ʻoku ou maʻu ha tui feʻunga pea te u sai pē au.

ʻĪmisi
talavou mo ʻene tamai

ʻI he aʻu mai ʻa e meʻalele fakavavevavé, naʻe kosiʻi ʻe he kau ngāue fakafaitoʻó hoku sote soka ʻoku ou saiʻia taha aí mo vakaiʻi ʻa e tā hoku mafú. Naʻa nau ʻi ha tuʻunga fakafiemālie. Naʻe aʻu mai ʻa e helikopetá ʻi ha ngaahi miniti siʻi mei ai.

ʻI he tūʻuta ʻa e helikopetá ki he falemahakí, naʻe teke fakavave atu au ki loto. Naʻe kamata ke siviʻi au ʻe he kau nēsí mo e kau toketaá mo fai ha ngaahi sivi lahi, kau ai ha MRI. Naʻá ku fakakaukau mo ʻeku tangataʻeikí ki ha lavelavea lalahi, pea pehē pē foki ki he kau toketaá.

Ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻe kinautolu ha meʻa! Naʻe ʻikai ha hui ʻe motu, ʻikai fānoa ʻa e totó, pea ʻikai ha fakaʻilonga ʻoku lavea ʻa e ʻutó. Neongo ia, naʻe kei mamahi lahi pē hoku vaʻé.

Naʻe talamai ʻe ha neesi kiate au, “Ko ha mana ʻeni!” Naʻe pehē ʻe ha toketā ʻe taha kimui ange, “Sai, ʻĀlani, mahalo te ke lava ʻo foki ai pē ki ʻapi he pooni.”

Naʻá ku pehē ange, “Ko e moʻoni?”

Koeʻuhí naʻá ku kei faingataʻaʻia ke lue, naʻá ku nofo ʻi falemahaki ʻi ha pō ʻe taha. Naʻá ku ʻatā ʻi he pongipongi hono hokó mo ha meʻa haʻi pē ki hoku nima toʻohemá. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe toe hoko atu ʻeku ako soká.

ʻĪmisi
talavou ʻoku vaʻinga soka
ʻĪmisi
talavou ʻoku vaʻinga soka

Lakanga Fakataulaʻeikí, Tuí, mo e Fāmilí

ʻOku ou fifili pe ko e hā naʻe mei hokó kapau naʻe ʻikai ke maʻu ʻe heʻeku tangataʻeikí mo Hekitā ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe mei malava ke kovi ange ʻa e tuʻunga naʻá ku ʻi aí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he ʻaho ko iá ʻa e fuʻu mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lava ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fai ha ngaahi meʻa fakaofo.

ʻĪmisi
talavou

Naʻá ku toe ʻilo foki kuo pau ke hoko ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ka ʻoku tau fili ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke tau fakaʻapaʻapaʻi pe fakalāngilangiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi heʻetau tā ha ngaahi sīpinga leleí, ʻoku tau fakahaaʻi ki he niʻihi kehé ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo ʻiloʻi ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi mana ʻo fakafou ʻiate kitautolu.

ʻOku ou houngaʻia ʻi hoku fāmilí mo e Siasí. ʻOku ou fakakaukau maʻu pē ki he ngaahi feilaulau kuo fai ʻe heʻeku ongomātuʻá maʻaku mo hoku tokouá mo e ongomtuofāfiné. ʻOkú na tomuʻa fakakaukauʻi kimautolu. Naʻe toki laveá ni ʻa e tui ʻo ʻeku tangataʻeikí mei he vaʻinga soká pea ʻikai lava ʻo ngāue. Kuo tāpuekina kimautolu ʻe ha kakai tokolahi, tautautefito pē mei he Siasí, ʻaki ha meʻakai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku mau fiemaʻu. Ke tauhi ʻeku tuí ke mālohí, ʻoku ou lotu ʻi he pongipongi kotoa, ʻalu ki he seminelí, pea lau folofola ʻi he pō kotoa pē mo hoku fāmilí. ʻOkú ne tokoniʻi moʻoni au.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau lue fakataha

ʻOku lue ʻa ʻĀlani mo hono fāmilí hili ha ngaahi māhina siʻi mei he fakatuʻutāmakí.

Talu mei he fakatuʻutāmakí, mo ʻeku faʻa fakakaukau ki he lahi hono tāpuekina au ʻe he ʻOtuá. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻaku palopalema ʻi he taimí ni, ko e ʻuluaki meʻa pē ʻoku ou faí ko e ʻalu hangatonu pē kiate Ia. ʻOku ou ongoʻi kapau naʻe feʻunga ʻEne ʻofa ʻiate aú ʻo tāpuekina mo tokoniʻi au ʻi he fakatuʻutāmakí, te Ne lava ʻo tokoniʻi au ʻi ha faʻahinga meʻa pē.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Paaki