2023
O I Ai Sou Faatuatua?
Tesema 2023


“O I Ai Sou Faatuatua?,” Mo Le Malosi o le Autalavou, Tes. 2023.

“O I Ai Sou Faatuatua?

I luga o mauga i lena aso o le tautoulu, sa ou aoao ai e mafai e le perisitua ona faia vavega.

Ata
alii talavou i luga o le fata

Ata na pueina e Leslie Nilsson, Michael R. Morris, Luis Oviedo, ma Hector Reyes

O le mea mulimuli ou te manatua a o le’i mafuli ma taavalevale le uila-pa’ufa o le matuai fefe lava o lea sa le mafai ai ona ou ee. Sa moeiini o’u mata ma lagonaina le toso atu o lo’u tino i le isi itu o le eleele. Ina ua pa’u mai le uila-pa’ufa i o’u luga, sa ou matapogia ai. I le isi itu, o la’u uo o Kurt, o lē sa manu’a foi, na ia aveesea (le uila) mai ia te a’u.

Ata
alii talavou o loo i luga o le fata ma fomai mo faalavelave faafuasei o loo siomia o ia

Ina ua ou ala, sa ou tofo i le toto ma palapala i lo’u gutu. Sa ou niniva ma sa ou taoto i autafa o se alavai. I le taimi muamua ou te le’i lagonaina se tiga, ae sa le’i umi ae amata ona ou tiga i taimi uma na ou manava ai. Ina ua uma ona fesoasoani Kurt ia te a’u e aveese lo’u pulou, o lo’u lima agavale, lea sa matua gau ese ma lona tulaga sa tatau ona i ai, sa amata foi ona tiga. Sa i ai se patu lapoa i luga o lo’u ulu, ma ina ua ou tilotilo atu i lo’u vae agavale, sa ou vaaia se lavea tele lava. Sa matua tafe mai le toto i lo’u vae, ma sa le’i umi ae fula i se tulaga na faaluaina ai lona telē masani.

Ona ou fefe ai lea—e le o le oti ae o le mafaufau atonu o le a le mafai lava ona ou toe taalo soka.

Ata
alii talavou o loo taalo soka

O o’u matua uma e omai mai Atenitina. O tagata uma o lo’u aiga e iloa soka. Sa ou ola a’e ma taalo ai ma matamata i ai, aemaise lava ma lo’u tamā. Ina ua manumalo Atenitina i le Ipu o le Lalolagi i le 2022, o le aso sili lea ona manaia!

Ata
o tei o loo matamata ia Atenitina a o taalo soka i le Ipu o le Lalolagi

O le taalo soka ua aoaoina ai a’u afai ou te faia le mea sili, e mafai ona ou faia mea ou te le’i manatu e mafai ona ou faia. E faatatau foi lena mea i le aoga, e pei o suega. E mafai ona faigata suega, ae afai ou te suesue ma galue malosi, ou te iloa o le a lelei mea uma.

Ua ou aoaoina foi e sili atu lo’u le fiafia pe afai ou te taalo leaga nai lo le faiaina o la’u ‘au. E tusa lava pe faiaina, ou te fiafia lava pe afai sa ou taalo lelei.

O Se Suega o le Faatuatua

O le taimi lava na mavae ai le faalavelave, sa omai lo’u tuafafine o Nicole ma lana uo i isi foi uila-pa’ufa, ma o ni alii se toalua sa vaai mai o ma lavevea sa faavave na tietie mai i a la uila-pa’ufa. .

“O lo’u tamā o se tausima’i!” o le tala lea a se tasi tamaitiiti. A’o ia valaau atu i lona tamā mo se fesoasoani, sa faanatinati atu Nicole ma lana uo i le matou tolauapiga e aumai lo’u tamā.

I lena taeao, sa fuafua ai le tausimai o Mike Staheli e agai atu i le fale mai se tolauapiga i le faaiuga o le vaiaso faatasi ma ni uo. Ae sa latou lagonaina le uunaiga e toe nonofo mo se aso se tasi. Ou te faafetai na o latou nonofo.

A o tuuina mai e Mike ia te a’u le fesoasoani muamua ma siaki a’u mo faailoga taua [o le tino], sa valaau mai e se tasi se taavale a le falemai. Sa fefe Mike ai ua gau lo’u lima ma le ponaivi o lo’u alaga, gaui ni ivi asoaso, ma i ai ni tulaga manu’a ma tafe le toto i totonu o lo’u tino.

Fai mai Mike o le taavale a le falemai mai se taulaga lata ane e ono taunuu muamua ane, ae o lo’u tulaga sa matuā ogaoga e tatau ai ona ave atu i se vaalele i le Falemai o Tamaiti Peraimeri i le Aai o Sate Leki, Iuta. Sa valaauina foi se helikopa mo le aveina o ma’i.

Ata
helikopa mo ma’i

Ina ua vaai mai lo’u tamā ma lana uo o Hector ia te a’u, sa la iloaina sa ou manaomia se faamanuiaga faaleperisitua. Sa fesili mai lo’u tamā ia te a’u, “E i ai sou faatuatua i le mana o le perisitua? E i ai sou faatuatua e mafai e le Alii ona fesoasoani ia te oe ma faamalolo oe?”

“E i ai lo’u faatuatua, Papa,” sa ou fai atu ai ia te ia. Ae i le taimi lava lea, sa ou mafaufau ai, “Ae faapefea pe afai e lē lava lo’u faatuatua?”

Sa faauu a’u e lo’u tamāa, ma sa faamanuia a’u e Hector. O le taimi lava na amata ai le faamanuiaga, sa telegese ai la’u manava, sa ou toafilemu, ma sa ou lagonaina le mafanafana e ui lava sa malulu fafo. Sa ou iloaina i lena taimi sa lava lo’u faatuatua ma o le a ou sologa lelei i soo se auala.

Ata
alii talavou ma le tamā

Ina ua taunuu mai le taavale a le falemai, na tipi ese e foma’i lo’u ofu soka e sili ona ou fiafia i ai ma siaki a’u faailoga taua (o lo’u tino). Sa i ai i se tulaga mautu ma to’a. Na taunuu mai le helikopa i ni nai minute mulimuli ane.

Ina ua tulaueleele le helikopa i le falemai, sa faanatinati atu a’u i totonu. Sa amata ona iloiloina a’u e tausimai ma fomai ma faia le tele o suesuega, e aofia ai se MRI. Sa ma mafaufauina ma lo’u tamā se tulaga faaletonu e o’o i ai, ma sa faapena foi i latou.

Ae peitai e leai se mea na latou mauaina! E leai ni ponaivi gaui, leai ni vaega manu’a ma toto i totonu, leai se faailoga o le faaletonu o lo’u faiai ma lo’u ulu. E ui i lea, o loo matuā tiga pea lo’u vae.

“O se vavega lenei!” na fai mai ai se tausimai ia te a’u. Mulimuli ane, sa fai mai se tasi o fomai, “Ua lelei, Alan, e foliga mai e mafai ona e alu i le fale i le po nei.”

Sa ou faapea atu, “E mo’i?”

Ona sa faigata pea ona ou savali, sa ou nofo ai i le falemai i le po. Sa ou aluese i le taeao na sosoo ai ma na o se fusi i lo’u tapulima tauagavale. I ni nai vaiaso mulimuli ane, sa ou toe koleni ai foi mo le soka.

Ata
alii talavou o loo taalo soka
Ata
alii talavou o loo taalo soka

Perisitua, Faatuatua, ma Aiga

Ou te mafaufau pe mata o le a se mea semanu e tupu pe ana le umia e lo’u tamā ma Hector le perisitua. Semanu ou te oo atu i se tulaga sili atu ona ogaoga. O lena aso na ou iloa ai le taua o le perisitua. Sa ou aoaoina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le mana o le perisitua e mafai ona faia ai mea faavavega.

Ata
alii talavou

Sa ou aoaoina foi o e umia le perisitua e tatau ona avea ma faataitaiga lelei. Afai ua ia i tatou le perisitua ae filifili e faia mea sese, ua tatou faaali atu tatou te le faaaloalo pe faamamaluina le mana o le Atua. Ae a tatou faia ni faataitaiga lelei, tatou te faaali atu i isi tatou te faamamaluina le perisitua ma iloa e mafai e le Alii ona faia vavega e ala mai ia i tatou.

Ou te faafetai mo lo’u aiga ma le Ekalesia. Ou te mafaufau lava i taimi uma e uiga i osigataulaga na faia e o’u matua mo a’u ma lo’u uso ma tuafāfine. La’ua te mafaufau muamua ia i matou. Talu ai nei sa lavea ai le tulivae o lo’u tamā a’o taalo le soka ma sa le mafai ona faigaluega. O le toatele o tagata, aemaise lava mai le Ekalesia, sa latou faamanuiaina i matou i meaai ma isi mea sa matou manaomia. Ina ia faatumauina le malosi o lo’u faatuatua, ou te tatalo i taeao uma, alu i le seminare, ma faitau tusitusiga paia i po uma faatasi ma lo’u aiga. O lena mea ua fesoasoani tele ia te a’u.

Ata
o le aiga o loo savavali faatasi

O Alan i se savaliga ma lona aiga i ni nai masina ina ua mavae le faalavelave.

Talu mai le faalavelave na ou i ai, e masani ona ou mafaufau i le tele o mea ua faamanuiaina ai a’u e le Atua. O taimi uma lava e i ai so’u faafitauli i le taimi nei, o le mea muamua lava ou te faia o le alu sa’o ia te Ia. Ou te lagona afai e lava Lona alofa ia te a’u e faamanuia ma fesoasoani mai ia te a’u i le faalavelave na ou aafia ai, e mafai foi ona Ia fesoasoani mai ia te a’u i soo se mea.

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Lolomi