Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Te Ke Fanongo Nai?
Sepitema 2024


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Hilamani 13–16; 3 Nīfai 1

Te Ke Fanongo Nai?

ʻE lava ke maluʻi, tāpuakiʻi, mo tokoniʻi kitautolu ʻe he fakahinohino ʻa e palōfitá—kapau te tau fakaʻatā ia.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻi ha haʻofanga kakai ʻoku sio ki ha ʻā ʻoku tuʻu ai ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ʻi ʻolunga

Tā fakatātā ʻa Alyssa Tallent

“ʻOku hoko mai ʻa e fakaʻauhá!”

Ko ha pōpoaki fakamanavahē ia ke maʻu. Ka ke fakakaukauloto pē ko koe naʻe ui ke tala iá!

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ke ne fakatokanga ki he kakai Nīfaí fekauʻaki mo ʻenau faiangahalá. ʻI he tuʻu ʻa Samuela he funga ʻaá, naʻá ne fakahā ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe hoko mai ai ʻa e “fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālié … pea kuo pau ke hoko ʻeni ʻo ka ʻikai te [nau] fakatomala” (Hilamani 13:10).

Naʻe kikiteʻi foki ʻe Samuela, ʻi he taʻu ʻe nima ka hoko maí ʻe ʻi ai ha pō he ʻikai fakapoʻuli mo ha fetuʻu foʻou ʻe ʻasi ʻi he langí ke fakaʻilongaʻi hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Hilamani 14:2–5).

Naʻe tali fēfē ʻe he kakai Nīfaí ʻa e pōpoaki ʻa Samuelá?

Naʻe ʻikai ke nau fie fanongo. Naʻa nau “tolongaki [ʻa Samuela] ʻaki ʻa e ngaahi maka … pea … fana foki kiate ia ʻaki ʻa e ngaahi ngahau ʻi heʻene tuʻu ʻi he funga ʻaá” (Hilamani 16:2). Meʻamālié, he ʻoku ʻikai ke tolomakaʻi pe fana ngahau ʻe he kakaí ʻa e palōfitá he ʻahó ni, ka ʻoku kei fakasītuʻaʻi mo manukiʻi pē ʻe ha tokolahi ʻene ngaahi leá ʻi heʻene akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ʻoku lea ai ʻa e palōfitá, te ke tali fēfē ia? Te ke fanongo nai?

Ko ha fakamanatu ʻeni ʻe tolu ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono maʻu ha palōfita ʻi he māmaní mo fakafanongo kiate iá.

ʻOku ʻOfa mo Lotua Kitautolu ʻe he Palōfitá

Kuo fakahā mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha ngaahi lea konifelenisi lahi:

“ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.” “Kuo mou nofo maʻu pē ʻi heʻeku fakakaukaú mo ʻeku ngaahi lotú.”

Ko ha tāpuaki moʻoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa mo lotua kitautolu ʻe he palōfitá!

Hili ha meimei taʻu ʻe nima mei he ngaahi kikite ʻa Samuela ko e tangata Leimaná, naʻe pehē ʻe ha kau Nīfai ʻe niʻihi kuo mahili ʻa e taimi ke hoko ai ʻene ngaahi leá. Naʻa nau manukiʻi ʻa kinautolu naʻe tuí pea aʻu ʻo nau fili ha ʻaho ke tāmateʻi ai ʻa e kakai tuí kapau he ʻikai hoko mai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 1:6–9). Lolotonga e taimi fakailifia ko ʻení, naʻe lotu ʻa e palōfita ko Nīfaí ʻi he ʻahó kakato “koeʻuhí ko hono kakaí … ʻa ia naʻe ʻamanaki ke fakaʻauha koeʻuhi ko ʻenau tuí” (3 Nīfai 1:11).

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lotu ʻa e palōfitá ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. ʻOku tāpuekina ʻa e māmaní kotoa ʻe he tataki fakalaumālie ʻokú ne maʻu ʻi he lotú.

ʻOku Tataki Kitautolu ʻe he Palōfitá ki he Fakamoʻuí

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Nīfai, “Hanga hake ho matá pea fiefia. Kuo hokosia ʻa e taimí, pea ʻi he pō ko ʻení ʻe fakahā ai ʻa e fakaʻilongá, pea ʻi he ʻapongipongí te u haʻu ki māmani” (3 Nīfai 1:13).

ʻI he tō ʻa e laʻaá, naʻe ʻikai fakapoʻuli ia. Kuo hoko mai e fakaʻilongá! (Vakai, 3 Nīfai 1:15.) ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻilo ʻe he taha kotoa ko e ʻaho ia ʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí, pea naʻe hā mai ha fetuʻu foʻou (vakai, 3 Nīfai 1:19, 21). Kuo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Samuela fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo hangē pē ko ia naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe hokó.

Naʻe fakahaofi ʻe he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní ʻa e kakai tui ko iá mei he maté. Ka naʻe ʻikai ko kinautolu pē naʻe fakahaofí. Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahaofi kitautolu kotoa mei he angahalá mo e maté, foaki mai ha mālohi ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, pea ʻomi ha ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. Ko e tefitoʻi pōpoaki ʻeni ʻa e palōfita kotoa pē “kuo kikite talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní” (Mōsaia 13:33). ʻOku tataki kitautolu ʻe he kau palōfitá ki he Fakamoʻuí, ʻa ia “ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui” (Sione 14:6).

ʻOku Talaki ʻe he Palōfitá ʻa e Moʻoní

Ko e fuofua taimi naʻá ku lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ako māʻolungá, naʻe mahuʻinga makehe kiate au ha akonaki meia Samuela ko e tangata Leimaná. Naʻá ne talaange ki he kau Nīfaí kapau te nau kei fakatoloi ai pē ʻenau fakatomalá, ʻe hokosia ʻa e taimi ʻe “tōmui ʻo taʻengata” aí. Naʻá Ne folofola, “Kuo mou feinga ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo hoʻomou moʻuí ke maʻu ʻa ia ʻoku ʻikai te mou faʻa maʻú; … kuo mou feinga ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he fai angahalá,” ʻa ia ʻoku fehangahangai ia mo e natula ʻo ʻetau Tamai Hēvaní (Hilamani 13:38).

ʻI hotau kuongá ni, kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e meʻa tatau:

“Neongo e kikihi ʻa māmani ʻoku ʻomi ʻe he mālohí, koloá, ʻiloá, mo e ngaahi fakananivi ʻo e kakanó ʻa e fiefiá, ka ʻoku ʻikai! He ʻikai ke nau lava! …

“Ko hono moʻoní, ʻoku toe fakaongosia lahi ange ke kumi ʻa e fiefiá ʻi ha feituʻu he ʻikai ke ke teitei maʻu ai! … [Ko] Sīsū Kalaisi … , pea ko Ia toko taha pē, ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui koe mei he ngaahi kovi ʻo e māmaní.”

Naʻe fili ha kau Nīfai ʻe niʻihi ke nau fanongo mo tui ki he ngaahi lea ʻa Samuelá; naʻe tokolahi mo ha niʻihi kehe naʻe ʻikai tui (vakai, Hilamani 16:1–8). ʻOku ʻikai ke fuʻu kehe ʻa e ʻahó ni ʻi ha ngaahi founga lahi.

Ko e hā e meʻa te ke filí? Te ke fanongo nai ki he palōfitá?

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Mahalo he ʻikai fakahā maʻu pē [ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá] ki he kakaí ʻa e meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí. ʻOku tātātaha ke manakoa ʻa e kau palōfitá. Ka te mau akoʻi maʻu pē ʻa e moʻoní!”

ʻI hoʻo fakafanongo ki he palōfitá mo ngāueʻi ʻene ngaahi leá, te ke ʻilo ai ʻe maluʻi, tāpuakiʻi, mo tokoniʻi koe ʻe heʻene tataki fakaepalōfitá ʻi he kotoa ho moʻuí.

Paaki